Međuodnos bankrota banaka i krize kriptovaluta s aspekta kaznenog prava

1. Uvodna razmatranja

Na tržištu kriptovaluta, stečaju konvencionalnih banaka neposredno je prethodio u stečaj, odnosno propast velikih mjenjačnica kriptovaluta, poput FTX-a studenog 2022., uzrokovanog također problemima sa solventnošću¹. Iz rakursa kaznenog prava, navedeni događaji s obzirom na negativan trend, posljedično zahtijevaju odgovarajuću reakciju nadležnih tijela kaznenog progona i kaznenog postupka. Naime, premda je prvenstveno riječ o ekonomskim pitanjima, odnosno trgovačkog i/ili obaveznog, odnosno građanskog prava, takve i slične pojave u pravilu prate i kaznena djela. Povlačenje novca (depozita) od strane klijenata banke u trenutku pojave sumnje ili realne opasnosti da će doći do bankrota odnosno stečaja, dovodi do situacije da banka mora pokazati svoju snagu isplatama građanima, a ukoliko to nije moguće, tada mora prodavati obveznice kako bi namirila klijente. U tom dijelu se vidi funkcija odnosno uloga države, koja snagom svog autoriteta kao javne vlasti jamči za depozite građana u pravilu u svim bankama, ali do određenog iznosa. Inflacija kao druga nepovoljna pojava na financijskom tržištu, naravno, ne djeluje pozitivno na rješavanje problema s povlačenjem depozita, a građani u takvoj situaciji logično očekuju intervenciju države kako bi realizirali pristup svom novcu uloženom u odgovarajuću banku. „Nestajanje“ novca u takvim okolnostima može se okarakterizirati kao uobičajena pojava. Navedeno naravno iziskuje kaznenopravnu represiju, odnosno reakciju kaznenopravnog aparata.

2. Izloženost banaka kriptovalutama

Razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija u kombinaciji s pojavom epidemije zarazne bolesti COVID-19 prouzrokovao je snažan rast tehnološkog sektora. U svojevrsnoj težnji za nezavisnošću od tradicionalnih financijskih tržišta i kretanja na njima, navedeni sektor razvio je kriptovalute. Ne ulazeći odveć ovdje u strukturu, razlog, srž pojave i bitne elemente sustava kriptovaluta, treba reći samo da pojava noviteta na financijskom tržištu ne mora beziznimno imati negativan predznak. Također, činjenica da je čitav svijet dobio nove financijske instrumente na raspolaganje, kojima se nesporno kreiraju nove vrijednosti, doveo je do među odnosa između tradicionalnih banaka i mjenjačnica (engl. Exchange) kriptovaluta, odnosno banaka koje za predmet poslovanja dominantno (ili dodatno) imaju kriptovalute. Nitko (ozbiljan) u financijskom svijetu nije vidovit i ne može predviđati budućnost, ali „izračun pretpostavki“ (calculated assumptions) na temelju dostupnih podataka je prodavanje magle². Silvergate Bank u SAD-u, jedna od banaka koje također otišla u stečaj, bila je jedna takva banka koja se bavila kriptovalutama i pružala značajnu podršku velikom broju tehnoloških startupova, čije poslovanje ima temelj u poduzetničkim ulaganjima.  Izdavač (Circle) stablecoin³-a USD Coin (dalje u tekstu: USDC) imao je deponiranih 3,3 milijarde američkih dolara upravo u Silicon Valley Bank, što je predstavljalo oko 8 % klasične valute američki dolar za koju je vezana navedena kriptovaluta, stablecoin USDC⁴. Navedeno obilježje jasno pokazuje međusobnu korelaciju između klasičnih, tzv. fiat valuta (centraliziranih) i kriptovaluta. Jednako tako, očigledna je među zavisnost i povezanost između klasičnih banaka i banaka koje za predmet poslovanja imaju isključivo i prevladavajuće mjeri financijske poslove s kriptovalutama. U izvanrednim okolnostima, poput pojave prijetećeg stečaja zbog masovnog povlačenja depozita od strane klijenata određene banke, dolazi do izražaja pravilno upravljanje financijskom institucijom, odnosno bankom ili mjenjačnicom.

