Praksu rada od kuće u doba pandemije koronavirusa poslodavci navode kao najučinkovitiji odgovor za zaštitu radnika i prevenciju potencijalnog širenja virusa u radnom okruženju. Uzimajući u obzir prednosti takvog načina rada, poput toga da ono omogućava veću fleksibilnost, kreativnosti a time produktivnost radnika, što dovodi do boljeg organiziranja i usklađivanja privatnog i poslovnog života te ujedno smanjuje troškove poslodavaca, za pretpostaviti je kako će i nakon aktualne situacije vezane za koronavirus, praksa rada od kuće postati sve učestalija. I kod rada od kuće, kao jednog od oblika radnog odnosa kod kojeg se rad odvija na izdvojenom mjestu rada – kod kuće, poslodavac je primjenom općih načela prevencije i općih pravila zaštite na radu obvezan radniku omogućiti sigurno obavljanje posla te jednake uvjete rada kao i radnicima koji rade u prostorima poslodavca.
Zakonsko uređenje rada od kuće
Zakon o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19.; dalje u tekstu: ZOR) omogućava da radnik u radnom odnosu poslove ne obavlja samo u prostorijama poslodavca već i na drugim mjestima. Takav rad se u skladu s ZOR-om naziva rad na izdvojenom mjestu rada. Definiciju izdvojenog mjesta rada navodi Zakon o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.; dalje u tekstu: ZZR), koji u članku 3. definira izdvojeno mjesto rada kao mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Za obavljanje poslova od kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca sklapa se ugovor o radu u skladu s odredbom članka 17. ZOR-a, kojim se uređuju oblik i bitni sastojci ugovora o radu za obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada. Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, osim podataka iz članka 15. ZOR-a, mora sadržavati i dodatne podatke o:
1) radnom vremenu,
2) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati,
3) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time,
4) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova,
5) načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.
Isto tako, moguća je situacija da u slučajevima bitno promijenjenih okolnosti, koje se nisu mogle unaprijed predvidjeti niti spriječiti, a kakva se situacija ostvarila u uvjetima širenja koronavirusa, poslodavac donese posebnu pisanu odluku o radu od kuće radnika, na temelju članka 7. stavka 2. ZOR-a. Bitno je napomenuti kako ugovaranje rada kod kuće ima sporazumni, dobrovoljni karakter. Tako poslodavac nije u obvezi pristati da radnik posao obavlja kod kuće na prijedlog radnika, niti je radnik obvezan pristati raditi kod kuće na prijedlog poslodavca.
Radnik koji radi na izdvojenom mjestu rada u svim pravima treba biti izjednačen s radnicima koji rade u prostorima poslodavca. S tim u vezi, njegova plaća ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama istog poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima, a količina poslova i rokovi izvršenja poslova na izdvojenom mjestu rada ne smiju radnika onemogućiti u korištenju prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor. Odredbe ZOR-a o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci primjenjuju i na rad na izdvojenom mjestu, ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Nadalje, sukladno člancima 11. i 12. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("Narodne novine" br. 73/2017.), poslodavac je obvezan voditi točnu evidenciju o radnom vremenu radnika, bez obzira na to gdje obavlja svoje ugovorene poslove, odnosno dužan je voditi podatke o radnom vremenu potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa i za radnike koji rade od kuće. Pritom, nema zapreke da evidenciju vodi i sam radnik, no kontrola za točno vođenje evidencije je na poslodavcu. Poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.
Radno vrijeme kod rada od kuće
Pitanje uređenja radnog vremena radnika koji obavlja posao kod kuće posebno je zanimljivo. Naime, radno je vrijeme potrebno unaprijed definirati ugovorom i radnik se takvog radnog vremena obvezan pridržavati. Pritom je moguće dogovoriti fleksibilno radno vrijeme (radnik sam određuje svoje radno vrijeme unutar ugovorenog punog ili nepunog radnog vremena – hoće li raditi ujutro/navečer odnosno hoće li raditi jednokratno, osmosatno radno vrijeme kroz tjedan od ponedjeljka do petka ili četiri dana tjedno po 10 sati na dan itd.). Riječ je o primjeni čl. 88. st. 3. ZOR-a koji dopušta ugovaranje klauzule o samostalnom određivanju radnog vremena, a koje se u praksi naziva fleksibilnim.
