interesa za Republiku Hrvatsku i neku ili više vjerskih zajednica mogu uređivati i ugovorom kojeg sklapaju Vlada RH i vjerska zajednica, pa se taj Ugovor primjenjuje kao izvor radnogprava u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o radu (NN. 149/09 i 61/11; dalje: ZR).“
prvostupanjskog suda kako uslijed takvog prestanka radnog odnosa tužitelju ne pripada pravo na otpremninu.
Naime, sukladno odredbi članka 118. stavak 1. Zakona o radu koji se primjenjivao u vrijeme kad je tužitelju prestao radni odnos kod tuženika (19. veljače 1996.) zaposlenik kojem poslodavac otkazuje ugovor ... prestanka radnog odnosa zbog razloga navedenih u tuženikovim Odlukama tužitelju ne bi pripadalo pravo na otpremninu ni prema ranije važećom propisima, odnosno prema Zakonu o osnovnim pravima iz radnog odnosa, Zakonu o radnim odnosima, kao ni prema odredbama tada važećih kolektivnih ugovora - Općeg kolektivnog
o namjeravanom otkazu opisano postupanje radnika ne predstavlja osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa. Budući da je, prema izloženom, prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, jer se u sporu iz stavka 3. članka 249. ZR-a ne utvrđuje postojanje opravdanog razloga za otkaz, kao u sporu iz članka ... taj razlog i ostvaren, a koje pretpostavke su po nalaženju ovog suda u ovom slučaju ostvarene - to se pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni
o sporu iz ugovora o radu članova posade broda, pri izboru mjerodavnog prava ne primjenjuju se opća kolizijska pravila sadržana u Zakonu o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91), nego specijalna pravila o mjerodavnom pravu za radne odnose članova ... , ostaje u ovom postupku ocijeniti je li pravilno primijenjeno materijalno pravo odbijanjem tužbenog zahtjeva da sud tuženicima naloži tužiteljima platiti ... ugovora, a niti na temelju izravne primjene prisilnog pravila mjerodavnog prava.
Valja naglasiti kako se u ovoj parnici, u odnosu na prvotuženika radi
potraživanja iz radnog odnosa.
Odredbom čl. 133. st. 1. Zakona o radu (pročišćeni tekst) propisano je da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od ... za zaštitu svog prava iz radnog odnosa, pa kako je tužitelj propustio postupiti na propisani način, sud je tužbu odbacio. Pri tome se sud pozvao i na odredbu ... kako je to propisano odredbom čl. 133. st. 1., 2. i 5. istoga Zakona ne može imati za posljedicu gubitak prava na ta potraživanja. Slijedom navedenoga
33 godine radnog staža, a nije bilo sporno da je tuženik isplatio tužiteljici otpremninu u iznosu od 101.117,04 kune. Sporno je da li tužiteljici ... . godine.
Neosnovano tuženik u žalbi iznosi žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnogprava. Naime, prvostupanjski sud utvrđuje da tužiteljici pripada pravo na isplatu otpremnine sukladno Kolektivnom ugovoru za Z.b. d.d. primjenom čl. 7. st. 3. Zakona o radu, a ne temeljem čl. 19. Ugovora o radu ... ništetna sukladno čl. 322. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35 /05 i 41/08 - dalje: ZOO).
Kako tužiteljici pripada pravo na otpremninu prema
"U pravu je tuženik kad u žalbi pobija prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom 3. izreke, kojim je tuženiku naložena isplata iznosa naknade štete od 9.600,00 kuna s pripadajućom kamatom, zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Prema razlozima pobijane presude prvostupanjski sud je utvrdio da, budući je tužitelj zatražio sudski raskid ugovora o radu, jer da zbog narušenih odnosa njegov daljnji radni odnos kod tuženika više nije moguć, to da ... odredbu članka 123. stavka 1. ZR-a, koja propisuje da kada sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos
tuženika.
Tuženica ističe i da je sud prvog stupnja, među ostalim, pogrešno primijenio materijalno pravo, jer je pogrešno zaključio da bi tuženica bila ... odmora pa ako mu to ne bi bilo odobreno od strane tuženice, da bi tek tada imao pravo na isplatu naknade, te da se tužitelj ponio nekorektno prema tuženici ... prvog stupnja je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio odredbu čl. 61. ZOR-a. Naime, pravo na godišnji odmor jest pravo ... ovog Suda, razlog zbog kojeg radnik nije iskoristio godišnji odmor nije bitan za isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor jer o tom pravu
njegova prava iz radnog odnosa (članak 109. stavak 2. Zakona o radu) pa mu je dužan naknaditi štetu, što je pravilno zaključio i prvostupanjski sud.
