Odredbama Zakona o porezu na dohodak propisano je da se raspodjela prihoda od poreza na dohodak uređuje posebnim zakonom, a Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređuju se izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspodjela prihoda od poreza na dohodak, fiskalno izravnanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te financiranje decentraliziranih funkcija.
Odredbom članka 5. stavka 2. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisana je raspodjela prihoda od poreza na dohodak na sljedeći način:
1. udio općine, odnosno grada je 74 %;
2. udio županije je 20 %;
3. udio za decentralizirane funkcije je 6 %.
Također, člankom 5. stavkom 3. citiranog zakona je propisano da općinama, gradovima, županijama i Gradu Zagrebu, koji su prema posebnim propisima preuzeli i financiraju preuzete decentralizirane funkcije, imaju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak (Zakonom propisanih 6 %), a raspodjeljuje se na sljedeći način:
Nastavno na navedeno, Zakonom o izmjenama Zakona o financiranjujedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave1 općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane funkcije, raspodjeljuju se udio za decentralizirane funkcije (6 %) na sljedeći način:
– za osnovno školstvo 1,9 %
– za srednje školstvo 1,3 %
– za socijalnu skrb, i to za domove za starije osobe 0,8 %
– za zdravstvo 1,0 %
– za vatrogastvo, i to za javne vatrogasne postrojbe 1,0 %.
Dakle, usklađene su odredbe koje propisuju raspodjelu poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na financiranje decentralizirane funkcije socijalne skrbi s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi.
Nadalje, usklađena su izdvajanje udjela u porezu na dohodak za vatrogastvo u dijelu koji se odnosi na obveze onih jedinica lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva s odredbama Zakona o vatrogastvu u dijelu koji se odnosi na financiranje vatrogastva.
Isto tako usklađeni su i parametri koji se koriste za izračun i raspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja, a uključuju kapacitet ostvarenih prihoda od poreza na dohodak i referentnu vrijednost kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uključuje se prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.
Pojašnjenje na točku 1.
Radi usklađivanja s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi, izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosi se na decentraliziranu funkciju socijalne skrbi, to jest centara za socijalnu skrb i domova za starije i nemoćne osobe. Naime, kako centri za socijalnu skrb prestaju s radom istekom 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. poslove centara za socijalnu skrb preuzima Hrvatski zavod za socijalni rad, za udio u porezu na dohodak od 0,2 % namijenjen za centre za socijalnu skrb mijenja se namjena na način da se za navedeni postotak povećava udio u porezu na dohodak za domove za starije osobe.
Prema tome, izmjenama Zakona udio za domove za starije osobe, počevši od 1. siječnja 2023., povećava sa 0,6 % na 0,8 %.
Pojašnjenje na točku 2.
Radi usklađivanja s odredbama Zakona o vatrogastvu, izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnose se na način da jedinice lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1% ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije već se sredstva koriste isključivo za financiranje vatrogasne mreže sukladno posebnim propisima kojima je propisano financiranje vatrogastva.
Pojašnjenje na točku 3.
Cilj je unaprijediti model za izračun sredstava fiskalnog izravnanja na način da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ulože maksimalan napor da povećaju svoje prihode u okviru zakonom propisanih granica i pravednija raspodjela sredstva fiskalnog izravnanja.
U cilju da se za izračun sredstava fiskalnog izravnanja uzme u obzir maksimalno mogući kapacitet prihoda od poreza na dohodak koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu ostvariti sukladno zakonskim mogućnostima i time osigura pravednija raspodjela pomoći fiskalnog izravnanja, izmjenama Zakona u izračun kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak i izračun referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključuje i prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa (maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma).
Sukladno analizi prihoda od poreza i prireza na dohodak od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava temeljem odluka jedinica lokalne samouprave za 2022. godinu zadužen je iznos od 184 milijuna kuna, a da su primijenjeni najviši zakonom propisani iznosi, to zaduženje iznosilo bi 943 milijuna kuna. Dakle razlika od 759 milijuna kuna na razini jedne godine.
Stoga, navedene raspodjela udjela u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije socijalne skrbi mogle su se primjenjivati u izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odmah s početkom 2023. godine u skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi koje također stupile na snagu 1. siječnja 2023.
Tatjana Martinović, dipl.iur.
Predstojnica Ureda potpredsjednika Sabora
________________________________________________
^ 1 „Narodne novine“ br. 151/2022.
