„Tužiteljica ne osporava da za izgradnju navedenog objekta nema građevinsku dozvolu, ali tvrdi da je građevina upisana u zemljišne knjige uz zabilježbu da nije priložena uporabna dozvola.
Ovi se prigovori tužiteljice ne mogu uvažiti jer iz citirane odredbe Zakona proizlazi da inspektor ima ovlaštenje narediti uklanjanje građevine izgrađene bez građevne dozvole a okolnost da je tužiteljica naknadno ishodila upis u zemljišne knjige s teretom neposjedovanja uporabne dozvole ne sprečava postupanje građevinskog inspektora sukladno odredbama članka 157. stavak 3. u svezi s člankom 141. stavak 1. citiranog
„Iz podataka u spisu proizlazi da je na adresi Z., V. 65 na k.č. br. 5794 k.o. C. izvršen inspekcijski pregled o čemu u spisu prileži zapisnik od 18.travnja 2001. Iz istog proizlazi da je tužitelj na predmetnoj parceli izgradio bez građevne dozvole zamjensku građevinu u dvorištu desno od kolnog ulaza, tlocrtnih dimenzija 5,8 x 3,6 + 1,8 x 2,8 m u roh bau izvedbi.
Navedeni zapisnik tužitelj je potpisao bez primjedbi.Tužitelj u tužbi tvrdi da nije investitor navedenih radova, međutim iz ponašanja tužitelja tijekom postupka kao i iz predmetnog zapisnika proizlazi da se tužitelj ponašao kao investitor, dostavljao je
„U pogledu prigovora tužiteljica da se radi o jednostavnim građevinama za koje ne treba ishoditi nikakve dozvole, napominje se da je odredbama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (Narodne novine, broj 21/09.) predviđena mogućnost gradnje jednostavnih građevina i izvođenja radova bez odgovarajućih akata kojima se odobrava građenje i bez lokacijske dozvole, koje su taksativno navedene u tom Pravilniku, ali među tim objektima i radovima, nisu oni koje su izvele tužiteljice pa su ti prigovori tužiteljica neosnovani“.
„Tužitelji tvrde da je objekt upisan u zemljišne knjige pa ga nije dozvoljeno srušiti.
Ovi se prigovori tužitelja ne mogu uvažiti jer u primjeni članka 295. stavak 2. citiranog Zakona građevinski inspektor ne može narediti uklanjanje građevine ako je ta građevina upisana u zemljišnoj knjizi, osim u slučaju kada je u zemljišnim knjigama izvršena zabilježba da je ta građevina upisana bez uporabne dozvole, što je u konkretnom predmetu slučaj, a što proizlazi iz priloženog izvoda iz zemljišne knjige od 11. studenog 2008.“.
„Tužitelj ne osporava da je bespravno izveo predmetnu dogradnju već tvrdi da je postojeći stambeni objekt izgrađen do 15. veljače 1968. Ovi prigovori tužitelja nisu odlučni jer tužitelju nije niti naređeno uklanjanje onog dijela građevine koji je izgrađen prije 15. veljače 1968., već samo naknadno izvedene nadogradnje bez građevinske dozvole.“
„Međutim, tužitelj tijekom postupka ničim nije dokazao da se radi o radovima na postojećem gospodarskom objektu za koje radove ne bi bilo potrebno ishoditi odobrenje za gradnju.
Također, nije priložio niti dokaze da je na istom mjestu u katastru evidentiran objekt izgrađen prije 15. veljače 1968. Osim toga, bez primjedbi je potpisao navedeni zapisnik u kojem je utvrđena bespravna gradnja, pa su prigovori tužitelja neosnovani“.
„Tužitelji ne osporavaju da za izgradnju navedenih zidova pomoćne građevine nemaju lokacijsku dozvolu pa su ostali prigovori tužitelja neosnovani. Osim toga, u obrazloženju osporenog rješenja je navedeno isto što i u izreci prvostupanjskog rješenja odnosno da se radi o izgradnji zidova pomoćne građevine i da se naređuje njihovo uklanjanje“.
„Tužitelj ne osporava da za izgradnju dograđenog objekta nije ishodio građevinsku dozvolu, pa se prigovori tužitelja da je istu zatražio, ne mogu uvažiti.