2. 1. Vezanost stablecoin-a za centralizirane valute

Jedno od bitnih obilježja svakog stablecoin-a jest vezanost za neku klasičnu valutu, najčešće američki dolar. To u startu stvara barem privid sigurnosti kod potencijalnih ulagača u kriptovalute te vrste. Međutim, to ne znači i stvarno ne predstavlja nikakvo jamstvo, poglavito ne da neće doći do propasti konkretnog stablecoin-a. Držimo da je riječ „kolaps“ cijelog tržišta kriptovaluta pretežak izraz, prvenstveno zbog činjenice da su svi akteri navedenog financijskog područja od pojave tehnologije blockchain, koja je najrašireniju primjenu našla upravo u financijskom sektoru, bili svjesni ili morali biti svjesni izrazite promjenjivosti (engl. Volatile⁵) cijelog sustava, odnosno svake kriptovalute. Iznova se praktično svakodnevno ističe nestabilnost kriptovaluta generalno, stoga ne čudi što stablecoin-i nisu nikakva iznimka. Vrijednost kapitala uvjetuje mogućnost financiranja potraživanja i duga (prema ulagačima). Ne ulazeći u ekonomske aspekte financija i financijskog sustava kriptovaluta, nesporno je da korisnici stablecoin-a, kao i bilo koje druge (verzije) kriptovalute, investiraju svoju postojeću imovinu u virtualne valute ili isto tako u imovinu. Od pojave kriptovaluta neprestano se pojavljuju zahtjevi ili postavljaju pitanja njihovog pravnog uređenja⁶.

2. 2. Kolaps stablecoin-a

Algoritamski stablecoin ne radi na principu rezervi prema tzv. fiat valuti, odnosno klasičnom novcu, nego se oslanja na princip ponude i potražnje. Funkcioniranje na taj način je visoko rizično i spekulativno, zbog čega ni ne čudi usporedbe sa tzv. Ponzijevom shemom. Cijeli sustav kriptovaluta suštinski se temelji na pretpostavkama buduće vrijednosti konkretne kriptovalute. Kristalina Georgieva, izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, u svibnju 2022. izjavila je da stabilecoin-i, koji nisu potkrijepljeni imovinom koja bi ih podržavala, piramidalna su shema“, temeljeći zaključak na kolapsu stablecoin-a terraUSD-a i tokena luna, koji je uzburkao tržište kriptovaluta⁷.

3. Zašto kriptovalute nisu Ponzijeva shema

"Iako „loši momci“ koriste kriptovalute kao medij za provođenje shema sličnih Ponziju, kriptovalute same po sebi nisu Ponzijeva shema. Kao prvo, tokeni poput bitcoina (BTC) i ethera (ETH) drže vrijednost, čak i na tržištima u padu i ne ovise o priljevu novog novca da bi isplatili ulagače. Naprotiv, vlasnici ovih tokena mogu ih zamijeniti za druge vrijedne predmete ili klasičan novac, fiat valutu, svaki put kad nađu drugu ugovornu stranku koja je voljna uzeti njihovu kriptovalutu. Nema središnjeg entiteta koji ovim tokenima daje iluziju vrijednosti, ali umjesto toga, spremnost investitorske javnosti da plati 17 000 USD ili 21 000 USD ili 68 000 USD za jedan bitcoin određuje konačnu tržišnu vrijednost tokena. Najpopularnije kriptovalute same po sebi mogu isporučiti vrijednost bez manipulacija operatera Ponzi sheme.“⁸ Pod "lošim momcima" podrazumijevaju se kriminalci, premda kriminalitet skopčan s kružnim prijevarama, odnosno investicijskim prijevarama uvelike nadilazi shvaćanje tradicionalnog kriminaliteta i daleko je bliži tzv. kriminalitetu bijelih ovratnika. Osnovna namjera im je stjecanje nepripadne imovinske koristi. Kod Ponzi sheme korištenjem kriptovaluta, ostvaruje se, primjerice, kriminalna namjera kroz opetovano uvjeravanje ulagača i potencijalnih investitora da će ostvariti obećanu dobit, kao i da su njihove investicije sigurne⁹.

