„Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 5. ZPP-a, dakle, usvojio je tužbeni zahtjev presudom zbog ogluhe iako za to nije bilo zakonske osnove. Naime, u pravu je 3. tuženica H. B. kada tvrdi da se tužbeni zahtjev u odnosu na nju nije mogao usvojiti, a da se istovremeno ne usvoji i u odnosu na 1. tuženika O. V. koji je darovatelj i dužnik tužitelja kao vjerovnika, jer da su ona i 1. tuženik O.V. kao stranke obvezno-pravnog odnosa koji je nastao Ugovorom o darovanju jedinstveni suparničari u odnosu na koje je moguće donijeti samo jednaku odluku. S
„Predmet spora je pobijanjedužnikovihpravnihradnji, tj. zahtjev tužiteljice da pobje Ugovor o darovanju nekretnina koje je I. tuženik sklopio s II ... dijela u odnosu na cijelu nekretninu.
U reviziji se tvrdi da u konkretnom slučaju nisu ispunjene materijalnopravne pretpostavke za pobijanjedužnikovihpravnihradnji u smislu čl. 66. i 67. ZOO odnosno da tužiteljica nije dokazala insolventnost I. tuženika. Suprotno stajalištu revizije nižestupanjski sudovi ... sredstava da ispuni vjerovnikovu tražbinu, te su utvrdili da pravnaradnja Ugovora o darovanju gubi pravni učinak samo koliko je potrebno za namirenje
pobijanjadužnikovihpravnihradnji prvotuženica kao dužnik i drugotuženica kao treća osoba su jedinstveni suparničari u smislu odredbe čl. 201. ZPP-a, kojom je propisano da ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima, oni se smatraju kao
„Prema odredbi čl. 280. st. 1. ZOO svaki vjerovnik čije je potraživanje dospjelo za isplatu i bez obzira kada je nastalo može pobijati pravnuradnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika, a smatra se da je pravnaradnja poduzeta na štetu vjerovnika ako uslijed njezina izvršenja dužnik nema ... .).
Prema ocjeni ovoga suda pravnaradnja tuženika koji je zaključio ugovor o kupoprodaji s tvrtkom K. d.o.o. u pogledu nekretnina upisanih u z.k.ul ... pravnog posla (ugovor o kupoprodaji nekretnina) koja je predmet pobijanja, u vrijeme sklapanja ugovora i upisa prava vlasništva na nekretninama nije moglo
za pobijanjepravnihradnji, iz čega slijedi da nije relevantno je li tražbina vjerovnika bila dospjela u vrijeme poduzimanja pravneradnje dužnika. Da dospjelost tražbine vjerovnika treba postojati u trenutku podnošenja tužbe za pobijanjedužnikovepravneradnje, a ne u trenutku poduzimanje pravneradnje, izneseno je pravno stajalište u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 16. ožujka 2021. broj Rev-4928/2019, a u vezi navedenog pravnog pitanja Vrhovni ... vjerovnikove tražbine za isplatu, kao jedna od općih pretpostavki za pobijanjedužnikovihpravnihradnji poduzetih na štetu vjerovnika (članak 66. stavak 1
dužnikovihpravnihradnji iz čl. 66. st. 1. ZOO, a u smislu čl. 70. istog Zakona, ako sud usvoji tužbeni zahtjev pravnaradnja gubi učinak samo prema tužitelju ... „Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja radi pobijanjadužnikovihpravnih radnjji, odnosno zahtjev tužitelja da je bez pravnog učinka ... dužna vratiti bilo kome, a pravnaradnja koja se pobija paulijanskom tužbom je valjana te ona gubi pravni učinak samo prema tužitelju, a ne i prema ostalim sudionicima pravneradnje i to samo onoliko koliko je potrebno za namirenje njegove tražbine. Stoga se tužbom radi pobijanjapravnihradnji može
Iako u obrazloženju sud nije naveo koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevu tužitelja za pobijanjepravneradnje koja je ... dospjela na isplatu i bez obzira kad je nastala može pobijati pravnuradnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika, a smatra se da je pravnaradnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine. S obzirom na to da se radi o besplatnom raspolaganju smatra se da je dužnik znao da poduzetim pravnimradnjama nanosi štetu vjerovniku (čl. 67. st. 3. ZOO-a). Tužba je podnesena u roku