Tužitelj tvrdi da bi u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbu članka 157. Zakona o gradnji. Navedenom odredbom su općenito predviđene mjere koje inspektor može poduzeti između ostalog i uklanjanje bespravne dogradnje, pa proizlazi da je to i učinjeno u postupku, pa je nejasno čemu tužitelj prigovara“.
„Stoga su u ovom postupku neosnovani prigovori tužiteljice koji se tiču zakonitost samog rješenja kojim je tužiteljici naređeno uklanjanje bespravno izgrađenih objekata“.
„Čak i da se radi o građevini za koju u smislu članka 116. točke 4. u svezi s člankom 118. stavkom 1. citiranog Zakona, treba ishoditi potvrdu na glavni projekt, koju tužitelj nije pribavio, proizlazi da se radi o izgradnji bespravnog objekta.
Naime, rečena građevina ne odgovara uvjetima iz citiranog članka 116. točka 4. alineja 2., da bi se smatrala građevinom za koju je dovoljno ishoditi potvrdu glavnog projekta, jer ima visinu vijenca veću od 4 m“.
„U konkretnom slučaju telekomunikacijski stup postavljen je na betonsku podlogu, učvršćen je s tri strane čeličnim sajlama učvršćenim s balastnim utezima ukopanim u zemlju, pa se u smislu navedene zakonske odredbe smatra građevinom“.
„Stoga su neosnovani u ovom postupku izvršenja, prigovori tužitelja o veličini i namjeni objekta. Napominje se pri tome da je uvidom u ovosudni spis Us-…….. utvrđeno da je presudom ovog Suda od 11. rujna 2008. odbijena tužba tužitelja izjavljena protiv rješenja tuženog tijela klasa: UP/II-362-02/06-04/1110, ur.broj: 531-07/2-1-2-07-2 od 28. veljače 2007., kojim je bila odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja klasa UP/I-362-02/05-02/794 od 23. veljače 2006. kojim je tužitelju naređeno uklanjanje navedenog bespravno izgrađenog objekta, a koje se u ovom postupku izvršava.“
„Pri tome Sud prihvaća pravilnim utvrđenje prvostupanjskog tijela da se u konkretnom slučaju upravo radi o radovima u smislu odredbe članka 2B točka 35. navedenog Zakona prema kojoj je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina“.
„Međutim, pravilno prvostupanjski sud i tuženik utvrđuju da se radi o gradnji kakvu ima u vidu odredba članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13.), a što proizlazi i iz inspekcijskih zapisnika od 30. rujna 2014., sa skicom i fotografijama građevine, te zapisnika od 17. studenog 2014., dakle ne radi se o radovima kakve predviđa Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" 79/14.).“
„Pri tome, suprotno tvrdnji tužitelja, prvostupanjski sud pravilno otklonio prigovor, koji tužitelj ponavlja i u žalbi, vezano za vrijeme gradnje i građevinsku dozvolu iz 1964., budući je u postupku neprijeporno utvrđeno da je predmetom ozakonjenja po zahtjevu tužitelja cijela građevina prikazana na geodetskoj snimci izvedenog stanja od 27. siječnja 2016. dostavljenoj uz zahtjev, a ne nadogradnja legalno sagrađene građevine“.
„Međutim, ovakav prigovor koji tužitelj iznosi i u tužbi nije osnovan, budući je u postupku neprijeporno utvrđeno, a što proizlazi i iz zapisnika o očevidu, skice i fotografija da se u konkretnom slučaju radi o dogradnji postojeće građevine, a što predstavlja rekonstrukciju sukladno članku 2. točka 35. 1. naprijed navedenog Zakona za koju je potrebno ishoditi propisano odobrenje nadležnih tijela, kako to ispravno zaključuju prvostupanjsko i tuženo tijelo“.
„Tužitelj za poduzimanje navedenih radova nesporno nije pribavio odgovarajuću dozvolu, pa se prigovori tužitelja ne mogu uvažiti, niti je pravno odlučna tvrdnja tužitelja da je istu nekretninu kupio u stanju u kakvom je ona danas, jer je kao vlasnik odgovoran za pravne posljedice nezakonitog postupanja. Također nije od utjecaja tvrdnja tužitelja da se radi o jednostavnom objektu za koji nije potrebna posebna dozvola, jer su Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima (Narodne novine, broj 21/09., 57/10., 126/10.), taksativno navedeni objekti za koje nije potrebno ishoditi potvrdu glavnog
„Tužitelj ne osporava da za izvedene radove na rekonstrukciji objekta nije pribavio odgovarajuće rješenje o uvjetima građenja niti takav dokaz prileži u spisu, pa su prigovori tužitelja da je objekt na kojem je izvršena rekonstrukcija izgrađen zakonito neosnovani.