4. Kripto mjenjačnice kao „spasitelji stvari“

Pojava kriptovaluta stvorila je potrebu za nastankom specijaliziranih subjekata u vidu (decentraliziranih) mjenjačnica koje će vršiti zamjenu kriptovaluta u tradicionalne valute i obratno. Decentralizirane mjenjačnice (engl. Decentralized Exchanges, DEX) obavljaju transakcije bez posrednika ili nadzornog, regulatornog tijela, korištenjem pametnih ugovora (engl. Smart Contracts). Kod klasičnih valuta emisijska dobit je zarada od emisije novca. Moguće više dolazi do izražaja ili dobiva na važnosti kod kriptovaluta, nego kod klasičnog novca, s obzirom na to da obuhvaća i kreiranje novca. Znajući da se virtualne valute doslovno kreiraju, odnosno rudare ili stvaraju kroz složene matematičke operacije, uz izvršavanje specifičnih zadataka od strane više neovisnih izvora, plastičnije je shvatiti da se stvaraju i „postaju novac“. Potonji pojam nije do kraja precizan, ni točan, jer u suštini kriptovalute su društvena vrijednost¹⁰, ne novac sam za sebe, niti valuta u klasičnom smislu i poimanju. Tradicionalne mjenjačnice standardno vrše zamjenu jedne valute za drugu, dok je funkcija kripto mjenjačnica drugačija, kako je to opisano. Spomenuta promjenjivost kriptovaluta otvara prostor za špekulacije financijskom tržištu bez obzira na uređenost ili neuređenost iste sfere propisima. Proučavanjem prometa dvije velike decentralizirane mjenjačnice za vrijeme krize uzrokovane stečajem Silicon Valley Bank, Curve Finance, koja omogućuje zamjene samo stablecoin-a, i Uniswap, koji obavlja zamjene gotovo svih kripto vrijednosti zasnovanih na operacijskom sustavu Ethereum, moguće je utvrditi reprezentativan obrazac ponašanja ulagača u kritično vrijeme. Uočen je stanoviti pad ulaganja tijekom kriznog razdoblja, uz gotovo instantan oporavak tržišta čim je postalo jasno da je bankarska kriza završila. Pojedine kriptovalute dosegle su određene maksimalne vrijednosti u promatranom tromjesečnom razdoblju, tako da su trgovci (špekulanti) koji su tijekom krize Silicon Valley Bank  investirali u Ether (ETH) profitirali. Bitcoin, s druge strane, u istom razdoblju zabilježio je prebacivanje značajnih vrijednosti u privatne novčanike, što se tumači kao namjera vlasnika imovine kao u slučaju (duže) krize bankarskog sektora, osiguraju dostupnost vlastitih sredstava. Okončanjem prijetećeg stečaja, odnosno bankarske krize, sredstva su vraćena u centraliziranim mjenjačnice, gotovo promptno. Budući da je vrijednost bitcoin-a tada porasla, navedeni potez vlasnika imovine odnosno trgovaca kriptovalutama ocijenjen je kao priprema za moguću prodaju, u slučaju daljnjeg rasta vrijednosti.¹¹

5. Opasnost od budućih bankarskih kriza zbog nelikvidnosti (kripto) banaka

Prijetnja od budućih bankarskih kriza nije nestala zbog stečaja dviju velikih banaka u SAD-u na koje se oslanjalo financijsko tržište kriptovalutama. Pojavila se opasnost od niske likvidnosti i posljedično niže transakcijske aktivnosti na tržištu kriptovaluta. Mešetari trebaju obratiti pozornost na decentralizirani mjenjačnice i njihov promet, poglavito u situacijama velikih transakcija pretvaranja klasičnog novca u gotovini u kriptovalute. Praćenjem dinamike navedenog dijela financijskog tržišta može se steći uvid i izvući odgovarajuće zaključke na koji se način i u kojoj mjeri je stečaj klasičnih banaka reflektirao na dio financijskog tržišta koji se bavi kriptovalutama.¹² Zanimljivo je primijetiti kako propast decentraliziranih mjenjačnica što za predmet poslovanja imaju trgovinu kriptovalutama u pravilu prati krađa¹³ stanovitog iznosa odgovarajuće virtualne valute. Poveznica s krizom odnosno stečajem klasičnih banaka vidljiva je u dijelu gdje klijenti zahtijevaju isplate svojih depozita, uloženih vrijednosti tijekom vremena u sporni financijski subjekt pred kojim je stečaj. S druge strane, moguće je da bankarska kriza tradicionalnih banaka, zbog gubitka povjerenja ulagača dovede do rasta tržišta virtualne imovine, posljedično i do porasta vrijednosti kriptovaluta. Međutim, isprepletenost dvaju naizgled nepovezanih i dijametralno suprotnih financijskih sektora, reflektira se uzajamno jedan na drugi. Negativne konotacije jednako tako.

