„Ovaj sud smatra potrebnim istaći da je za odlučivanje o tužbenom zahtjevu tužiteljice za isplatu razlike između plaće i invalidske mirovine (dospjele rente po toj osnovi) mjerodavna činjenica da je tužiteljica istovremeno s donošenjem odluke o otkazu ugovora o radu (19. siječnja 2005.g.) stupila u invalidsku mirovinu i da joj je ista priznata od 20. siječnja 2005. (rješenje HZMO Područna služba V., Klasa _______, Ur. br. _________ od 31. siječnja 2005.g.), a u kojem rješenju je konstatirano da je tužiteljici 19. siječnja 2005.g. prestao radni odnos.
Uz navedene okolnosti ovaj sud ukazuje na pravilno
„Međutim, Odlukom o izmjeni Odluke o visini otpremnine za djelatne vojne osobe kojima služba prestane zbog preustroja ili smanjena snaga s pravom na mirovinu (Narodne novine, broj 153/09.) koja je stupila na snagu danom objave u Narodnim novinama tj. 21. prosinca 2009. godine ukinut je stavak 2. točke IV, pa je stoga pravilno postupilo tuženo tijelo kada je odbilo tužiteljevu žalbu s obrazloženjem da je prestao postojati propis na kojem je tužitelj temeljio svoj zahtjev“.
„Međutim, Odlukom o izmjeni Odluke o visini otpremnine za djelatne vojne osobe
kojima služba prestane zbog preustroja ili smanjena snaga s pravom na mirovinu (Narodne novine, broj 153/09.) koja je stupila na snagu danom objave u Narodnim novinama tj. 21. prosinca 2009. godine ukinut je stavak 2. točke IV, pa je stoga pravilno postupilo tuženo tijelo kada je odbilo tužiteljevu žalbu s obrazloženjem da je prestao postojati propis na kojem je tužitelj temeljio svoj zahtjev“.
„Uz to, zahtjev za isplatu mirovine po svojoj pravnoj prirodi je imovinskopravni zahtjev kojim se traži isplata određenog novčanog potraživanja, i kao takav u nadležnosti je općinskog suda jer zahtjev nije upravljen na priznanje prava na mirovinu o kojem odlučuje javnopravno tijelo (Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 294/14-3 od 6. ožujka 2018.). Zbog toga Sud smatra da prvostupanjsko javnopravno tijelo time što je provelo postupak obnove i odbilo zahtjev, umjesto da je odbacilo zahtjev, nije povrijedilo zakon na štetu tužitelja".
„Naime, prilikom odlučivanja o uzroku nastale profesionalne nesposobnosti za rad trebalo je imati na umu da tužitelj boluje od više psihičkih i drugih bolesti, te da za utvrđivanje uzroka invalidnosti zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu treba uzeti u obzir samo onu bolest koja je neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i na temelju koje je ostvario status HRVI iz Domovinskog rata. Stručna tijela medicinskog vještačenja su, za razliku od sudskih vještaka, tako postupila i utvrdila da je samo psihička bolest PTSP-a uzročno posljedično povezana sa sudjelovanjem
„Stoga je neosnovan i prigovor tužiteljice da je izračun mirovine u ovom postupku utemeljen na drugim odredbama ZoMO za razliku od prethodnog izračuna, kada tužiteljici nije bio priznat staž po osnovu poljoprivrednog osiguranja. Razvidno je da je u ovom postupku utvrđena veća vrijednost prosječnih vrijednosnih bodova koji iznose 30,9201 umjesto 30,4349 u prethodnom postupku, iz čega proizlazi da je temeljem novopriznatog mirovinskog staža tužiteljica ostvarila veći iznos mirovine nego u prethodno provedenom postupku".
„Međutim, Odlukom o izmjeni Odluke o visini otpremnine za djelatne vojne osobe kojima služba prestane zbog preustroja ili smanjena snaga s pravom na mirovinu (Narodne novine, broj 153/09.) koja je stupila na snagu danom objave u Narodnim novinama tj. 21. prosinca 2009. godine ukinut je stavak 2. točke IV, pa je stoga pravilno postupilo tuženo tijelo kada je odbilo tužiteljevu žalbu s obrazloženjem da je prestao postojati propis na kojem je tužitelj temeljio svoj zahtjev“.
