Zakonski okvir mirenja u Republici Hrvatskoj prvi put je reguliran posebnim propisom, Zakonom o mirenju („Narodne novine", broj 163/03.) koji je izmijenjen 2009. godine. Početkom 2011. godine donesen je drugi, novi Zakon o mirenju („Narodne novine“, broj 18/11.) koji je u cijelosti stupio na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Zbog unapređenja sustava mirnog rješavanja sporova, olakšanog pristupa mirenja i ubrzanja postupaka donesen je potpuno novi Zakon o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj 67/23., dalje u tekstu: ZMRS) koji je stupio na snagu 29. lipnja 2023.godine, osim pojedinih odredbi koje stupaju na snagu početkom rada Centra za mirno rješavanje sporova (čl. 7. i 8., čl. 9. st. 3. i 4., čl. 10. st. 3. te čl. 19. st. 2. Zakona).
Pored općeg zakonskog okvira za mirenja – ZMRS-a i Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.), postoji i poseban zakonski okvir mirenja koji obuhvaća - Obiteljski zakon („Narodne novine", br. 103/15. i 98/19.), Zakon o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.), Zakon o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - službeni pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 80/22.), Zakon o zaštiti potrošača ("Narodne novine" br. 19/22., 59/23.), Zakon o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22.), Zakon o kreditnim institucijama ("Narodne novine" br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22.) i Stečajni zakon („Narodne novine“, br. 71/15., 104/17. i 36/22.).
Bitno je istaknuti da se Zakon primjenjuje na sve stranke, bez obzira na to imaju li prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, u drugoj državi Europske unije ili i u inozemstvu, koje vode spor u Republici Hrvatskoj.
Razlozi donošenja novog ZMRS-a
Primarni razlozi donošenja novog ZMRS-a su utvrđeni nedostatci njegove primjene mirenja u praksi. Naime, jačanje instituta mirenja kroz normativne izmjene predviđeno je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. kojima se osigurava provedba reformske mjere C2.5. R1 – povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana u dijelu koji se odnosi na reformu instituta mirenja.
U tom smislu, novi Zakon propisuje osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova sa sjedištem u Zagrebu te podružnicama u Osijeku, Rijeci i Splitu. Centar će biti javna ustanova koja će poticati razvoj kulture mirnog rješavanja sporova, dati suglasnost institucijama za mirno rješavanje sporova, dati suglasnost na programe edukacije za pojedine vrste mirnog rješavanja sporova, provoditi samostalno ili u suradnji s ovlaštenim institucijama stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora, voditi Registar medijatora, objavljivati informacije o mirnom rješavanju sporova i drugo.
Institucije za mirno rješavanje sporova
Centar za mirno rješavanje sporova
Jedna od najvažnijih novina je osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova koji će sustavno promovirati medijaciju kao alternativni i za stranke povoljniji postupak od formalnog sudskog postupka. U tom smislu, sud u parničnom postupku ukoliko utvrdi da stranke spor iz članka 9. ZMRS-a nisu pokušale riješiti mirnim putem prije pokretanja tog postupka, a da za to ne postoji opravdan razlog, po primitku odgovora na tužbu uputit će stranke da u roku od 15 dana sudjeluju na informativnom sastanku o medijaciji. Tada su stranke dužne pristupiti informativnom sastanku o medijaciji i u prisutnosti medijatora obavijestiti protivnu stranku o svojim zahtjevima i prigovorima te činjenicama na kojima ih temelje, a medijator će strankama pojasniti prednosti rješavanja spora medijacijom te će pomoći strankama da odrede sporna i nesporna pitanja. Znači, dužnost je stranke da prije pokretanja formalnog parničnog postupka radi naknade štete pokuša riješiti spor mirnim putem, izuzev postupka radi naknade štete iz radnog odnosa, s obzirom na posebnu prirodu radnih sporova i hitnost postupka te međusobnu upućenost stranaka jednih na druge u tim postupcima (članak 9. ZMRS-a).
Dakle, stranke će se usmjeravati da sklope nagodbu prije podnošenja tužbe radi naknade štete kao procesna obveza prije pokretanja parničnog postupka.
Nadalje, neovisno o navedenom, sud pred kojim je u tijeku parnični ili drugi postupak može na ročištu ili izvan ročišta tijekom cijelog postupka rješenjem uputiti stranke da u određenom roku sudjeluju na informativnom sastanku o medijaciji, pokrenu medijaciju ili da poduzmu neku drugu radnju radi mirnog rješavanja spora.
Za potrebe mirnog rješavanja sporova, Republika Hrvatska će osnovati Centar kao javnu ustanovu, koja će u svom djelovanju imati širok spektar nadležnosti od poticanja razvoja kulture na mirno rješavanje sporova, zatim davanje i opoziv suglasnosti institucijama za medijaciju, suglasnost na programe edukacije za pojedine vrste mirnog rješavanja sporova, stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora, odlučivat će o upisu i brisanju medijatora iz Registra medijatora, vodit će Registar medijatora te Registar institucija za medijaciju i izdavati potvrde Registara, osiguravati suradnju s tijelima sudbene vlasti i institucijama za medijaciju, posredovati u dodjeli predmeta na rješavanje institucijama za medijaciju, provoditi informativni sastanak o medijaciji i medijaciju kada informativni sastanak o medijaciji, izdavati potvrdu o pokušaju medijacije, prikupljati podatke o postupcima mirnog rješavanja spora te objavljivati informacije o mirnom rješavanju sporova, medijatorima i institucijama za medijaciju kao i pomoć strankama u izboru prikladne metode rješavanja spora.