 6. Kada financijsko poslovanje stječe obilježja kaznenog djela

Pojava kriptovaluta stvorila je potrebu za nastankom specijaliziranih subjekata u vidu (decentraliziranih) mjenjačnica koje će vršiti zamjenu kriptovaluta u tradicionalne valute i obratno.Decentralizirane mjenjačnice (engl. Decentralized Exchanges, DEX) obavljaju transakcije bez posrednika ili nadzornog, regulatornog tijela, korištenjem pametnih ugovora (engl. Smart Contracts). Temelj njihovog rada poslovanja također su, kako je to vidljivo, suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije. Tradicionalne mjenjačnice standardno vrše zamjenu jedne valute za drugu, dok je funkcija kripto mjenjačnica drugačija, kako je to opisano. Spomenuta promjenjivost kriptovaluta otvara prostor za špekulacije financijskom tržištu bez obzira na uređenost ili neuređenost iste sfere propisima. Budući da se čovjekova volja može temeljiti samo na njegovim zamislima, ona ovisi o subjektivnom odnosu počinitelja prema okolnostima ostvarenja obilježja djela (okolnostima) u trenutku počinjenja kaznenog djela, odnosno u trenutku izvršenja činjenične radnje. Kaznenopravne posljedice, dakle, obično ovise o tome odgovara li i kako počiniteljeva volja okolnostima.¹⁴ Prilikom kvalificiranja određenog ljudskog postupanja kao kaznenog djela, u startu se promatra (izučava) subjektivan odnos osobe kritične zgode prema mogućnosti ostvarenja zakonskih obilježja stanovitog kažnjivog djela. Kaznenopravne posljedice navedenog odnosa rezultat su radnji ili propusta počinitelja. Na primjeru kolapsa bankarskog sustava ili dijela navedenog financijskog resora treba proučiti stoga ustrojstvo sustava upravljanja rizicima za slučaj kriznih situacija, a u dijelu koji se odnosi na kriptovalute intencije odgovarajućih subjekata prilikom djelovanja na (neuređenom) tržištu. Nismo pristalice teze da kriminalna namjera neumitno nastaje u samom začetku poslovnog odnosa kada govorimo o kriptovalutama, jer držimo da se mora dopustiti mogućnost da se inicijalno zamišljen poslovni poduhvat zbog različitih razloga tijekom vremena pretvori u kriminalnu aktivnost. Preusko je shvaćanje da primjerice prijevarna namjera beziznimno mora postojati u startu jer u suprotnom konkretan poslovni odnos ni pod kojim uvjetima ne može prerasti u kazneno djelo.

7. Kvalifikacija zlouporaba u financijskom sektoru

Hrvatsko kazneno zakonodavstvo, naravno, nije prilagođeno potrebama kvalificiranja suvremenih oblika nezakonitih aktivnosti skopčanih sa zlouporabom financijskih instrumenata utemeljenih na suvremenim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Prilagodba je moguća korištenjem postojećih inkriminacija propisanih Kaznenim zakonom ("Narodne novine" 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21.; dalje u tekstu: KZ) i već uobičajenim kaskanjem za novim pojavnim oblicima kriminaliteta. Bolja situacija nije ni drugdje, jer uvijek kazneno pravo tek slijedi kriminalne izražaje i sadržaje. Odmaknemo li se put klasičnih krađa prijevara, kao uobičajenih imovinskih delikata, pažnju je potrebno posvetiti u slučaju bankrota banaka i propasti mjenjačnica kriptovaluta nezakonitim aktivnostima glavnih čimbenika u okviru konkretnog financijskog sustava. Nameće se u prvom redu kazneno djelo pranje novca (čl. 265. st. 5. u vezi sa st. 1. ili st. 2. istoga članka KZ-a) i financiranje terorizma (čl. 98. KZ-a), kada govorimo o u kripto imovini. U pogledu bankrota klasičnih banaka dolazi u obzir kazneno djelo zlouporaba povlaštenih informacija (čl. 259. KZ-a) i kazneno djelo zlouporaba tržišta kapitala (čl. 260. KZ-a) odnosno kazneno djelo prouzročenje stečaja (čl. 249. KZ-a)  i pogodovanje vjerovnika (čl. 250. st. 1. KZ-a),  kao gospodarska kaznena djela. Također, moguća je kvalifikacija odgovarajućeg protupravnog ponašanja kao kazneno djelo zločinačko udruženje (čl. 328. st. 2. KZ-a), ukoliko počinitelj financijski podupire zločinačko udruženje.