„Na temelju predmetnog rješenja o promjeni opsega korištenja prava iz mirovinskog osiguranja javnopravno tijelo je pravilno obračunalo razliku između novo obračunatih mirovinskih primanja i ranije isplaćenih mirovinskih primanja u razdoblju od 29. ožujka 2009. do 27. rujna 2014. te je utvrdilo nepripadno isplaćena mirovinska primanja u ukupnom iznosu od 80.771,71 kn“.
"Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike nepripadno isplaćenih mirovina u ukupnom iznosu od .. kn na račun NN kao korisnice mirovine, a koji iznos je tuženica podigla sa računa u banci kao njena nasljednica.
Prvostupanjski sud je iznos mirovine koji je tuženica nepripadno dobila pogrešno tretirao kao povremeno davanje koje dospijeva godišnje ili u kraćim vremenskim razmacima, koja zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja pozivajući se na odredbu čl. 372. ZOO/91.
Sukladno čl. 164. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 102/98, 127/00, 59
„Uz to, valja napomenuti da su javnopravna tijela pravilno postupila kada su o zahtjevu tužiteljice za isplatu razlikemirovine rješavala kao da se radi o prijedlogu za obnovu upravnog postupka. Ovo stoga, jer se isplata razlike obiteljske mirovine treba temeljiti na pravnoj osnovi, odnosno rješenju kojim je tužiteljici priznato pravo na obiteljsku mirovinu iza smrtno stradalog hrvatskog branitelja počevši od 19. siječnja 2006., a što iz podataka spisa tuženika ne proizlazi. Tužiteljici je rješenjem od 8. lipnja 2006. priznato pravo na obiteljsku mirovinu iza umrlog hrvatskog branitelja, a
o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi ... mirovine koji se određuje u visini razlike između mirovine utvrđene pravomoćnim rješenjem J.G. i one koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu....“
... ili obiteljske mirovine koju je … mirovinsko osiguranje isplatio svome osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine. 19. Sukladno odredbi čl. 27. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u
primao da je radio i invalidske mirovine jer prestanak rada tužitelja nije u uzročnoj vezi sa štetnim događajem obzirom je tužitelju radni odnos kod ... , dok konačno rješenje o mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad to nije, kako je to izričito propisano čl.192 ZMO-a, to je notorno da je radni ... i odlazak u mirovinu.
Iako je točno da je tužitelju pravo na invalidsku mirovinu priznato isključivo zbog posljedica povrede na radu, on zbog toga nije umirovljen već zbog svoje vlastite odluke da raskine Ugovor o radu i prihvati invalidsku mirovinu, pa ne može tražiti da mu se nadoknadi izgubljena zarada koja
„Naime, u obrazloženju svog materijalno-pravnog stajališta o osnovanosti tužiteljevog tužbenog zahtjeva uvodno opisano sadržaja, prvostupanjski sud polazi od nesporne činjenice da je tužitelj rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u V. ostvario pravo na invalidsku mirovinu ... . Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO – NN 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), a koja se sastoji u razlici između plaće koju bi ostvarivao da nije umirovljen i visine njegovog primanja s osnova invalidske mirovine.