Osim Zagreba, u kojem će biti sjedište Centra za mirno rješavanje sporova, osnovat će se i podružnice u tri velika grada, Osijeku, Rijeci i Splitu.
Institucije za medijaciju
Novi ZMRS propisuje osnivanje institucije za medijaciju koje su dobile suglasnost Centra u svrhu provođenja obuke za medijatora, i ili za provođenje obuke za trenera, i ili za provođenje medijacije.
Člankom 7. stavkom 2. Zakona propisani su posebni uvjeti za dobivanje suglasnosti za provođenje obuke za medijatora te za provođenje obuke za trenera institucije na način da ima najmanje tri osposobljene osobe za provođenje obuke, odgovarajući prostor za provođenje obuke i usvojene programe obuke, a suglasnost za provođenje medijacije dat će instituciji koja ima najmanje tri medijatora i odgovarajući prostor za provođenje medijacije.
Medijatori
Medijator može biti osoba koja ima potvrdu od institucije za medijaciju o provedenoj obuci za medijatora (članak 7. ZMRS-a). Njegov status se upisuje u Registar medijatora koji vodi Centar, a gubi se brisanjem iz Registra. Tijekom rada medijator je dužan stručno se usavršavati, a obveza usavršavanja medijatora bit će propisana pravilnikom ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
Medijacija
Prema članku 12. Zakona medijacija se može provesti neovisno o tome vodi li se o predmetu spora sudski, arbitražni ili drugi postupak.
Dakle, stranke mogu unaprijed sklopiti sporazum kojim se obvezuju da će sve ili neke buduće sporove rješavati medijacijom, navesti spor i druga pitanja koja će se pokušati riješiti medijacijom. Sporazum o medijaciji može sadržavati ime i prezime medijatora ili pravila na temelju kojih će medijator biti određen, instituciju za medijaciju, način provođenja postupka, rok za dovršetak medijacije, zastupanje i drugo. Nadalje, sporazum o medijaciji smatrat će se sklopljenim i kad jedna stranka drugoj stranci podnese prijedlog za provođenje medijacije koji sadržava bitne sastojke iz navedenog članka, a druga stranka u roku od 15 dana od dana kada je primila prijedlog, ili u drugom roku naznačenom u prijedlogu, prihvati rješavanje spora medijacijom. Ukoliko se druga stranka o prijedlogu za provođenje medijacije ne izjasni u određenom roku, smatrat će se da je prijedlog za medijaciju odbijen.
Ako dođe do nagodbe sklopljene u medijaciji, ona obvezuje stranke koje su ju sklopile, stranke preuzimaju određene obveze koje su ih dužne pravodobno izvršiti. Takva sklopljena nagodba u medijaciji ima snagu ovršne isprave ako su u njoj utvrđene određene obveze na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obveznika o neposrednom dopuštenju ovrhe (klauzula ovršnosti).
Znači, temeljem klauzule ovršnosti obveznik izričito pristaje da se na temelju nagodbe, radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, može neposredno provesti prisilna ovrha.
Stranke se mogu sporazumjeti i da se nagodba sastavi u obliku javnobilježničkog akta, sudske nagodbe ili arbitražnog pravorijeka na temelju nagodbe.
Člankom 26. ZMRS-a reguliran je način snošenja troškova, odnosno izričito je propisano da ako se stranke nisu sporazumjele, svaka stranka snosi svoje troškove, a troškove postupka medijacije i informativnog sastanka o medijaciji stranke snose na jednake dijelove, odnosno u skladu s posebnim zakonom ili pravilima institucija za medijaciju. Također se propisuje da troškovi informativnog sastanka o medijaciji i medijacije koja nije dovršena sklapanjem nagodbe ulaze u parnične troškove u slučaju da se nakon dovršetka postupka medijacije pokrene parnični postupak ili ako stranke koje su upućene na informativni sastanak o medijaciji ne pristanu na medijaciju i ne sklope nagodbu u tom postupku. Na taj način su troškovi neuspješno provedene medijacije preneseni u troškove sudskog postupka kako bi se potaknulo stranke na mirno rješavanje sporova bez vođenja sudskog postupka.
Zaključne napomene
U završnim odredbama važno je naglasiti da stranke koje su izabrale mirenje radi pokušaja rješavanja spora ne gube mogućnost pokretanja sudskog, arbitražnog ili drugog postupka zbog proteka zastarnog ili prekluzivnog roka. Pokretanjem postupka medijacije dolazi do zastoja zastare te ne teče rok za podnošenje tužbe ako je određen posebnim propisom. Hoće li ti rokovi nastaviti teći, ovisit će o ishodu medijacije.
Tatjana Martinović, dipl.iur.
Predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora
