Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2009., a na temelju njega doneseno je već nekoliko pravilnika koji detaljnije uređuju pojedine njegove odredbe.
Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama određena su:
- prava zaposlenih roditelja i samozaposlenih roditelja na rodiljne i roditeljske potpore
- prava roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja
- pravo roditelja izvan sustava rada - prava posvojitelja djeteta
- pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete.
Zakon dijeli dopust na rodiljni i roditeljski. Prvih šest mjeseci roditelj ima pravo na rodiljni dopust, a na njega se nastavlja roditeljski dopust koji se može koristiti do osme godine djetetova života i to u dijelovima, a ne odjednom kao što je bilo do sada. Dakle, ako se nakon prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta roditelj odluči vratiti na posao, može preostalih šest mjeseci dopusta iskoristiti u dijelovima, najviše dva puta godišnje u trajanju od najmanje 30 dana.
Dopust ravnopravno mogu koristiti otac i majka. Za prvo i drugo dijete roditeljski dopust traje šest mjeseci, a za blizance, treće i svako iduće dijete, 30 mjeseci. Što se tiče roditeljskog dopusta, jednaka prava kao biološki roditelji imaju i posvojitelji.
Pravo na obvezni rodiljni dopust do 42. dana poslije poroda obvezno koristi majka, a poslije toga to pravo može koristiti i drugi roditelj (otac), ako se roditelji tako sporazumiju.
Za prvih šest mjeseci zaposlene majke dobivati će rodiljnu naknadu u punom iznosu plaće, dok za drugih šest mjeseci djetetove starosti, rodiljna naknada za puno radno vrijeme ne može iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno.
Prema
Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust, ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Nakon prestanka korištenja toga prava, jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu.
To pravo detaljnije uređuje
Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta kojim se propisuju uvjeti i postupak stjecanja prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, na dopust ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta te način obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja tih prava.
Pravilnikom o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta, propisano je da pravo na rad u skraćenom radnom vremenu zaposleni i samozaposleni roditelj i posvojitelj može ostvariti nakon što je za dijete, za koje traži pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, u cijelosti iskorišteno pravo na roditeljski dopust. Pod skraćenim radnim vremenom prema odredbama toga Pravilnika podrazumijeva se rad s polovicom punog radnog vremena.
Posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj, ostvaruje posvojiteljski dopust u trajanju od:
- 6 mjeseci, za posvojenika mlađeg od 3 godine
- 5 mjeseci, za posvojenika u životnoj dobi od 3. do navršene 5. godine života djeteta
- 4 mjeseca, za posvojenika u životnoj dobi od 5. do navršene 18. godine života djeteta.
Pravo na posvojiteljski dopust zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj stječe danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju.
Pravilnikom o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta i prava na trudnički ili dojenački dopust s pravom na naknadu plaće propisuju se uvjeti i postupak ostvarivanja prava zaposlene majke i samozaposlene majke na stanku za dojenje djeteta, prava na trudnički ili dojenački dopust zaposlene trudnice ili majke koja doji dijete, te način obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja stanke, odnosno način ostvarivanja naknade plaće za vrijeme korištenja trudničkog ili dojenačkog dopusta.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja elektroničkog očevidnika o korisnicima prava na rodiljne i roditeljske potpore propisuje da se elektronički očevidnik vodi u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Elektronički očevidnik sadrži podatke o korisnicima prava i pravima na rodiljne i roditeljske potpore, a u zavisnosti o djetetu za koje se pravo ostvaruje, te podatke o poslodavcima korisnika prava, obveznicima obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.
Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja izvješća o ostvarivanju prava na rodiljne i roditeljske potpore propisuje sadržaj i način podnošenja izvješća o provedbi
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a na osnovi naturalnih i financijskih podataka o korisnicima i pravima korištenim u određenom vremenskom razdoblju. Navedena izvješća obvezan je izraditi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i dostaviti ih nadležnom ministarstvu za obitelj u roku propisanom člankom 55. stavkom 2. i 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Ljiljana Drakulić, dipl. iur.
