U praksi prekršajnopravnog sudovanja nerijetko nailazimo na predmete u kojima se kod načina izvođenja dokaza koristi formulacija „izvršio uvid“ (primjerice u zapisnik o inspekcijskom nadzoru, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta i sl.), pa se stoga nameće pitanje - je li kod načina izvođenja dokaza u prekršajnom postupku pravilno koristiti formulaciju „izvršio uvid“?
Kao uvod u ovu problematiku poslužit ćemo se jednom relativno novijom odlukom Vrhovnog suda RH kojom je odlučivano o žalbi optuženog u kaznenom predmetu, a s obzirom na to da u okviru ove problematike možemo povući paralelu između kaznenog i prekršajnog postupka.
Naime, u konkretnom kaznenom predmetu donesena je osuđujuća presuda, a u toj prvostupanjskoj presudi se, između ostalog, navodi da je prvostupanjski sud „izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka...“.
Radi pravilnog postupanja ubuduće, u obrazloženju Rješenju broj: I Kž 707/2020-4 od 5. travnja 2022. Vrhovni sud RH posebno napominje da je navod „izvršio uvid“ nejasan jer nije jasno što točno znači, te da je k tome i nepravilan. Ovakvu svoju ocjenu u nastavku Vrhovni sud RH argumentira time da Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.) propisuje načine izvođenja dokaza na raspravi, odnosno da se osobe ispituju (članak 418. ZKP/08.), dokumentacija se čita, a to uključuje i zapisnike s prijašnjih ispitivanja osoba (članak 431. ZKP/08.), predmeti, uključujući i fotografije, slike, nacrte i skice se pregledavaju ili razgledavaju (članak 183. i 430. ZKP/08.), a snimke se reproduciraju (članak 330. i 430. ZKP/08.).
U tom kontekstu Vrhovni sud RH zaključuje da se „kod načina izvođenja dokaza treba pravilno koristiti jasno zakonsko nazivlje koje neće ostavljati dvojbu oko načina na koji je dokaz izveden“.
Primijenivši ovakav zaključak, odnosno argumentaciju iz prethodno navedene odluke Vrhovnog suda RH na prekršajni postupak, možemo istaknuti slijedeće:
- Prekršajni zakon (dalje: PZ) samo u odredbama članka 158. stavak 3. točka 6. i članka 234.a stavak 2. spominje termin „uvid“, s tim da se u tim odredbama niti ne uređuje izvođenje dokaza na glavnoj raspravi ili na ročištu u žurnom postupku
- osobe se ispituju (članak 171. PZ-a (ispitivanje okrivljenika), članak 173. PZ-a (ispitivanje svjedoka i vještaka)
- dokumentacija se čita, a što uključuje i zapisnike s prijašnjih ispitivanja osoba (članak 175. PZ-a (zapisnici o pretrazi, privremenom oduzimanju predmeta, prepoznavanju, očevidu, vještačenju...), članak 167. stavak 6. PZ-a („...pročitat će se ranije iznesena ili pisano podnesena obrana okrivljenika, iskazi svjedoka i pribavljeni nalaz i mišljenje vještaka.“, članak 167. stavak 7. PZ-a (zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka ili vještaka „pročitat će se na raspravi u kasnijem dokaznom postupku“)
- tehničke snimke se pregledavaju (članak 175. PZ-a, primjerice fotozapis sačinjen propisanim tehničkim uređajem za nadzor prometa na cestama),
- zvučne ili druge snimke se reproduciraju (članak 169. stavak 7. PZ-a).
Prema tome, možemo zaključiti da je i u prekršajnom postupku kod načina izvođenja dokaza potrebno pravilno koristiti jasno propisane zakonske termine, odnosno termine iz Prekršajnog zakona, a koji „neće ostavljati dvojbu oko načina na koji je dokaz izveden“.
Slijedom toga, odgovor na uvodno postavljeno pitanje je da bi kod načina izvođenja dokaza u prekršajnom postupku bilo nepravilno koristiti formulaciju „izvršio uvid“.
Željko Kudrić, dipl. iur.
