Ograničenja i izuzeća u 2022. godini kod ovrhe na plaći

Što je ovrha na plaći i koja je uloga poslodavca?

Ovrha je postupak prisilnog ostvarivanja tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava kojega provode sudovi i javni bilježnici. Ovrha na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima jedan je od najčešćih načina naplate tražbine ovrhovoditelja. Sukladno članku 197. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020.; dalje u tekstu: OZ), rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke, da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.

Nerijetko se poslodavci pitaju koja je zapravo njihova uloga u provedbi ovrhe, ako je račun ovršenika blokiran i provedba ovrhe je već u tijeku, a plaća se isplaćuje na račun ovršenika. Za razumijevanje ove problematike, bitno je naglasiti da novčanu tražbinu ovršenika čine:
− plaća i druga stalna novčana primanja,
− druga novčana sredstva koja se uplaćuju na račun ovršenika.

U praksi to znači da su plaća/stalna novčana primanja i sredstva na računu ovršenika dva različita predmeta ovrhe i ovršni postupak se može paralelno voditi i na plaći i na računima ovršenika odnosno jedan postupak ne isključuje drugi. U slučaju kada poslodavac provodi ovrhu na plaći ovršenika, a Fina na novčanim sredstvima po računu ovršenika, poslodavac nije obvezan o provedbi ovrhe na plaći obavijestiti Finu, niti Fina ima obvezu obavijestiti poslodavca o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (osim obveze obavještavanja o broju zaštićenog računa).

Ako je Fina obavijestila poslodavca o otvaranju zaštićenog računa, poslodavac će dio plaće koji je izuzet od ovrhe isplatiti u korist zaštićenog računa, a ostali dio plaće u korist tekućeg računa radnika/ovršenika iz kojih sredstava će se naplatiti ovrha koja se provodi od strane Fine. Međutim, ako sam poslodavac zaprimi osnovu za postupanje u svrhu provedbe ovrhe na plaći dužan je postupiti tako da dio plaće koji je izuzet od ovrhe uplati u korist zaštićenog računa radnika/ovršenika, a ostali dio plaće izravno u korist računa ovrhovoditelja koji je naveden u osnovi.

Poslodavac provodi ovrhu na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima najčešće na temelju:
− pravomoćnog i ovršnog javnobilježničkog rješenja o ovrsi,
− privatne isprave dužnika tzv. zapljena po pristanku dužnika.

Postupak ovrhe na plaći ovršenika smatra se završen donošenjem rješenja i nastupom njegove pravomoćnosti. Rješenjem se određuje pljenidba određenog dijela plaće (čl. 197. st. 1. OZ-a). Nakon nastupa pravomoćnosti, odnosno trenutka nakon kojeg više nije moguće podnijeti žalbu protiv rješenja, nalaže se poslodavcu da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati i nastavi isplaćivati ovrhovoditelju (čl. 197. st. 1. OZ-a).

Prekidom radnog odnosa i novim zapošljavanjem ovršenika nije potrebno ponovno pokretanje postupka ovrhe na plaći, zato što isto rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu od dana kad mu je dostavljeno rješenje o ovrsi (čl. 200. st.1. OZ-a). Ovršni zakon nalaže prijašnjem poslodavcu da preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti rješenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud (čl. 200. st. 2. OZ-a). Prijašnji poslodavac mora obavijestiti sud ako mu nije poznat novi poslodavac, a sud će pozvati ovrhovoditelja da pribavi podatke o novom poslodavcu. U slučaju da ovrhovoditelj ne pribavi podatke o novom poslodavcu u roku koji je sud odredio, sud će obustaviti ovrhu (čl. 200. st. 3. i 4. OZ-a).

Poslodavac odgovara za svu štetu koju je ovršenik pretrpio ako nije postupio prema rješenju o ovrsi. Ovrhovoditelj može predložiti sudu do završetka ovršnog postupka da naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti. Ovrhovoditelj ne mora ponovno pokretati ovrši postupak, nego na temelju pravomoćnog rješenja, u istom ovršnom postupku može zatražiti ovrhu protiv poslodavca (čl. 201. OZ-a).

Moguće je da poslodavac zaprimi više osnova za postupanje za istog radnika u kojem slučaju je dužan oformiti redoslijed naplate i izvršavati osnove, s tim da je za formiranje redoslijeda kod rješenja o ovrsi ključan datum podnošenja prijedloga za ovrhu, a kod privatne isprave dužnika, datum kada je poslodavac zaprimio ispravu. U provedbi ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima poslodavac je dužan voditi računa o ograničenjima ovrhe te primanjima koja su izuzeta od ovrhe.

Ograničenja kod ovrhe na plaći

Iznos prosječne neto plaće relevantan je za utvrđivanje ovrha u 2022. godini, a temeljem članka 173. OZ-a. Naime, prosječna neto plaća jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u “Narodnim novinama”, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj godini.

U Narodnim novinama br. 118/2021. objavljena je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. te za navedeno razdoblje prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosi 7.086,00 kuna. Navedeni iznos relevantan je za utvrđivanje ovrha u 2022. godini, a temeljem čl. 173. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20). Navedeni iznos prosječne mjesečne neto plaće primjenjivat će se na svaku isplatu plaće u 2022. godini, pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2021., ako se plaća isplaćuje u mjesecu za prethodni mjesec. Vrijedi spomenuti i da je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila 9.537,00 kuna.