S druge strane, a vezano uz radno vrijeme radnika od kuće, moguće je ugovoriti i pravo radnika da samostalno određuje svoje radno vrijeme (u tom slučaju radnik nema pravo na povećanu plaću za možebitni prekovremeni rad, niti se na radnika primjenjuju zakonska ograničenja o trajanju tjednoga radnog vremena, noćnom radu, dnevnom i tjednom odmoru). Ipak, ta opcija postoji samo u odnosu na određene kategorije radnika (primjerice kod radnika koji imaju status rukovodećeg osoblja, npr. direktori), a i općenito za radnike za koje radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti.
Rad od kuće kao jedan od organizacijskih vidova rada iznimno je važno promatrati s motrišta zaštite na radu i obveza poslodavca da, primjenom općih načela prevencije, takvom radniku koji posao obavlja od kuće omogući sigurno obavljanje posla. S druge strane, spomenut ćemo i neke nedostatke takva rada – u prvom redu, depersonalizira se radno okruženje, gubi se element socijalne interakcije radnika u razmjeni znanja, savjeta i ideja te često zdrav natjecateljski entuzijazam. Jednako tako, neka istraživanja pokazuju da radnici koji rade od kuće sporije napreduju i osjećaju stres i strah zbog gubitka socijalnog kontakta.
Zaštita na radu radnika koji rade od kuće
Prema članku 4. ZZR-a, ZZR se primjenjuje u svim djelatnostima u kojima radnici obavljaju poslove za poslodavca. Prema tome, na rad kod kuće u kojem radnici obavljaju poslove za poslodavca na izdvojenom mjestu rada, poslodavac je također obvezan primjenjivati odredbe ZZR-a i propisa donesenih na temelju ZZR-a te provoditi i osigurati pravila zaštite na radu kod kuće radnika na jednak način kao i da odnosni radnik posao obavlja u uredu poslodavca.
Opće obveze poslodavaca u vezi s provođenjem zaštite na radu radnika koji rade od kuće
Temeljna je obveza poslodavca u odnosu na radnika koji radi od kuće provoditi opća načela prevencije kao što su izbjegavanje rizika, procjena rizika, prilagođavanje radnika u vezi s oblikovanjem mjesta rada i odabira sigurne opreme i sl. Jednako tako, poslodavac je u obvezi u odnosu na radnika koji obavlja posao kod kuće primjenjivati opća pravila zaštite na radu (kao što su primjerice zaštita od mehaničkih opasnosti, zaštita od udara električne struje, sprječavanje nastanka požara i eksplozije ,osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora, zaštitu od buke i vibracija i sl.).
Sukladno članku 17. ZZR-a, poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima. Isto tako, poslodavac je obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju radnim postupcima, pri čemu mora osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu te je obvezan uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima radi poboljšanja stanja. Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku obvezan voditi računa o sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu na radu.
Na izdvojenom radnom mjestu provjeravaju se elementi radne okoline, oprema radnog mjesta te osposobljenost radnika. Nije svaki posao pogodan za rad kod kuće. Odgovarajući poslovi su oni koji zahtijevaju malu kontrolu obavljenog posla ili direktne kontakte. Uvjeti rada kod kuće moraju zadovoljavati propisane zahtjeve radnog mjesta:
Temeljem odredbi ZZR-a i Pravilnika o izradi procjene rizika ("Narodne novine" br. 112/14. i 129/19.; dalje u tekstu: Pravilnik) postoji obveza dokumentiranja procjene rizika, kao završnog koraka u postupku procjenjivanja rizika. Procjena rizika definirana je kao postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika. Pravilnikom se propisuju uvjeti, način i metoda izrade procjene rizika, obvezni sadržaji obuhvaćeni procjenom i podaci na kojima se procjena rizika temelji te klasifikaciju opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom.