Zaključak

Tržišna previranja u financijskom sektoru prelijevaju se na banke, kako tradicionalne, tako i one koje su u većoj ili manjoj mjeri, odnosno potpuno usmjerile svoje poslovanje na kriptovalute. Fluktuacije unutar, generalno gledano, jednog, ne i jedinstvenog, financijskog tržišta, uzročno posljedično reflektiraju se na druge subjekte što se u okviru redovitog poslovanja bave financijskim instrumentima različite vrste. Težnja za profitom, dobiti, stjecanje materijalnog pokretač je čovjeka od pamtivijeka. Prijeteća opasnost od gubitka stečenog i uloženog u banku uvjetuje pojavu straha i dovodi do povlačenja depozita, što se nastavno negativno odražava na redovito poslovanje banke ili drugu financijsku subjekta kojemu je imovina određene (financijske) vrste povjerena na upravljanje i čuvanje. Dalje se navedeno reflektira sve do razine kaznenog prava i zahtjeva za aktiviranjem represivnih mehanizama kaznenog aparata, radi utvrđenja je li izgrađeni sustav upravljanja financijama klasičnog tipa ili modernog, virtualnog, od starta imao obilježja određenog kaznenog djela ili je moguće „u hodu“ stekao negativan predznak i izrazio se kao kazneno djelo. Očigledno je kako se kriza na tržištu kriptovaluta, najčešće izražena kroz propast (bankrot, stečaj) specijaliziranih, decentraliziranih mjenjačnica koje za predmet poslovanja imaju u zamjenu kriptovaluta u klasične, tradicionalne valute odnosno novac, prelijeva i na uređeno, regulirano financijsko tržište, što je vidljivo na recentnim bankrotima banaka. Prijeteća opasnost od gubitka povjerenja građana u tradicionalne banke možda je i ozbiljniji problem za regulatore. Bez obzira na činjenicu što je tržište i cijeli sustav kripto imovine nereguliran, jasno su vidljive poveznice između ulaganja u kriptovalute uz osiguranje u vidu uloga u tradicionalne banke, od strane financijskih subjekata koji se bave trgovinom kriptovalutama. Financijska propast jednog subjekta iz jednog sustava može se i pozitivno odraziti, kroz porast vrijednosti odgovarajućeg financijskog instrumenta iz drugog sustava, premda je vjerojatnije da će negativan predznak posljedično imati negativne konotacije u identičnom slučaju. Zahtjevi za reguliranjem odnosno normiranjem transakcija i tržišta kripto imovinom trebali bi biti popraćeni naporima nacionalnih zakonodavaca za odgovarajućim normativnim uređenjem kaznenog zakonodavstva. Zlouporabe financijskih instrumenata i financijskih institucija povezanih sa kriptovalutama tj. kripto imovinom nisu zadovoljavajuće de lege lata kvalificirane u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu. Prijeteća pojava negativnih kretanja na financijskim tržištima mora imati prikladan pandan u inkriminacijama predviđenim kaznenim zakonom.

dr. sc. Bruno Moslavac

Bruno Moslavac je općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici. Ovaj rad izrađen je sukladno odredbi čl. 101. st. 1. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“ 67/18., 21/22.; dalje u tekstu: ZDO). Svi stavovi i mišljenja izneseni u radu su isključivo stavovi i mišljenja autora i ni na koji način ne predstavljaju stavove i mišljenja pravosudnog tijela u kojem je autor zaposlen, niti to jesu.