„Suprotno žalbenim tvrdnjama i po ocjeni ovoga suda pravilno je sud zaključio da su u konkretnom slučaju tuženici u obvezi tužitelju naknaditi parnične troškove primjenom odredbe čl. 158. st. 1. ZPP-a. Kako nije sporno da je darovni ugovor između tuženika raskinut nakon primitka tužbe u ovom predmetu, te je tužitelj odmah nakon saznanja za tu činjenicu povukao tužbu, tuženici su u obvezi naknaditi tužitelju parnične troškove. Naime, tužbeni zahtjev tužitelj je podnio radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji temeljem odredbe čl. 66. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08
tužba za pobijanjedužnikovihpravnihradnji u slučaju besplatnog raspolaganja (čl. 67. st. 3. ZOO-a) računa se od dana kad je dužnik poduzeo pravnuradnju koja se pobija. Međutim, ako se takva pravnaradnja dužnika sastoji od više odvojenih radnji, kao u ovom konkretnom slučaju od zaključenja ugovora o darovanju, njegove ovjere kod javnog bilježnika i potom predaje zemljišnoknjižnom sudu na provedbu, tada je dužnikovaradnja poduzeta u trenutku kada je ... tužitelja radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji podnesena prvostupanjskom sudu dana 2. veljače 2015. (predana pošti kao preporučena pošiljka 2. veljače
„Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud je primjenjujući odredbe čl. 66. i 67. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 25/11 i 78/15 - dalje: ZOO) te pozivom na odredbu o teretu dokazivanja, zaključio kako tužitelj nije dokazao jednu od bitnih pretpostavki za pobijanjedužnikovih pravih radnji, a to je insolventnost dužnika.
Nesporno je da je tražbina tužitelja dospjela na naplatu, međutim, prvostupanjski sud razmatrajući imovno stanje tuženika D. L. zaključuje kako tužitelj na kojem je teret dokazivanja nije dokazao da tuženik D. L. nema dovoljno sredstava
„Pravnaradnja koja se u konkretnoj parnici pobija je Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen 19. ožujka 2007. između majke (J. N.) i kćeri (N. M.), dakle radi se naplatnom raspolaganju između krvnih srodnika tzv. obiteljskoj Paulijanskoj tužbi koja se u smislu odredbe čl. 71. st. 1. ZOO-a može podnijeti u roku od tri godine od dana kada je pravnaradnja poduzeta, pa imajući u vidu da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnijeta 16. ožujka 2009. ista je podnijeta unutar roka od tri godine. „
„Dospjelost vjerovnikove tražbine za isplatu, kao jedna od općih pretpostavki za pobijanjedužnikovihpravnihradnji poduzetih na štetu vjerovnika mora postojati u trenutku podnošenja tužbe, a pravnaradnja dužnika može se pobijati i u situacijama kada je tražbina dospjela nakon zaključenja pobijanog pravnog posla ali je postojala u trenutku zaključenja pravnog posla koji se pobija tužbom iz čl. 66. ZOO-a. S obzirom da je prvostupanjski sud utvrdio sve bitne elemente za osnovanost tužbe tužitelja kao vjerovnika tužene K. M. iz čl. 66. ZOO-a, suprotno navodima žalbe tužene K. L., po ocjeni ovog
za isplatu, a to znači da se pravneradnje dužnika mogu pobijati samo radi novčanih potraživanja vjerovnika koja su dospjela na isplatu. Naime, ZOO glede vrste ... dužnika tužiteljice, a kakav pravni odnos zahtjeva odredba čl. 280-285 ZOO-a. Ne može se po stajalištu ovog suda nedvojbenim smatrati da je K.Š. u tom
„ 11. Premda pravni instituti pobijanjadužnikovihpravnihradnji izvan stečaja i pobijanjapravnihradnji u povodu stečaja imaju istu svrhu, a to je gubitak učinka pobojne radnje, razlika je u osobama prema kojima ta radnja gubi svoj učinak. Dok kod instituta pobijanjadužnikovihpravnihradnji izvan ... , pobojna pravnaradnja u povodu stečaja gubi pravni učinak u odnosu na stečajnu masu te je protivna strana dužna u stečajnu masu vratiti sve imovinske koristi koje je stekla na osnovu pobijene radnje (čl. 212. st. 5. SZ-a). 12. Prema tome, institutom pobijanjapravnihradnji u povodu stečaja omogućuje se
odredba određuje učinak, odnosno cilj poduzetog pobijanjadužnikovepravneradnje. Prema citiranoj odredbi, ako sud usvoji tužbeni zahtjev, pravnaradnja ... pravnu osnovu u odredbama Zakona o obveznim odnosima kojima su utvrđeni uvjeti i način pobijanjadužnikovihpravnihradnji.»