Člankom 18. ZZR-a propisano je da je poslodavac obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika. Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada. Poslodavac je obvezan radnike odnosno njihove predstavnike uključiti u postupak procjene rizika i o tome imati dokumentirane informacije.
Razlika kod povremenog i pretežitog, odnosno stalnog rada na izdvojenom mjestu rada s aspekta potrebe procjene rizika
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o izradi procjene rizika ("Narodne novine" br. 129/19.) od 31. prosinca 2019. u članku 1. dodan je novi stavak 4. kojim je propisano da poslodavac nema obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, ako su to administrativni, uredski i slični poslovi za koje je u skladu s odredbama Pravilnika prethodno procijenjen i dokumentiran mali rizik i koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca. Povremeno obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada podrazumijeva ono vremensko razdoblje provedeno na radu (tjedno ili mjesečno) koje je manje od 50 % od ukupnog radnog vremena koje je radnik ugovorio s poslodavcem te takav rad karakterizira dobrovoljnost i pristanak obiju strana. Administrativni, uredski i slični poslovi su pojmovi koji se koriste u Prilogu II. Pravilnika, kao primjer poslova s malim rizicima (kasnije u tekstu navedeni). Dakle, iz navedene odredbe proizlazi da poslodavac nema obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada pod uvjetom:
1. da se radi o obavljanju administrativnih, uredskih i sličnih poslova koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca,
2. da je za iste poslove koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca procijenjen i dokumentiran mali rizik u skladu s odredbama Pravilnika.
Pretežito odnosno stalno obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada podrazumijeva vremensko razdoblje provedeno na radu (tjedno ili mjesečno) više od 50 % od ukupnog radnog vremena koje je radnik ugovorio s poslodavcem. Za razliku od povremenog obavljanja poslova na izdvojenom mjestu rada, poslodavac je za pretežito obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada obvezan izraditi procjenu rizika koja treba biti dokumentirana te će poslodavac kao i u slučaju povremenog obavljanja poslova, ako je za navedene poslove procijenjen mali rizik, na odgovarajući način u suradnji s radnikom razmotriti mogućnosti ispunjenja sigurnosno zdravstvenih zahtjeva koji se odnose na navedene poslove.
Bitno je naglasiti da pri procjenjivanju rizika obvezno sudjeluju radnici koji obavljaju poslove za koje se procjenjuju rizici, odnosno povjerenik radnika za zaštitu na radu koji zastupa radnike koji obavljaju poslove za koje se procjenjuju rizici, ovlaštenik poslodavca koji je ovlašten za organizacijsku jedinicu u kojoj se obavljaju poslovi za koje se procjenjuju rizici i stručnjaci zaštite na radu, a poslodavac po potrebi uključuje i stručnjake iz pojedinih područja.
Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila, mjere, postupke i aktivnosti za sprječavanje i smanjivanje rizika te osiguravati višu razine zaštite na radu. Člankom 7. Pravilnika propisano je kako se procjenjivanje rizika provodi u skladu s Matricom procjene rizika prema općim kriterijima razine rizika (vjerojatnost, posljedica) a rizik se procjenjuje kao:
- mali rizik,
- srednji rizik ili
- veliki rizik.
Procjenjivanje rizika se provodi uz aktivno sudjelovanje radnika koji obavljaju poslove i uvažavanje njihovih stavova. U procjeni rizika je potrebno dati napomene vezano za zahtjeve posebnih propisa i smjernica zaštite na radu.