... U konkretnom slučaju sporno je ima li tužitelj pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor koja mu je dosuđena.
Prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 137/04 - pročišćeni tekst) radnik koji se prvi put zaposli ostvaruje pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada te dalje ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 18 radnih dana (članak 47. stavak 1. Zakona
"Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice radi nedopuštenosti odluka tuženika kojom je tužiteljici ukinuto pravo na naknadu troškova mjesnog ... pitanje za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužiteljice u postupku je valjalo raspraviti pravo službenika na isplatu naknade troškova mjesnog prijevoza u ... već je isto pravo na radniku jer bi u protivnom takva situacija dovela do diskriminacije pojedinih radnika i zadiranje u njihova osobna prava. Naime, pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla nije propisano niti jednim važećim propisom za cijelo područje RH, već se pravo radnika da mu
propisano da policijski službenik koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ... tekstu: ZP) i članka 1., članka 2. i članka 3. stavka 2. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ... službenik, niti koliko policijskih ovlasti treba primjenjivati da bi ostvario pravo na građansko odijelo i jer prema odredbi članka 15. stavka 1. ZP-a ... članka 28. stavka 4. ZP-a određeno je da pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti
Prema odredbi čl. 102. Zakona o radu („Narodne novine“ 38/95, 54/95, 17/01, 82/01, 114/03, dalje ZR) štetu koju radnik pretrpi na radu i u vezi s radom, poslodavac je dužan nadoknaditi radniku po općim propisima obveznog prava. Prema odredbi čl. 173. Zakona o obveznim odnosima („Narodne no-vine“ 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, 88/01, dalje: ZOO) koji se primjenjuje na sporni pravni odnos na temelju čl. 1163. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05 i 41/08) poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti, odnosno načelu uzročnosti bez obzira na krivnju. Odgovornost se temelji na
, dalje u tekstu: ZR) na koju se poziva tužiteljica a koja propisuje da sindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga ... i interesa sudaca. Tako, sud prvog stupnja smatra, da je u ostvarenju svojih prava tužiteljica imala mogućnost obratiti se sudačkoj udruzi, odnosno Udruzi ... tužiteljice u smislu prethodno citirane odredbe članka 269. stavka 1. ZR-a nije zakonit. Naime, tužiteljica nema pravo prema vlastitoj procjeni prestati s radom jer da joj nije isplaćena plaća. U tom smislu, neosnovano žaliteljica u žalbi ističe kako je spriječena u ostvarivanju ustavnih prava. Nadalje
u tekstu: ZR). Tako je odredbom stavka 1. ovog članka propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Stavkom 2. istog članka određeno je kako se pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. Poslodavac koji odgovara prema kriteriju uzročnosti (objektivna ili ... radnika ili treće osobe. Ovo u svojoj žalbi od 15. rujna 2018. sugerira i tužiteljica. Ovdje je za napomenuti da budući je članak 25. ZZR-a poseban
psihičkog zlostavljanja tužitelja, odnosno sustavnog povrjeđivanja prava tužitelja iz radnog odnosa, a sve ovo od strane tuženika kao poslodavca, odnosno radnika tuženika koji je bio nadređeni tužitelju, to nisu postojale ni pretpostavke da se tužitelju dosudi naknada štete zbog mobinga. Stoga je ... "U slučaju mobinga riječ je o odštetnoj odgovornosti tuženika-poslodavca po općim propisima obveznog prava. Za takve štete poslodavac odgovara po ... ispunjene. Istina jest da se mobing često puta teško dokazuje, ali nije u pravu tužitelj kada sugerira da se njegovo (eventualno) zlostavljanje praktički
članka 31. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, kojom se predviđa da svaki radnik ili radnica imaju pravo na radne uvjete kojima se poštuje njihovo ... ugovora za radnike u trgovačkom društvu Z. h. d.o.o., sud smatra da tužitelj za utuženo razdoblje ima pravo i na isplatu iznosa koje je utužio u ovom ... Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) prema kojoj svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može sebi i obitelji osigurati slobodan i dostojan život, kao i pravo na dnevni i tjedni odmor te plaćeni godišnji odmor i tih se prava ne može odreći, te odredbe članka 61. ZR/09
ugovora o radu od 21. siječnja 2000., da li tužiteljica može podnijeti tužbu iako nije podnijela zahtjev za zaštitu prava iz čl. 126. st. 1. ZR ... 2000. uopće nije između stranaka sporno da tužiteljica nije postupila u smislu čl. 126. st. 1. ZR, odnosno nije podnijela zahtjev za zaštitu prava protiv ... za zaštitu prava tužiteljice.