... radi pobijanjapravneradnje dužnika tužiteljice, supruga tužene, međutim, postavljeni tužbeni zahtjev nije u skladu sa činjeničnim supstratom sadržanim ... tužbenog zahtjeva u parnici radi pobijanjapravnihradnji dužnika utvrđen je odredbom čl. 284. ZOO-a, koja utvrđuje učinak pobijanja, a koji se sastoji u
tužbenom zahtjevu nije od tuženika zahtijevala isplatu, već je zahtjev usmjerila na pobijanjedužnikovihpravnihradnji, prema stajalištu ovoga suda ... radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. Prema odredbi čl. 69. st. 2. ZOO-a tužba za pobijanje podnosi se protiv dužnika i treće osobe s kojom je ili u čiju je korist poduzeta pravnaradnja koja se pobija, odnosno protiv njezinih sveopćih pravnih slijednika. Dakle, pobijanjedužnikovihpravnihradnji može se zahtijevati samo ako vjerovnik prema dužniku ima dospjelu novčanu tražbinu, pa je u konkretnom slučaju prvotuženik (kao dužnik) mogao
dužnosti. Navedeno stajalište tužitelja ne može se prihvatiti pravilnim. Naime, u konkretnom slučaju radi se o pobijanjudužnikovihpravnihradnji, obzirom a ... raspolaganju, a za ostale slučajeve u roku od 3 godine. Rok se računa od dana kada je poduzeta pravnaradnja koja se pobija, odnosno od kada je trebalo poduzeti propuštenu radnju. Iz dikcije citirane zakonske odredbe jasno slijedi da se radi o prekluzivnom roku materijalnog prava na koji sud pazi po službenoj dužnosti. Prema tome, nije od odlučnog značaja činjenica što tuženici nisu stavili prigovor zastare. Ovog stoga, kako je već rečeno, jer kod pobijanjapravnih
. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO) vjerovnik može pobijati pravnuradnju dužnika samo u mjeri u kojoj je ona poduzeta na štetu vjerovnika, što konkretno znači da sam pravni posao ne može biti predmetom pobijanja, niti tuženica po tom osnovu ne može izgubiti pravo vlasništva cijele ... odluci sugerira prvostupanjski sud, tj. provođenjem ovršnog postupka na dijelu nekretnine tuženice za što pravnu osnovu daje upravo tražena sudska zaštita (pobijana pravnaradnja).»
. ZPP-a u odnosu na ispunjenje pretpostavki za usvajanje tužbenog zahtjeva na pobijanjedužnikovihpravnihradnji. U cijelosti prihvaća stav ... „Zaključak je prvostupanjskog suda da su se ispunile sve pretpostavke za utvrđenje da izjava o odricanju od nasljedstva gubi pravni učinak prema tužitelju za iznos potraživanja kojeg tužitelj ima prema 1. tuženiku Ž. V. jer da je u trenutku davanja izjave 1. tuženik Ž. V. znao da ima dug prema tužitelju i da nema imovine iz koje bi se taj dug mogao podmiriti, te da je 2. tuženica Lj. V. znala za dugove 1. tuženika Ž. V. prema tužitelju jer tako to
„Naime, čl. 71. st. 1. ZOO-a određuje da se tužba za pobijanjedužnikovihpravnihradnji (actio pauliana) može podnijeti u roku od jedne godine ... . istog članka citiranog Zakona određuje da se rok računa od dana kad je poduzeta pravnaradnja koja se pobija, odnosno od dana kad je trebalo poduzeti propuštenu radnju. Trogodišnji prekluzivni rok u kojem se može podnijeti tužba za pobijanjedužnikovihpravnihradnji u slučaju besplatnog raspolaganja (čl. 67. st. 3. ZOO-a) računa se od dana kad je dužnik poduzeo pravnuradnju koja se pobija. Međutim, ako se takva pravnaradnja dužnika sastoji od više
“Iz samog zahtjeva proizlazi da se radi o tražbini tužitelja koja nije dospjela jer će tek naknadno nastati u navedenom sudskom postupku. Pravnaradnja dužnika može se pobijati samo za onu tražbinu vjerovnika (tužitelja) koja je dospjela do trenutka izvršenja pravneradnje dužnika koja se pobija. Samo za onu tražbinu vjerovnika koja je dospjela do trenutka besplatnog raspolaganja dužnika (tuženice S. H.), dužnik može znati da takvim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku (tužitelju). Takvo stajalište izraženo je u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1068/2013-5 od 26. ožujka 2019., Rev-3270
„Žalba tuženih osnovana je glede toč.II izreke kojom se traži od II-tuženice da je dužna dozvoliti tužitelju da se za njegovo potraživanje prema I-tuženiku isti uknjiži kao založni vjerovnik na darovnim nekretninama. Svrha pravnog instituta pobijanjadužnikovihpravnihradnji jeste omogućavanje dužniku ostvarenje naplate dospjele tražbine koje je postalo nemoguće zbog raspolaganja dužnika svojom imovinom, a ne osiguranje takve tražbine.“
„Prema odredbi čl. 71. st. 1. ZOO-a tužba za pobijanje može se podnijeti u roku od jedne godine za raspolaganje iz čl. 67. st. 1. toga Zakona, a za ostale slučajeve u roku od tri godine, a prema st. 2. istog članka, rok se računa od dana kad je poduzeta pravnaradnja koja se pobija, odnosno od dana kad je trebalo poduzeti propuštenu radnju. Ugovor o doživotnom uzdržavanju između sada pok. D. K. i tuženice M. P., kojim pok. D. K. M. P. ostavlja predmetni stan, a tuženica M. P. ju se obvezuje uzdržavati do smrti, je naplatno raspolaganje iz čl. 67. st. 1. ZOO-a pa se tužba za pobijanje tog
„U odnosu na zahtjev tužitelja za pobijanjepravnihradnji tuženika sporan je u ovom postupku bio prekluzivni rok iz čl. 71. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11. - dalje: ZOO) u kojem su tužitelji mogli podnijeti tužbu za pobijanje tih pravnihradnji tuženika. S ... dana kada je poduzeta pravnaradnja koja se pobija odnosno od dana kada je trebalo poduzeti propuštenu radnju. U konkretnom slučaju radi se o ugovorima ... je poduzet posljednji akt kojim se ta radnja okončava, a koji stav je iznio i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci od 3. srpnja 2014. godine
«Naime, ukoliko sud usvoji tužbeni zahtjev kojim se traži pobijanjedužnikovihpravnihradnji, ta pravnaradnja dužnika gubi pravni učinak samo prema tužitelju i samo u opsegu potrebnom za ispunjenje njegovih potraživanja iz kojeg razloga je nužno ograničiti pobijanjepravneradnje dužnika obzirom na visinu dospjele tražbine tužitelja, imajući u vidu i vrijednost imovine koja je predmet pobijanog pravnog posla. Naime, razlozi obrazloženja pobijane presude ne ... uzdržavanju od 03.11.2003.g. Prvostupanjski sud, iako je usvojio tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zatražio pobijanjepravnihradnji dužnice – i to samo u
„Na taj način pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi vjerovnik mogao pobijati pravnuradnju svojeg dužnika jesu da: a) ima dospjelu tražbinu za isplatu, b) dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine, c) postoji dužnikovapravnaradnja poduzeta na štetu vjerovnika i d) postoji oštećenje vjerovnika s time da pobijanje omogućuje vjerovnikovo namirenje. Stoga je postojanje dospjele tražbine za isplatu vjerovnika prema dužniku jedan od kumulativno propisanih uvjeta koji mora biti ispunjen da bi vjerovnik mogao pobijati pravnuradnju svog dužnika.“
„Prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u presudi broj Rev- 900/2013-3 od 16. srpnja 2019. „Za podnošenje tužbe za pobijanjedužnikovihpravnihradnji vjerovnikova tražbina ne mora biti utvrđena pravomoćnom presudom, već je dovoljno da je tražbina dospjela. Vjerovnik može podnijeti tužbu radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji i u slučaju da nije pokrenuo parnicu radi ostvarivanja novčane tražbine, a tada sud može sukladno odredbi ... za valjanost tužbe za pobijanjedužnikovihpravnihradnji dospjelost tražbine vjerovnika, to je prvostupanjski sud pravilno odlučio da o tom pitanju ne odlučuje
, i bez obzira kad je nastala, može pobijati pravnuradnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika (st. 1.), pri čemu se smatra se da je pravna ... da je pobijana pravnaradnja ugovor o darovanju, dakle besplatno raspolaganja prvotuženika za korist drugotuženika, smatra se da je ovaj tužiteljev dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, i za pobijanje ove radnje nije od utjecaja da li je navedeno drugotuženiku, kao trećoj osobi, to bilo poznato ili moglo biti poznato. Stoga je i pravilno zaključeno da razlozi zbog kojih je predmetna pravnaradnja poduzeta nisu od utjecaja
„26. Opće pretpostavke za pobijanje izvan stečaja su: 1. dospjelost tražbine, 2. insolventnsot dužnika, 3. pravnaradnja dužnika i 4. postojanje oštećenje vjerovnika, time da pobijanje omogućuje vjerovnikovo namirenje. Ove opće pretpostavke moraju postojati kumulativno zajedno s posebnom pretpostavkom ... , tužba radi pobijanjapravneradnje može se podnijeti u roku od godine dana od naplatnog raspolaganja, što je ovdje slučaj, ako je u vrijeme raspolaganja dužnik znao da poduzetim radnjama znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjima nanosi štetu svojim vjerovnicima i ako je trećoj osobi to bilo poznato
„Također je pogrešan stav tuženika da u odnosu na parnični trošak tuženici ne bi bili solidarni dužnici s obzirom da kod tužbe za pobijanjedužnikovihpravnihradnji tuženici jesu jedinstveni i nužni suparničari pa time i solidarno odgovorni za troškove ako tužitelj uspije u parnici, obzirom da se u odnosu na oboje tuženika može donijeti samo presuda jednakog sadržaja.“
"Tijekom prvostupanjskog postupka sud je utvrdio da je dužnik ugovorom o darovanju darovao stan svojoj supruzi, u ovom postupku tuženici.
Tužitelj je u skladu sa čl. 280. st.1. Zakona o obveznim odnosima, kao vjerovnik čije je potraživanje dospjelo za isplatu, ovlašten pobijati pravnuradnju ... dvije pretpostavke; da je potraživanje dospjelo i da je štetna radnja poduzeta na štetu vjerovnika.
Budući da su u ovom postupku ispunjena oba navedena ... predmet i za rješavanje predmetnog tužbenog zahtjeva pravno irelevantan prigovor tuženice u vezi stjecanja vlasništva nad predmetnim stanom kao i prigovor
citirane zakonske odredbe proizlazi da vjerovnik može pobijati svaku dužnikovupravnuradnju, bez obzira na to je li njegova tražbina nastala prije ili ... dužnika jesu: da ima dospjelu tražbinu za isplatu ako dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine postojanje dužnikovepravneradnje ... "Sud prvoga stupnja u bitnome je utvrdio: - da je predmetna pravnaradnja koja se pobija-ugovor o darovanju sklopljen 09.09.2004. godine između sada ... ., a što proizlazi iz pravomoćne presude istog suda Poslovni broj P-2216/07 od 3. listopada 2012…., te je zaključio da se pravnaradnja dužnika (u ovom
"Sud prvog stupnja je ocijenio da je dužnik darovanjem stana uistinu poduzeo pravnuradnju na štetu vjerovnika.
Budući da tuženik u žalbi nadalje ističe da je protekao prekluzivni rok od tri godine, valja reći da se prijenos vlasništva na nekretnini na temelju pravnog posla stječe upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom (čl.33. bivšeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima - «Narodne novine» br. 53/91). Ako predmetni stan nije upisan u zemljišnoj knjizi, za prijenos prava vlasništva potrebno je kod suda položiti ispravu, a umjesto odobrenja za uknjižbu je
„Predmet postupka po tužbi predlagatelja na kojoj temelji prijedlog za zabilježbu spora je pobijanjedužnikovihpravnihradnji koja materija je uređena čl.66. - 71. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 - dalje u tekstu: ZOO) s ciljem da pravnaradnja koja se pobija gubi učinak samo prema tužitelju i samo koliko je to potrebno za namirenje njegovih tražbina pa za slučaj udovoljenju tužbenom zahtjevu ... je mogućnost zabilježbe tužbe radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji, no kako predlagatelj predlaže upis zabilježbe spora, utemeljeno je
određeno je da će zabilježbu tužbe radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji dopustiti rješenjem zemljišnoknjižni sud na prijedlog vjerovnika koji je tu tužbu ... pobijanjadužnikovihpravnihradnji podnesena sudu. Stoga je pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog predlagatelja nakon što je utvrdio da predlagatelj ... : ZZK) određeno je da osoba koja je sukladno propisima o obveznim odnosima ovlaštena pobijati radnju svog dužnika može, kada ju pobija tužbom, zahtijevati ... , 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08 i 123/08 - dalje: ZPP) radi mirnog rješenja spora. Zahtjev za mirno rješenje spora nema pravne učinke
„Kako je predlagatelj postupio upravo na način koji propisuje odredba čl. 86. st. 1. ZZK-a jer se radi o tužbi radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji i jer je dokazao da je tužba podnesena prvostupanjskom sudu a kako je to sve u obrazloženju opisao i prvostupanjski sud to se žalbeni navodi protustranke A. M. kao sada žaliteljice, istovjetni prigovoru, ne ukazuju osnovanim. Nema dvojbe da se svaki sudski predmet označava brojem radi lakše identifikacije ali broj ne određuje njegovu egzistentnost odnosno postojanje ni u jednom slučaju pa niti u ovom, a kada su ispunjeni uvjeti da je vjerovnik
.
Međutim, unatoč tome što je sud prvog stupnja pravilno utvrdio postojanje svih općih pretpostavki za pobijanjedužnikovihpravnihradnji propisanih člankom ... korist radnja poduzeta (članak 283. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima) radi pobijanjapravneradnje kupoprodaje kojom je G. d.o.o. kao prodavatelj ... postupku, a niti se radi o istom identitetu spora kako to smatra žalitelj budući da se u ovom postupku radi o pobijanjupravnihradnji, a u postupku koji je ... , prema odredbi članka 280. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima smatra se da je pravnaradnja poduzeta na štetu vjerovnika ako uslijed njezina izvršenja
„Kako je naprijed citirana presuda stekla svojstvo pravomoćnosti 25. kolovoza 2020., a da je člankom 92. stavkom 3. ZZK propisano da će se zabilježba tužbe radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji izbrisati na prijedlog ako ta tužba bude pravomoćno odbijena ili odbačena, to je ovlašteni zemljišnoknjižni referent prvostupanjskog suda pravilnom primjenom te odredbe, povodom prijedloga predlagateljice Š. D., a na temelju pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Z. posl.br. P-__/18 od 25. veljače 2019. odredio brisanje zabilježbe tužbe radi pobijanjedužnikovihpravnihradnji upisane pod rednim brojem Z
službenoj dužnosti. 6. Tužitelj je naime protiv tuženika podnio tužbu radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji te je predložio da se tužba zabilježi u ... zabilježba tužbe radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv svih kasnijih nositelja ... . istog Zakona propisano je da će se zabilježba tužbe radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji dopustiti rješenjem na prijedlog vjerovnika koji je tu tužbu ... novine" broj: 63/19.), propisano je da osoba koja je sukladno propisima o obveznim odnosima ovlaštena pobijati pravnuradnju svoga dužnika, može kad pobija
poslovni broj Rev-1235/11 od 29. ožujka 2017. pozivajući se pri tome na pravno shvaćanje Građanskog odjela tog suda poslovni broj Su-IV-168/16-9 od 7. studenoga 2016. (koje nije objavljeno na internetskoj stranici tog suda), rok za podnošenje tužbe radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji nije prekluzivni ... o materijalnom roku (iako i o prekluzivnom na kojeg sud pazi po službenoj dužnosti), sud zbog proteka tog roka tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži pobijanje određene pravneradnje svog dužnika treba odbiti kao neosnovan...“
„Je li predlagateljica, a u parničnom postupku tužiteljica, ovlaštena podnositi tužbu protiv tamo tuženika, a u ovom postupku protustranaka i ima li ona bilo kakvo potraživanje prema J. J. nisu činjenice koje utvrđuje i o kojima raspravlja zemljišnoknjižni sud, već je za zemljišnoknjižni sud i za upis zabilježbe tužbe radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji dovoljno da je uz prijedlog podnesena tužba radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji, odnosno da je predlagatelj dokazao da je takvu tužbu predao sudu.“
poduzetom pravnomradnjom I. tuženik doveden u imovno stanje koje potpuno onemogućuje tužitelja da realizira svoje potraživanje, pobijanjedužnikovepravne ... da su se ostvarile zakonske pretpostavke za pobijanjepravneradnje dužnika iz odredbi čl. 66. i čl. 67. st. 3. ZOO-a.“
... pravneradnje dužnika su: dospjelost tražbine vjerovnika prema dužniku, pravnaradnja dužnika, insolventnost dužnika i postojanje oštećenja vjerovnika ... i tijekom prvostupanjskog postupka, ističu da ugovor o darovanju nekretnina od 2. listopada 2009. godine nije pravnaradnja koja ima za posljedicu nanošenje
dužnikovihpravnihradnji moglo ograničiti na određene nekretnine dostatne za ispunjenje tužiteljevog potraživanja.