Primjer poslova s malim rizicima nalazi se u Prilogu II. Pravilnika, koji čini njegov sastavni dio i uključuju sljedeće poslove: administrativni, uredski poslovi i slični poslovi kao što su pomoćne usluge, umnožavanje snimljenih zapisa, trgovina električnom energijom, trgovina bez skladištenja, trgovina na malo na štandovima i tržnicama, trgovina na malo preko pošte ili interneta, poslovi unajmljivanja, iznajmljivanja, uslužni administrativni poslovi, poslovi projektiranja, planiranja, savjetovanja, obrazovanja, organizacije, marketinga, posredovanja, izdavanja, pripreme, prezentacije, dizajniranja, poslovi brokera i agenata, dražbe, iznajmljivanja prijevoznih sredstava ili opreme bez vozača, rukovatelja ili posade, usluge pripreme za tisak i objavljivanje, umnožavanje snimljenih zapisa, organizacija izvedbe projekata, posredovanje, usluge smještaja, izdavanje računalnih igara i izdavanje ostalog softvera, poslovi prikazivanja filmova, snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa, računalno programiranje, savjetovanje u vezi s računalima, obrada podataka, usluge poslužitelja i poslovi povezani s njima, internetski portali, središnje bankarstvo, ostalo novčarsko posredovanje, poslovi uzajamnih fondova (trustova), poslovi ostalih fondova i slični financijski subjekti, financijski leasing, ostalo kreditno posredovanje, životno osiguranje, ostala osiguranja, reosiguranje, mirovinski fondovi, poslovanje financijskih tržišta, posredovanja u poslovanju vrijednosnim papirima i robnim ugovorima, procjena rizika i štete, poslovi agenata i posrednika osiguranja, poslovi upravljanja fondovima, kupnja i prodaja vlastitih nekretnina, poslovi agencija za poslovanje nekretninama, pravni, računovodstveni, knjigovodstveni i revizijski poslovi, porezno savjetovanje, upravljački poslovi, savjetovanje u vezi s upravljanjem, odnosi s javnošću i poslovi priopćivanja, savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, tehničko savjetovanje, promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta, oglašavanje preko medija, ispitivanje javnoga mnijenja, prevoditeljski poslovi i usluge tumača, poslovi iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing), poslovi zapošljavanja, poslovi putničkih agencija i organizatora putovanja (turoperatora), uredski administrativni i pomoćni poslovi, poslovi pozivnih centara, organizacija sastanaka i poslovnih sajmova, poslovi agencija za prikupljanje i naplatu računa te kreditnih ureda, kreativni, umjetnički i zabavni poslovi, izvođačka umjetnost, umjetničko stvaralaštvo, poslovi knjižnica i arhiva, poslovi muzeja, poslovi kockanja i klađenja, poslovi poslovnih organizacija, organizacija poslodavaca i strukovnih članskih organizacija i sl. Upravo poslovi malog rizika su oni koji mogu biti predmetom rada od kuće.
Dakle, prije navedene izmjene Pravilnika, da bi radnik mogao povremeno obavljati posao na izdvojenom mjestu rada poslodavac je, s aspekta zaštite na radu morao izraditi procjenu rizika za to mjesto rada, uz poduzimanje svih mjera koje iz toga proizlaze. Navedenom izmjenom, poslodavac nema više obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, a radi se o administrativnim, uredskim i sličnim poslovima koji su na mjestu rada kod poslodavca procijenjeni kao poslovi s malim rizikom. Sve navedeno odnosi se na situacije kada se takvi poslovi obavljaju na izdvojenom mjestu rada povremeno, a ne pretežito ili stalno.
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
Literatura:
1. Zakon o radu ("Narodne novine" br. 93/2014., 127/2017., 98/2019.)
2. Zakon o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/2014., 118/2014., 154/2014., 94/2018., 96/2018.)
3. Pravilnik o izradi procjene rizika ("Narodne novine" br. 112/14. i 129/19.)
4. Mišljenje i tumačenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada od 27. listopada 2020.