Također pogrešno u reviziji smatra tužiteljica da se odredba iz čl. 126. st. 2. ZR mora tumačiti na način da zahtjev za zaštitu prava iz čl. 126. st. 1. ZR nije uvjet za podnošenje tužbe, jer da je to tek određeno kao uvjet donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama ZR ("Narodne
Potraživanje isplate materijalnih prava iz radnog odnosa (troškova prijevoza, božićnice i regresa za godišnji odmor), i po stajalištu ovoga suda, ne mogu se podvesti pod institut stjecanja bez osnove iz čl. 1111. ZOO-a. Naime, radi se o specifičnim pravima - materijalnim pravima iz radnog odnosa koja su i regulirana specijalnim zakonom - Zakonom o radu.
Stoga takva potraživanja sukladno čl. 135. ZR-a i zastarijevaju u roku od 3 godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja, time da zastarni rok za predmetna potraživanja, prema pravilnom zaključku prvostupanjskog suda, počinje teći od konačnosti
Odredbom čl. 43. ZOR-a propisano je da ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednoga razdoblja traje duže, a tijekom drugoga razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, prosječno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugog određenog razdoblja, ne smije biti duže od punog radnog vremena. Odredbom čl. 43. st. 3. ZOR-a izričito je propisano da se preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra prekovremenim radom.
U skladu s navedenom zakonskom odredbom, tuženik je Pravilnikom o radu, u odredbi
prava i obveze stranaka kako u pogledu tužiteljeve funkcije predsjednika uprave tako i njihova prava i obveze u pogledu tužiteljevog radnog odnosa, koji je i zasnovan upravo ovim Ugovorom (čl. 2. Ugovora).
Ugovorom su utvrđena su i tužiteljeva prava s osnove plaće, nagrade, obeštećenja i otpremnine ... odnosa, jedan koji proizlazi iz prava i obveza iz radnogodnosa člana uprave s društvom, a drugi iz njegovih prava i obveza koje proizlaze iz njegove ... prigovora (zahtjeva za ostvarenje povrijeđenog prava iz radnog odnosa) i vrijeme podnošenja tužbe (vidjeti izjavu tuženikovog punomoćnika na ročištu od 13
«Člankom 126. Zakona o radu (dalje: ZR) predviđena je zaštita prava radnika pred poslodavcem, kao i sudska zaštita prava iz radnog odnosa. ZR utvrđujući pravo radnika na sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa, nema nikakve odredbe u pogledu sadržaja tužbenog zahtjeva, odnosno sudske presude u slučaju kada radnik vodi sudski spor radi zaštite prava iz radnog odnosa povodom odluke poslodavca o otkazu ugovora o radu. Međutim, iz sadržaja čl. 115. ZR-a može se zaključiti da sud u postupku koji se vodi povodom zahtjeva radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa u pogledu odluke o otkazu utvrđuje da otkaz
na svojoj 52. sjednici održanoj 19. prosinca 2005. godine odlučilo a se u stalni radni odnos na poslovima odgajatelja prima I.D. O toj svojoj odluci obaviješten je i tužitelj, te je on uložio zahtjev za zaštitu prava koji je odbačen kao neosnovan, pa je tužitelj upućen da se sa navedenim zahtjevom obrati na ... je I-tuženik naveo u raspisanom javnom natječaju, te da je tužitelj imao više radnog staža i to ukupno četiri godine, jedanaest mjeseci i devet dana, dok je I.D. imala radnog staža jednu godinu, tri mjeseca i osam dana, s time što je cjelokupni radni staž ostvarila upravo radom kod I-tuženika, dok
zaključujući da je tužitelju dana 19. svibnja 1997. godine dan usmeni otkaz Ugovora o radu, a tužitelj nije pravovremeno na tu povreduprava iz radnog odnosa reagirao podnošenjem zahtjeva za zaštitu prava, a niti je tužbenim zahtjevom uopće pobijao takav usmeni otkaz koji jest nezakonit s obzirom da nije dat u ... da se usmeni otkaz utvrdi nezakonitim radnik može zahtijevati prava iz radnog odnosa, a to znači pravo na vraćanje na rad kao isplatu plaće. Naime, sud ... usmeni otkaz ugovora o radu koji mu je dat 19. svibnja 1997. godine to je utemeljeno odbijen zahtjev za vraćanje tužitelja na rad i radno mjesto konobara