Međutim, razlozi obrazloženja pobijane ... „Naime, od odlučnog je značaja da pravnaradnja (koja se pobija) gubi pravni učinak samo prema tužitelju i samo u opsegu potrebnom za ispunjenje njegovih potraživanja, iz kojeg razloga je nužno ograničiti pobijanjepravneradnje dužnika na visinu dospjele tražbine tužitelja, imajući u vidu ... će voditi računa da je nužno ograničiti pobijanjepravneradnje dužnika s obzirom na visinu dospjele tražbine tužitelja samo na određene nekretnine
pravnuradnju koja se pobija, te da je smrću dužnika kao tuženika došlo do procesne situacije u kojoj su sjedinjeni tuženici (dužnik i treća osoba), a ... “5. Nadalje pravilno je prvostupanjski sud primjenom odredbe članka 215. stavak 3. i 4. ZPP odredio, povodom prijedloga tužiteljice, nastaviti postupak jer je sudskom nagodbom dovršen postupak pred stalnom službom u S. istog suda, a do dovršetka kojeg je postupka bio određen prekid postupka u ovoj pravnoj stvari. 6. Nije u pravu žaliteljica kada u žalbi ističe da je pobijano rješenje doneseno protivno zakonu jer da je prvostupanjski sud trebao
„pobijanjedužnikovihpravnihradnji“. Prema tome, budući da sud prvog stupnja zbog pogrešnog pravnog pristupa da je nastupila zastara pozivom na odredbe Općeg ... Kako je uvodno izneseno, sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev u cijelosti budući je pozivom na odredbe Općeg poreznog zakona zaključio da je u ovom predmetu nastupila zastara. Međutim, imajući u vidu dokumentaciju u spisu te činjenicu da je tužitelj podnio tužbu radi pobijanjadužnikovihpravnihradnji u smislu određenja iz Zakona o obveznim odnosima, te da tužitelj ima dospjelo potraživanje prema poreznom dužniku S. K. u ukupnom iznosu od
Međutim, unatoč tome što je sud prvog stupnja pravilno utvrdio postojanje svih općih pretpostavki za pobijanjedužnikovihpravnihradnji propisanih ... . Zakona o obveznim odnosima koje reguliraju pobijanjedužnikovihpravnihradnji dok nad dužnikovom imovinom nije otvoren stečajni postupak, već odredbe članka 127. do 144. Stečajnog zakona koje se odnose na pobijanjepravnihradnji stečajnoga dužnika.
Naime, premda pravni instituti pobijanjadužnikovih ... kojima ta radnja gubi svoj učinak. Dok kod instituta pobijanjadužnikovihpravnihradnji izvan stečaja pobojna radnja sukladno odredbi članka 284. Zakona
"Drugostupanjski sud u cijelosti prihvaća obrazloženje prvostupanjskog suda. Tužitelj je ustao tužbom za pobijanjepravnihradnji stečajnog dužnika ... ovom postupku žalitelj, pobija pravneradnje dužnika dokazujući da se stečajni vjerovnici tim pravnim poslom izravno oštećuju (čl. 130. Stečajnog zakona ... postupku nisu stečajni vjerovnici, iako im je - prema tužbi - omogućeno osiguranje kojim su oni stavljeni u povoljniji položaj. Da bi se pravni posao kojim ... nesposobnost. Iz spisa proizlazi da je doduše pobijana radnja poduzeta tijekom posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka
„ 21. Odredbom čl. 66. ZOO-a propisano je da svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu i bez obzira kad je nastala, može pobijati pravnuradnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. Smatra se da je pravnaradnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine. 22. Opće pretpostavke pobijanja su a) dospjelost za isplatu, b) insolventnost dužnika, c) pravnaradnja dužnika ... , odnosno da bi s pobijanjem ovih prvotuženikovih pravnihradnji oni bili dovedeni u bolji pravni i financijski položaj. 30. Ovdje se upućuje da i tuženici