Tužitelju je naime, naređeno uklanjanje samo onog dijela građevine kojeg je dogradio i nadogradio bespravno“.
„Tužitelj ne osporava da za izgradnju navedenog objekta nije ishodio potvrđeni glavni projekt pa se prigovori tužitelja da se zapravo radi o spremištu za alat i za suđe za vinograd te skloništu ne mogu uvažiti, jer sam tužitelj potvrđuje da se radi o gospodarskoj građevini, za koju izgradnju nije pribavio potvrđeni glavni projekt“.
„Razlozima na kojima temelji žalbu tužitelj niti osporava ovako utvrđeno činjenično stanje već ukazuje da je u tijeku postupak ozakonjenja predmetne građevine. Prvostupanjski sud je ove prigovore, koje je tužitelj iznosio i tijekom upravnog spora, pravilno otklonio ukazujući da se odredba članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12. i 143/13.) odnosi na postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade, pa prigovori tužitelja u tom smislu nisu odlučni za predmetnu upravnu stvar“.
„Nadalje je prvostupanjski sud utvrdio da je tužiteljica započela i dovršila izgradnju predmetnog objekta iako nije imala konačnu građevinsku dozvolu za gradnju tog objekta. Zbog toga je odlukama upravnih organa naloženo tužiteljici rušenje bespravno izgrađenog objekta, a kako ga tužiteljica nije sama ... i rušenje tako bespravno sagrađenog objekta, a koji je i tužiteljici u konačnici i srušen od strane tužene.“
... izgrađenu građevinu, tužiteljica iscrpila sva pravna sredstava jer je na to rješenje ulagala žalbu, a nakon toga je pred Upravnim sudom Republike Hrvatske
„Iz podataka u spisu proizlazi da tužitelj predmetnu građevinu nije izgradio u skladu s građevinskom dozvolom od 4. veljače 1991. što je dokazano u posebnom postupku.
Naime, uvidom u ovosudni spis Us-6222/2004 utvrđeno je da je presudom ovog Suda, broj: Us-6222/2004-4 od 28. ožujka 2008., odbijena tužba tužitelja protiv rješenja, klasa: UP/II-362-02/02-04/2785 od 8. lipnja 2004., kojim je odbijena žalba tužitelja protiv predmetnog rješenja o uklanjanju rečene građevine klasa: UP/I-362-02/00-02/4485 od 18. lipnja 2002.“.
„Iz priloženog zapisnika o inspekcijskom pregledu, proizlazi da je tužitelj na postojeću stambenu građevinu tlocrtnih dimenzija 10,5 x 6,1 m visine ... prizemnoj građevini tlocrtnih dimenzija 4,8 x 2,75 +3,50 x 2,2 m + 2,75 x 5,10 m uklonio je betonsku stropnu ploču, te je izveo novu armirano-betonsku stropnu ploču. Od dvorišne zgrade do stambene građevine u nivou stropa prizemlja izveo je armirano-betonsku rampu tlocrtnih dimenzija 2,5 x 1,1 m i novu konzolnu ploču sa zapadne strane stambene građevine tlocrtnih dimenzija 3 x 1,1 m sa sjeverne strane izvedeno je novo armirano betonsko stubište. Ugrađena je
„Ovi se prigovori žaliteljice ne mogu uvažiti jer su odredbom članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ 86/12., 143/13.) propisani uvjeti pod kojima građevinski inspektor može prekinuti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade, o čemu se ovdje, međutim ne radi jer rješenje od 16. veljače 2018. nije rješenje o izvršenju. Osim toga, odgoda uklanjanja bespravno izgrađenog objekta se protivi javnom interesu“.
„Tužitelj tvrdi da je objekt izgrađen prije 15. veljače 1968., te se pri tome poziva na rješenje Općinskog suda u O. ……… od 8. prosinca 2004. Iz istog proizlazi da je istočna polovica zgrade sagrađena na čz. ……… (kč. …… k.o. J.) u naravi prizemlje i prvi kat u suvlasništvu tužitelja, izgrađena prije 15. veljače 1968.