službenoj dužnosti. Tuženik neosnovano ističe žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, jer je sud prvog stupnja utvrdio sve činjenice važne za donošenje odluke, te na tako utvrđene činjenice pravilno primijenio materijalno pravo odredbe čl. 2. st ... i izvan radnog odnosa, nije tijekom postupka dokazana, a i irelevantan je razlog zbog čega se s tužiteljem ne bi zaključio ugovor o radu na neodređeno
zaštite imalo za posljedicu zaštitu nekih drugih prava ili interesa tužitelja, odnosno ako bi bez pružanja deklaratorne pravne zaštite, bilo ugroženo ostvarenje njegovih subjektivnih prava i interesa. Stoga je postojanje pravnog interesa za pružanje deklaratorne pravne zaštite opća procesna pretpostavka ... prestanka radnog odnosa utvrđenog odlukom tuženice o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 08. veljače 2005.g. Kao što je navedeno, deklaratorna tužba moguća je i dopuštena isključivo sa stajališta zaštite subjektivnih prava i interesa tužitelja, koja zaštita se sastoji bilo u otklanjanju ugrožavanja
. 129. st. 3. Zakona o radu jasno propisano da zaštitu prava pred nadležnim sudom u slučaju zahtjeva za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnogodnosa radnik može tražiti iako nije podnio zahtjev za zaštitu prava kod poslodavca pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo je usvojiti ... zaposlenik nije dužan podnositi zahtjev za zaštitu svojih prava iz radnog odnosa. Međutim, pogrešno zaključuje da se takva zakonska odredba može izmijeniti samo zbog činjenice da je tužitelj protiv odluke tuženika kao poslodavca, protiv koje nije trebao podnositi zahtjev za zaštitu prava, taj zahtjev ipak
članka Zakona o radu („Narodne novine“, br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13 - dalje: ZR) radnik može zahtijevati zaštitu svog povrijeđenog prava iz radnog odnosa.
Polazeći od utvrđenja da odluka i rješenje tuženika čije se poništenje tužbom traži, nisu odluke kojima se povređuje tužiteljevo pravo u smislu citirane zakonske odredbe, jer nemaju neposredan učinak na prava tužitelja iz radnog odnosa u smislu naplate predmetne štete, sud prvog stupnja odbio je ... 6.495,24 kn, nemaju neposredni učinak na prava tužitelja iz radnog odnosa u smislu naplate štete.
Ovo stoga, što navedeno rješenje ne može steći svojstvo
zahtjev za zaštitu prava (29. siječanj 2015. godine je dan predaje zahtjeva za zaštitu prava na poštu preporučeno); da tuženik nije udovoljio zahtjevu tužitelja u daljnjem roku od 15 dana niti se na taj zahtjev tužitelja očitovao.
U pravu je tuženik koji u žalbi tvrdi da je posljednji dan roka ... zakonom propisanom roku od 15 dana od isteka roka u kojem je tuženik mogao udovoljiti zahtjevu tužitelja za zaštitu prava, odnosno u roku propisanom čl. 133 ... ) isticao 28. ožujka 2015. godine, a koji dan je bio neradni dan, odnosno subota pa se rok za podnošenje tužbe produžuje na prvi radni dan iako se radi
. Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09 - dalje:ZR), određene su temeljne obveze i prava iz radnog odnosa, pa je stavkom 1. tog članka određeno da je poslodavac obvezan u radnom odnosu radniku dati posao, te mu za obavljeni rad isplatiti plaću. Dakle, plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, kao što to određuje i čl. 84. st. 1. ZR-a, no kada radnik ne radi zbog razloga do kojega je došlo krivnjom poslodavca, kao što je to nezakonita odluka o otkazu ugovora ... .