Slijedom navedenog, ograničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (npr., plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj prosječnoj (neto) plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila je 7.086,00 kuna.

Kada se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine neto plaće ovršenika.

Pretvorivši gore navedeno u brojke, vrijedi sljedeće:

Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 7.086,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi:

− 1.771,50 kn ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 7.086,00 kn),
− 3.543,00 kn ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 7.086,00 kn),
− 4.724,00 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (2/3 od 7.086,00 kn).

Ako je neto plaća radnika manja od 7.086,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi:

− 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta,
− 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
− 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 4.724,00 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Radnicima koji imaju neto plaću u rasponu od 6.298,66 kn do 7.085,99 kn, zaštićen je iznos od 4.724,00 kn (2/3 od prosječne plaće), dok se preostali dio ovršuje, odnosno predmetom je ovrhe.

Navedena pravila ograničenja od ovrhe primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba te kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje.

Izuzeća od ovrhe u 2022. godini

Potrebno je naglasiti da se ovrha ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su zakonom izuzeti od ovrhe ili je ovrha na njima ograničena. Članak 172. OZ-a određuje koja su primanja izuzeta od ovrhe. Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 131/20.) koji je stupio na snagu 28. studenoga 2020. godine dopunjen je navedeni članak te je poslodavcima, između ostalog, omogućeno neoporezivu božićnicu, neoporezivu novčanu nagradu za rezultate rada, neoporezive jubilarne nagrade i druge neoporezive primitke isplaćivati na radnikov račun koji zaštićen od ovrhe. U slučaju da radnik (ovršenik) nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće koji je izuzet od ovrhe temeljem čl. 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni tekući račun. Ako radnik (ovršenik) ima otvoren zaštićeni račun, iznos koji je izuzet od ovrhe isplatit će mu se na zaštićeni račun.

Prema Ovršnom zakonu (čl. 172. i 173.) ovrha se ne provodi na sljedećim novčanim sredstvima:
− primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
− primanjima po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskome osiguranju,
− primanjima po osnovi socijalne skrbi,
− primanjima po osnovi privremene nezaposlenosti,
− primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
− primanjima po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
− naknadama za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
− primanjima po osnovi odličja i priznanja,
− rodiljnim i roditeljskim novčanim potporama, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno (primanja prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama),
− utvrđenim iznosima za uzdržavanje djeteta uplaćenim na poseban račun kod banke,
− naknadi troškova za službeno putovanje (u visini stvarnih izdataka) i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte),
− daru za djecu do 15. godine života (600,00 kn) i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (10.000,00 kn),
− naknadi za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
− potpori zbog invalidnosti radnika (2.500,00 godišnje) i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana (2.500,00 kn godišnje), potpore za slučaj smrti radnika (7.500,00 kn osim jednokratnih potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika zbog smrti radnika, a koje potpore su u cijelosti izuzete od ovrhe) i smrti člana uže obitelji radnika (do 3000,00 kn godišnje), do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
− novčanim paušalnim naknadama za podmirivanje troškova prehrane radnika (do 5.000,00 kn godišnje) , prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl., do 3.000,00 kn godišnje), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (do 5.000,00 kn godišnje), nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima (za navršenih 10 godina radnog staža do 1.500,00 kn, za navršenih 15 godina radnog staža do 2.000,00 kn, za navršenih 20 godina radnog staža do 2.500,00 kn, za navršenih 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna, za navršenih 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna, za navršenih 35 godina radnog staža do 4.000,00 kn, za navršenih 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina radnog staža do 5.000,00 kn),
− sredstvima koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije, osim u slučaju ovrhe od strane davatelja potpore,
− novčanim naknadama žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom,
− dnevnicama za službena putovanja u tuzemstvu (koje traje više od 12 sati dnevno do 200,00 kn, a koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 100,00 kn) i inozemstvu (koje traje više od 12 sati do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna, a koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna), dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu (do 200,00 kn) i inozemstvu (do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna) i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima (u ukupnom iznosu),
− pomorskom dodatku i pomorskom dodatku na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
− naknadi za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze,
− sindikalnim socijalnim potporama koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat,
− sredstvima predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, vode se odvojeno od sredstava te osobe i izuzeta su od ovrhe, osim ovrhe u svezi s obavljanjem djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava,
− nagradama učenicima i studentima te troškovima sufinanciranja kupnje udžbenika učenicima,
− sportskim stipendijama za sportaše s invaliditetom,
− ostalim primanja izuzetim od ovrhe po posebnim propisima (kao npr. novčane potpore prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji).

Zaključno, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.

Pod primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe odnosno na kojima je ovrha ograničena sukladno odredbama OZ-a smatraju se i primanja i naknade izuzeti od ovrhe ako se uplaćuju iz inozemstva (uplate iz inozemstva).

Ivan Vidas, struč. spec. oec.

Izvori:
1. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. (NN 118/2021)
2. Ovršni zakon (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20)
3. https://www.fina.hr/primanja-i-naknade-koji-su-izuzeti-iz-ovrhe
4. https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/44017
5. https://jms.hr/uloga-i-obveze-poslodavaca-u-provedbi-ovrhe/