Kako tužitelj, istina tek uz tužbu dostavlja dokaz o tome da je objekt visine prizemlje i kat izgrađen prije 15. veljače 1968., ovaj Sud ne može otkloniti prigovor tužitelja da se u tom dijelu ne radi o bespravno izgrađenom objektu“.
„U tom je postupku, naime, tužiteljica zatražila da se utvrdi zemljište neophodno samo za upotrebu njenog stana što propisima nije dopušteno. U ovom postupku se međutim utvrđuje izvršnost rješenja kojim je tužiteljici naređeno uklanjanje bespravno izgrađene terase i pristupnog stepeništa, koji postupak nije vezan s navedenim postupkom utvrđenja zemljišta nužnog za redovnu uporabu zgrade, pa su ti prigovori tužiteljice neosnovani“.
„Kako iz podataka spisa predmeta proizlazi da je predmetni zahvat koji je određen lokacijskom dozvolom sukladan odredbama Prostornog plana općine O., to je tuženo tijelo pravilno postupilo kada je odbilo žalbu tužitelja. Stoga se ne mogu prihvatiti niti prigovori tužitelja da je građevina investitora sagrađena neposredno uz njegovu među, na udaljenost od 1 m do 2 m, budući da je u konkretnom slučaju odobrena gradnja kojom je smještaj predmetne građevine određen na udaljenosti od 3 m od međe tužitelja“.
plovidbe nije ovlašten narediti uklanjanje bespravno izgrađenog objekta, odnosno objekta izgrađenog bez dozvole tijela nadležnog za građenje.
Naime, zakonitost građenja građevina pa tako i onih na pomorskom dobru u nadležnosti je građevinske inspekcije sukladno odredbama posebnog propisa koji uređuje ... koncesije na pomorskom dobru koja se izdaje po posebnom postupku, već se radi o bespravnoj rekonstrukciji objekta (mola) na pomorskom dobru.
Naime, u ... plovidbe, dok je građenje građevina, pa tako i onih na pomorskom dobru u isključivoj nadležnosti građevne inspekcije“.
što je sporna nekretnina izgrađena izvan građevinskog područja, okružena je bespravno sagrađenim stambenim građevinama koje su legalizirane ili su još ... , konvencijskim ni zakonskim odredbama ne postoji pravno uporište za tužiteljičino stajalište prema kojem je pravo na dom dopušteno ostvarivati bespravnom gradnjom, niti za stajalište da se uklanjanjem bespravnog objekta koji čini jedinu nekretninu u vlasništvu osobe narušava pravo te osobe na dom. Pored toga ... neutemeljenim - zaključkom da svatko može, bez izlaganja riziku uklanjanja, bespravno izgraditi jedan stambeni objekt, pod uvjetom da mu je to jedina nekretnina u
k.č.br. 4/3, k.o. Prijeboj i dijelu k.č.br. 4/26, k.o. Prijeboj bespravno izgrađenu nadstrešnicu za sklanjanje automobila, te dio asfaltiranog parkirališta za automobile bespravno izgrađenog na k.č.br. 4/29, dijelu k.č.br. 4/1 i dijelu k.č.br. 4/25, k.o. Prijeboj, u naselju Mukinje, Mukinje 36, Plitvička Jezera ... . 4/3, k.o. Prijeboj i dijelu k.č.br. 4/26, k.o. Prijeboj bespravno izgrađenu nadstrešnicu za sklanjanje automobila, te dio asfaltiranog parkirališta za automobile bespravno izgrađenog na k.č.br. 4/29, dijelu k.č.br. 4/1 i dijelu k.č.br. 4/25, k.o. Prijeboj, u naselju Mukinje, Mukinje 36, Plitvička Jezera. U
kao i navoda žalbe proizlazi da je tužitelj prijavitelj bespravne gradnje, povodom čije prijave je ali po službenoj dužnosti pokrenut upravni postupak uklanjanja, u kom postupku je tuženik i donio rješenje o uklanjanju, čije poništenje tužitelj traži kao prijavitelj bespravne gradnje. Prvostupanjski sud se u ... jasno proizlazi da prijavitelj bespravne gradnje u postupku inspekcijskog nadzora nije stranka u tom postupku. S obzirom na naprijed navedeno kao ... gradnji, vlasnik građevine, vlasnik zemljišta na kojem se gradi ili je izgrađena građevina i nositelj drugih stvarnih prava na tom zemljištu odnosno