Odredbom čl. 135. ZR-a određeno je da ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, potraživanje iz radnog odnosa zastarijeva za 3 godine. Nadalje
jedno od osnovnihprava tužiteljice iz radnog odnosa, a to je pravo na rad. U svezi postavljenog zahtjeva tužiteljice kojim traži poništenje odluke tuženika o otkazu ugovora o radu i vraćanje na dosadašnje radno mjesto, takav zahtjev podoban je za raspravljanje u ovoj parnici radi zaštite prava iz radnog ... poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u propisanom roku zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava. U pogledu otkazivanja ugovora o radu ... ugovora o radu te utvrđenje da radni odnos nije prestao. Ovakvo utvrđenje prvostupanjskog suda ne može se prihvatiti i tome osnovano u žalbi prigovara
„Predmet spora u ovoj parnici je isplata razlike jubilarne nagrade prema odredbama kolektivnog ugovora za napunjenih 20 godina radnog staža, a sporno ... jubilarna nagrada u iznosu od 875,00 kuna, ili prema osnovici od 1.800,00 kuna, te zavisno od toga pripada li joj pravo na isplatu razlike jubilarne nagrade.
Sud prvog stupnja izražava pravni stav da tužiteljica ima pravo na obračun jubilarne nagrade po osnovici od 1.800,00 kuna temeljem odredbe čl.35.st.2 ... tužbenog zahtjeva nije pravilan - posljedica je pogrešne primjene odredbe čl.35.st.2. Granskog KU.Naime, pravo na jubilarnu nagradu za zaposlenike u
«Točno je da je sudska zašita prava iz radnog odnosa regulirana odredbom čl. 133 ZR-a, prema čijoj odredbi st. 1 radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom mu je to pravo povrijeđeno, odnosno od dana saznanja ... zahtjeva naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa, u rokovima iz st. 1, 2 i 5 ovog članka, ne može imati za posljedicu gubitak prava na ... drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa u rokovima iz st. 1, 2 i 5, za takve konkretne zahtjeve, nema za posljedicu gubitak prava na ta potraživanja.»
tužitelja bio smješten u luci Pula koja je više od 50 km udaljena od prebivališta tuženika, te da upravo iz ovih razloga tužitelj ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje.
Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude ne navodi određeno temeljem kojih materijalno pravnih odredbi tužitelj ostvaruje pravo na ... i činjenice da brod ne predstavlja vojnu lokaciju tužitelj ostvaruje pravo na isplatu naknade za stanovanje temeljem čl. 29. st. 1. Pravilnika o stambenom zbrinjavanju.
Ocjena je ovog drugostupanjskog suda da pri ocjeni prava na smještaj i eventualne naknade zbog neadekvatnog smještaja članova posada brodova
razmacima (povremena potraživanja) ... bilo da se radi o takvim povremenim potraživanjima u kojima se iscrpljuje samo pravo ... zastarijevaju za tri godine od ... članka 361. Zakona o obveznim odnosima tužitelj od 11. siječnja 1998. godine imao pravo zahtijevati od tuženika isplatu otpremnine, a isplatu plaće ... potraživanja. Stoga sud odbivši tužbeni zahtjev nije pogrešno primijenio materijalno pravo kako to smatra žalitelj.
U odnosu na navode žalitelja daje tužitelj ... prouzročene parnične troškove, a tuženik je istaknuo prigovor zastare tužiteljeva potraživanja budući da je tužitelju prestao radni odnos dana 31. listopada
" i raspoređena na obavljanje poslova radnogmjesta prijema i otpreme pošte nisu osnovani, te nije povrijeđeno pravo tužiteljice na jednako postupanje stavljanjem u ... i sprječavanjem i degradiranjem tužiteljice u izvršavanju i obavljanju poslova iz njezinog djelokruga rada i nadležnosti, diskriminirao i povrijedio njeno pravo na jednako postupanje u odnosu na druge službenike i namještenike gradske uprave tuženika, ovo iz razloga jer je autonomno pravo tuženika kao poslodavca ... racionalizaciju upravnih odjela i smanjenja broja radnih mjesta, pri čemu sud ne može ulaziti u ocjenu postojanja opravdanih razloga za takve promjene pa je zbog
povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava ... 31. kolovoza 2011. godine. S obzirom na to da je tužiteljica tužbu radi zaštite svog prava iz radnog odnosa podnijela 01. rujna 2011. godine, prekludirana je u svom zahtjevu za sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa, pa je iz tog razloga tužbu trebalo odbaciti.“
... . ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Iz činjeničnih
o otkazu ugovora o radu, i odluka donesenih u postupcima iz čl. 129. tog Zakona, a koji propisuje sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa. Dakle, pravilnim tumačenjem citirane zakonske odredbe njome je propisan način dostave odluka koje donosi poslodavac i dostavlja ih radniku.