Suprotno žalbenom stajalištu ovaj sud u cijelosti pravilnim prihvaća
o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (stavak 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem H.Z.M.O. i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u ... 170. Zakona o mirovinskom osiguranju, nastala šteta u visini razlike iznosa invalidske mirovine koji je tužitelj isplatio svom osiguraniku zbog opće nesposobnosti za rad uslijed ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi mu bila isplaćena za slučaj umirovljenja zbog ozljede na radu. Budući da se tužitelj
. stekao pravo na starosnu mirovinu, štetu koja je tužitelju nakon tog trenutka nastala predstavlja razlika između iznosa obiteljske mirovine koju je ... predstavljala razliku između starosne i invalidske mirovine, bio dužan dokazati da je visina starosne mirovine koju bi tužitelj prema redovitom tijeku stvari bio ... Predmet spora je tužiteljev zahtjev za naknadu štete na ime razmjernog dijela za obiteljsku mirovinu u iznosu od 10.528,22 kn (od ukupno 76.323,59 kn ... osiguranik, da nije bilo štetnog događaja, ostvario pravo na starosnu mirovinu. Odredbom članka 161. stavka 2. točke 1. Zakona o mirovinskom osiguranju
isplaćivati starosnu mirovinu. Sporno je stoga bi li tuženik bio dužan naknaditi samo stvarnu štetu, odnosno razliku između razmjernog dijela isplaćene ... i to za iznos razlike između invalidske i starosne mirovine je zauzeto kao pravno shvaćanje na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog ... štetu ne predstavlja razlika između invalidske i starosne mirovine jer jednom priznata invalidska mirovina ne može postati starosna) odbio dokazni ... "Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 77.401,20 kn na ime naknade štete koju je tužitelj pretrpio isplatom invalidske mirovine
„Predmet ovog spora je isplata razlikemirovine koja je tužitelju priznata na temelju odredaba Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog ... novine“, broj 69/98).
Materijalnopravno pitanje zbog kojeg tužitelj podnosi reviziju je pripada li tužitelju pravo na isplatu razlikemirovine u skladu s ... skladu sa Zakonom o Umirovljeničkom fondu te ostajući kod zahtjeva za jednokratnu isplatu punog iznosa razlikemirovine, tužitelj želi ostvariti pravo na ... predstavljalo pravnu osnovu iz koje bi proizlazila osnovanost zahtjeva za isplatu utužene razlikemirovine.“
može ukazivati isključivo kao razlika između visine tužiteljeve invalidske mirovine a u odnosu na visinu starosne mirovine koju bi od toga datuma primao ... može ukazivati isključivo iz eventualne razlike između visine invalidske mirovine koju tužitelj prima i visine starosne mirovine na koju bi imao pravo s ... života) za priznavanje prava na starosnu mirovinu, smatrajući da osiguranik koji je jednom stekao pravo na invalidsku mirovinu ne može steći pravo i na starosnu mirovinu jer takvo što nije normirano odredbama čl. 124. do 144. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (dalje: ZMIO – NN 26/83, 5/86, 42/87
rente temelji na tvrdnji da je tuženik rođen 30. ožujka 1943. godine, te da bi u 2008. godini kada je napunio 65 godina života otišao u starosnu mirovinu, pa da bi mu tada pripadala renta samo kao razlika između pretpostavljene starosne mirovine i invalidske mirovine, ukoliko bi ista postojala. Pravilno je međutim prvostupanjski sud zaključio da obrt ne prestaje ispunjenjem uvjeta za stjecanje starosne mirovine. Naime, Zakonom o obrtu ("NN" br. 49/03 ... prava na starosnu mirovinu. Pogrešno tužiteljica smatra da se treba primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju kao lex specialis, jer su tim zakonom
zahtjeva za dosuđenje razlike između visine plaće i prijevremene mirovine. Pri tome navodi da, po njegovu shvaćanju, nije odlučna činjenica za odbijanje tog tužbenog zahtjeva, tužiteljev sadašnji status, tj. činjenica što nije ostvario invalidsku mirovinu, nego prijevremenu starosnu mirovinu. U smislu odredbe čl. 195. ZOO-a oštećeniku pripada pravo na izgubljenu zaradu i u konkretnom slučaju, neovisno što nije ostvario invalidsku mirovinu. Navodi da je u ... pripada pravo na razliku između plaće i mirovine. Činjenica da je tužitelj ispunio uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, ne isključuje pravo tužitelja