nije održana ni jedna usmena rasprava te ukazuje na činjenicu da se mnogi bespravno sagrađeni objekti ne ruše. Smatra da su joj osporenom presudom ... ruše svi ostali bespravno izgrađeni objekti. Iz obrazloženja osporene presude i rješenja upravnih tijela razvidno je da je podnositeljica izgradila ... primjenom odredbe članka 92. stavka 1. alineje 1. tog Zakona, Građevinska inspekcija naredila uklanjanje građevine. Odredbom članka 44. Zakona o gradnji ... građevinski inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu narediti da se građevina ili njezin dio ukloni ili da se uspostavi prijašnje stanje, ako se gradi ili je
46
U-III/3198/2016; 16.10.2018 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
. Provodeći postupak protiv suvlasnika bespravno sagrađene građevine, tijelo državne uprave postupalo je zakonito i u skladu sa svojim ovlaštenjima. Stoga ... ponovno molim za pomoć, kako bih dobio povratnu informaciju vezanu uz prijavu bespravne gradnje od 11. kolovoza 2008." Podnositelj ni tada nije dobio ... sam prijavu bespravne gradnje u Zatoglavu Odjelu inspekcijskog nadzora p.j. Šibenik protiv investitora R. D. i R. J. Pošto u srazmjerno dužem roku nisam ... . Republika Hrvatska je dužna postupati po zakonu i sankcionirati osobe koje bespravno grade. Samom predlagatelju je nastala znatna nematerijalna šteta u vidu
47
U-III/910/2013; 13.4.2016 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
bespravno dograđenu građevinu ... Kraj takvog stanja stvari, ovaj sud ne prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda kako zaštitu svog prava vlasništva, odnosno ... nalazi u zgradi u Županji, Veliki kraj 55, sagrađenoj na k.č. br. 866/2 k.o. Županja, a gradnja bespravnog objekta izvršena je na katastarskoj čestici na ... izjavljena žalba ... te da je isto postalo konačno i pravomoćno, - da do zaključenja glavne rasprave u ovoj pravnoj stvari nije uklonjen bespravno sagrađen ... . srpnja 2001. i da se dopušta njegovo izvršenje. Tim rješenjem investitoru Gradu Županji naloženo je uklanjanje protupravno dograđene stambene građevine u
činjenično stanje, prema ocjeni suda, pouzdana je osnova za primjenu propisa kojim se tužitelju nalaže uklanjanje bespravno izgrađenih objekata. Tužitelj se ... rješenja Državnog inspektorata kojim je naloženo podnositelju uklanjanje bespravne nadogradnje na terasi njegovog stana. Iz detaljne raščlambe proizlazi da ... dijelove stambene građevine izvedene bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole. Podnositelj je u upravnom sporu tužbenim zahtjevom tražio poništenje rješenja Državnog inspektorata od 1. veljače 2021. Isticao je da je riječ o građevini na čije se građenje imaju primijeniti odredbe Pravilnika o jednostavnim
49
U-I/2357/2020; 4.5.2021 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
., 143/13., 65/17. i 14/19.) podneseni brojni zahtjevi trgovačkih društava za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata u kampovima, te su izdavana ili su ... i privatizacije ('Narodne novine', br. 92/10.), upisana u zemljišnu knjigu ili ne, ovim se Zakonom razvrgava na način da trgovačko društvo postaje vlasnik građevina ... postupku privatizacije i zemljišta tlocrtne površine ispod građevina kojemu se pridodaje procijenjeno zemljište (u daljnjem tekstu: dijelovi kampa u vlasništvu trgovačkog društva), a Republika Hrvatska postaje vlasnik zemljišta i građevina u kampu koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u
50
U-III/3216/2017; 14.10.2021 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
ovlašten ocjenjivati zakonitost odnosno nezakonitost izgrađene građevine (...). Slijedom gore navedenog, nespornim proizlazi da se ne radi o bespravnom uznemiravanju tužitelja kao vlasnika nekretnine (...). Obzirom na (...) okolnost da su tužitelji onemogućeni u korištenju svojih nekretnina ali ne zbog bespravnog ... . 167. st. 1. do 3. ZV ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to ... ukazuje u žalbi. (...) Po ocjeni i ovog suda u konkretnom slučaju nikako se ne radi o bespravnom uznemiravanju time što je autocestom presječen poljski put