Kada se radi o zaštiti prava radnika kao što je to u konkretnom slučaju, odnosno podnošenju zahtjeva za zaštitu prava protiv odluke poslodavca citirana zakonska odredba se ne ... pravovremenosti podnošenja tužbe i njezine dopuštenosti, jer je podnošenje zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu procesna pretpostavka od koje ovisi dopuštenost
), koji pored ostalog regulira zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama, što je nedvojbeno i tuženik. Naime, da ZOOOSŠ kao poseban propis u odnosu na ... za zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme, pa da se i stoga ne može smatrati kako je sa tužiteljem zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme ... 149/09, 61/11 i 82/12) propisano je kako se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak ... određeno je kako poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu iz stavka 1. ovog članka na temelju kojih se radni odnos s istim
otkazuje ugovor o radu koji traje kraće od šest mjeseci, dužan je otkazati radni odnos uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, osim ako otkazuje ugovor
se na mišljenje Ministarstva rada i socijalne skrbi od 29. listopada 1998. g., objavljeno u časopisu «Pravo i porezi», prema kojem je u slučaju kada poslodavac nije dostupan ili jednostavno ne želi upisati dan prestanka radnog odnosa radnika, radnik ovlašten tražiti od HZMO da donese rješenje o prestanku svojstva osiguranika iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, a nakon pravomoćnosti tog rješenja je HZMO ovlašten u radnu knjižicu upisati prestanak ... konkretnom slučaju ne radi o upisu dana prestanka radnog odnosa u radnu knjižicu radnika u slučaju kada je poslodavac nedostupan ili ne želi upisati dan
: „Sloboda ugovaranja i njezina ograničenja“.
Slijedeća odredba, čl. 7a. (čl. 12.) ZR-a pod nazivom: Primjena za radnika najpovoljnijeg prava glasi: „Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito određeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ... samostalne pravne osobe, koje na taj način preuzimaju svoja prava i obveze, a njihovi načelni sporazumi o budućem statusu radnika kod novog poslodavca (makar ... stranke slobodne u uređivanju obveznih odnosa, što je načelo obveznog prava iz čl. 10. Zakona o obveznim odnosima (NN. 53/91; 73/91; 111/93; 3/94; 7/96; 91
utvrdilo da li je zdravstveno sposobna obavljati sve poslove svog radnog mjesta, a koje pravo joj je predviđeno čl. 63. st.2. ZZR-a, tužiteljica je postupila u skladu s odredbom čl. 69. st.4. ZZR-a i odbila raditi te napustila radno mjesto. 13. Kako je u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu zbog ... tužiteljica počinila težu povredu radne obveze, odnosno da je neopravdano izostala s posla, s obzirom da upravo poslodavac nije poduzeo potrebne mjere
od 29. siječnja 2018. uz vraćanja tužitelja na rad kod tuženika na radno mjesto višeg asistenta. Temeljem navedenih činjeničnih utvrđenja, koja ... znanstvena znanja i odgovarajuća radna mjesta s tim da će se u slučaju da ne podnese prijavu na natječaj ili po natječaju ne bude izabran zbog neispunjenja uvjeta za izbor, pokrenuti postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu bez obveze ponude drugog radnog mjesta. Na konkretni slučaj je ... koautor. Ovaj sud kao pravilan zaključak suda prvog stupnja kako je zapravo primarni smisao i svrha ocjenjivanja kontrola poštivanja radnih obveza, a
«Sud prvog stupnja je utvrdio da tužiteljica protiv Odluke o otkazu ugovora o radu od 6. studenoga 1997. nije podnijela zahtjev za zaštitu prava već ... ukupnom iznosu od 4.695,00 kuna.