^ 1 https://www.investopedia.com/what-went-wrong-with-ftx-6828447  (25. 3. 2023.)

^ 2 https://medium.com/nerd-for-tech (17. 8. 2022.)

^ 3 Specifične kriptovalute, koje se vežu uz neku od standardnih fiat valuta, najčešće američki dolar. Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i vijeća o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 od 24. rujna 2020. u hrvatskom prijevodu naziva ih „stabilne kriptovalute“ i ustvrđuje da su nerazlučive od e-novca i tretmana e-novca izdanog u okviru decentraliziranog vođenja evidencije transakcija. Ujedno definiraju da je kriptoimovina je digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji mogu donijeti znatne koristi sudionicima na tržištu i potrošačima. Pojednostavnjenjem postupaka prikupljanja kapitala i povećanjem tržišnog natjecanja, kriptoimovina može omogućiti povoljniji, jednostavniji i uključiviji način financiranja malih i srednjih poduzeća (MSP-ova). Ako se koriste kao sredstvo plaćanja, tokeni za plaćanje mogu ograničavanjem broja posrednika omogućiti povoljnija, brža i učinkovitija plaćanja, osobito prekogranična. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020PC0593&from=HR  (27. 7. 2022. )

^ 4 https://blog.chainalysis.com/reports/crypto-market-usdc-silicon-valley-bank/ (25. 3. 2023.)

^ 5  Navedeni izraz ponekad se u hrvatskom prevodi kao „volatilnost“, međutim takva riječ ne postoji u hrvatskom jeziku, zbog čega se izbjegava koristiti ovdje, nap. a.

^ 6 Npr. https://www.theverge.com/2021/8/25/22641375/cryptocurrency-infrastructure-irs-tax-developers-miners-bitcoin  (16. 7. 2022.).

^ 7 https://www.cnbc.com/2022/05/23/imf-head-says-stablecoins-not-backed-by-assets-are-a-pyramid-hinting-at-ust.html  (5. 12. 2022.)

^ 8 https://www.coindesk.com/markets/2022/12/29/no-advisors-crypto-is-not-a-ponzi-scheme/ (9. 1. 2023.)

^ 9 Presuda u slučaju Securities and Exchange Commission v. Trendon T. Shavers and Bitcoin Savings and Trust, Civil Action No. Civil Action No. 4:13-CV-416 (Litigation Release No. 23090 / September 22, 2014). http://www.sec.gov/litigation/litreleases/2014/lr23090.htm (25. 3. 2023.)    

^ 10 Virtualna imovina jest digitalni prikaz vrijednosti ili prava kojim se može digitalno trgovati ili ga se može digitalno prenositi te koji se može koristiti za plaćanje ili investicijske svrhe, pri čemu se virtualnom imovinom ne smatraju: a) financijski instrumenti kako su definirani zakonom kojim se uređuje tržište kapitala; b) elektronički novac kako je definiran zakonom kojim se uređuje platni promet; c) depoziti kako su definirani zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija; d) strukturirani depoziti kako su definirani u zakonu kojim se uređuje tržište kapitala; e) sekuritizacija kako je definirana u zakonu kojim se osigurava provedba Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju; f) proizvodi životnog ili neživotnog osiguranja; g) mirovinski proizvodi; h) virtualna imovina koja je jedinstvena i nije zamjenjiva s drugim digitalnim prikazom (čl. 2. Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, "Narodne novine" 151/22.).

^ 11 https://blog.chainalysis.com/reports/crypto-market-usdc-silicon-valley-bank/ (25. 3. 2023.)

^ 12 https://blog.chainalysis.com/reports/crypto-market-usdc-silicon-valley-bank/ (25. 3. 2023.)

^ 13 Primjerice, nedavno je otkriven jedan takav slučaj povezan sa prvim poznatijim predmetom zlouporabe kriptovaluta, Silk Road Case još 2012. https://www.justice.gov/usao-sdny/pr/us-attorney-announces-historic-336-billion-cryptocurrency-seizure-and-conviction   (13. 12. 2022.)

^ 14 Fischer, T., (2022.), Strafgesetzbuch mit Nebengesetzen, 69. Auflage, C. H. Beck Verlag, str. 142.