S obzirom na navedeno, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da tužiteljica ne može osnovano zahtijevati zaštitu prava pred sudom (čl.133.st.4. Zakona o radu, dalje; ZR).
U odnosu na žalbeni prigovor tužiteljice da joj tuženik u Odluci o otkazu nije dao uputu o pravu na ... pridržavati kogentne zakonske odredbe (čl.133.st.1.ZR-a) i u njemu propisane predsudske procedure obzirom da podnošenje zahtjeva za zaštitu prava predstavlja
predviđeno u citiranoj odredbi 23. ZAP-a u kojem slučaju se ne stječu nikakva autorska prava na takvim radovima. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. ZAP-a ... vođe, te "radničkog samoupravljanja", jer se naknada zbog povrede autorskih prava ne može stavljati u omjer s ideološkim značajem i sadržajem pojedinog ... "Neosnovano se tuženik (s kojim je tužitelj bio u radnom odnosu) poziva na odredbu čl. 23. ZAP-a tvrdeći da se pod citiranu odredbu mogu podvesti ... . ZAP-a neutemeljeno. Također nije u pravu tuženik kada tvrdi da se predmetne fotografije ne bi mogle smatrati autorskim djelom, sve dok se ne utvrdi da
14. lipnja 2010. godine, nakon primitka koje se tužitelj odrekao prava na rad za vrijeme otkaznog roka, zamolio tuženika da mu zaključi radni odnos ... zahtijevati zaštitu prava iz radnog odnosa protiv te Odluke, kao i utvrđenje prvostupanjskog suda da nakon konačnosti Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ... o radu od 14. lipnja 2010. godine, nije zahtijevao zaštitu prava protiv dijela Odluke tuženika kojom mu je otkazan ugovor o radu, a obzirom na sadržaj tog ... o radu očitovao svoju volju da radni odnos tužitelja kod njega prestane. Dopuštenost tog otkaza tužitelj je mogao osporavati u rokovima i na način propisan
i upravljanje Zračne luke Z. između Republike Hrvatske kao davatelja koncesije i ZAIC-A L. kao koncesionara koji je dana 19. listopada 2012. godine prenio prava ... , a u čl. 9f da se ugovorom o koncesiji određuju prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara, u skladu s odredbama Zakona o zračnim lukama ... kako se opisanim ugovorom o koncesiji koncesionar obvezao u roku od 5 godina primjenjivati odredbe Kolektivnog ugovora time su zaštićena prava svih ... M.Z.l.Z. d.d. te da se naloži tuženiku da tužiteljicu vrati na rad na radno mjesto na kojem je radila prije nezakonitog prijenosa ugovora o radu, a
- pročišćeni tekst, i 68/05 dalje: ZOR) propisano je da se pravo na naknadu štete iz stavka 1. tog članka odnosi i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. Među strankama nije sporno da tužitelj u 2002. i 2003. godini nije iskoristio cijeli godišnji odmor. Ukoliko tužitelj nije iskoristio godišnji odmor krivnjom tuženika, imao bi pravo na naknadu štete za neiskorišteni godišnji odmor, ali mu ne pripada zbog toga pravo ... tužitelj sam ističe, te mu dakle ne pripada ponovno plaća zbog neiskorištenog godišnjeg odmora, već bi imao pravo na naknadu štete koju je zbog
voditelj tog skladišta počinio osobito tešku povredu iz obveze radnog odnosa.
Prvostupanjski sud je utvrdio, a to se niti ne osporava, da je doista došlo do ... glasilima o tome što se dogodilo, pa je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da tuženik kao poslodavac ne odgovara tužitelju kao radniku za štetu i da tužitelju stoga ne pripada pravo na naknadu nematerijalne štete. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da iz provedenog postupka ne proizlazi da bi
„Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice za naknadu štete zbog povrede njenih prava iz radnog odnosa počinjenih od strane tuženika ... ovakvih usluga radi zaštite dostojanstva tužiteljice u smislu odredbe čl. 30. ZR-a.
Odredbom čl. 109. st. 2. ZR-a određeno je da radnik ima pravo na naknadu štete koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. S obzirom da je tužiteljičino pravo iz radnogodnosa povrijeđeno spolnim uznemiravanjem na radnom mjestu, tužiteljica imapravo na naknadu štete prema općim propisima obveznog prava i to na naknadu štete zbog