„U ovom predmetu tužitelj zahtijeva naknadu štete zbog izgubljene zarade koja se sastoji u razlici između mirovine i plaće koju bi ostvarivao da nije ozlijeđen u štetnom događaju. Taj zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da je njegov odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu uzrokovan posljedicama ozljeda ... razliku između plaće koju bi tužitelj ostvario da je nastavio raditi i utvrđene mirovine, pa suprotna razlaganja revidenta nisu osnovana.“
... na invalidsku mirovinu je prekinut), a u smislu odredaba čl. 34. i 35. Zakona o mirovinskom osiguranju – „Narodne novine“, broj 102/98, 127/00, 59/01
„Ovaj sud smatra potrebnim istaći da je za odlučivanje o tužbenom zahtjevu tužiteljice za isplatu razlike između plaće i invalidske mirovine (dospjele rente po toj osnovi) mjerodavna činjenica da je tužiteljica istovremeno s donošenjem odluke o otkazu ugovora o radu (19. siječnja 2005.g.) stupila u invalidsku mirovinu i da joj je ista priznata od 20. siječnja 2005. (rješenje HZMO Područna služba V., Klasa __ , Ur. br. __ od 31. siječnja 2005.g.), a u kojem rješenju je konstatirano da je tužiteljici 19. siječnja 2005.g. prestao radni odnos. Uz navedene okolnosti ovaj sud ukazuje na pravilno utvrđene
24
U-III/427/2016; 5.4.2017 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
kamatu na isplaćene razlikemirovine s dodatkom, jer tuženik nije pao u zakašnjenje ispunjenja novčane obveze, obzirom je razlikamirovine s dodatkom ... 2004.g. U izreci citiranog rješenja je navedeno da će se razlikamirovine s dodatkom na mirovinu od 07. studenog 2001. g. do 30. lipnja 2004.g. obračunati uz obračun isplaćenih svota prema razdoblju u kojem je mirovina isplaćena, a isplata razlike izvršit će se naknadno po osiguranju sredstava iz ... utvrđeno da će tužitelju biti isplaćena razlikamirovine s dodatkom na mirovinu od 7. studenog 2001. do 30. lipnja 2004. g. naknadno po osiguranju sredstava
25
U-I/283/1997; 12.5.1998 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
: "Razlika između mirovine usklađene prema odredbi članka 1. ovog Zakona i mirovine ostvarene u razdoblju od 1. veljače 1995. do 31. prosinca 1996. uključujući ... mirovine, počev od 1. ožujka 1997. u rokovima koji će se za pojedine kategorije korisnika, ovisno o visini razlike, odrediti općim aktima fondova iz članka 1 ... uredbama kojima je utvrđena masa sredstava za mirovine i osporavanom Zakonu o usklađivanju mirovina ("Narodne novine", broj 20/97); 3. Utvrditi razliku ... 69/98) nisu prestala prava na isplatu razlike koju su korisnici tih prava stekli temeljem Zakona o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz
Umirovljeničkim Fondom Zagreb koji je podnio 10. lipnja 2009. Općinskom sudu u Bjelovaru. Podnositelj je tužbom tražio isplatu razlikemirovine jer je smatrao da je ... sačiniti obračun razlikemirovina, sukladno Zakonu o Umirovljeničkom Fondu, te Zakonu o provođenju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja ... mirovina. Iz navedenog razloga odbijen je prijedlog tužitelja za provođenjem financijsko-knjigovodstvenog vještačenja radi utvrđivanja visine razlike ... radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima ('Narodne novine' 127/00) propisano je da će se sredstva za isplatu
podnositeljici na ime zakonske zatezne kamate na iznos isplaćene razlikemirovine isplati određeni iznos s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Točkom II ... pokrenut je tužbom podnositeljice radi isplate zatraženog iznosa na ime zakonske zatezne kamate za iznos isplaćene razlikemirovine. Parničnom postupku ... tuženik podnositeljici isplatio razliku između isplaćene i obračunate mirovine, međutim sporno je bilo pitanje dospijeća mirovine odnosno pitanje je li ... prvostupanjske presude glasi: "Slijedom navedenog ovaj sud nalazi da dospijeće mirovine tj. razlikemirovine nastupa danom donošenja rješenja o pravu na mirovinu
osiguranje, Područne službe u Splitu bilo je potraživanje tužitelja za isplatu razlikemirovine koja bi im pripala na temelju Odluke Ustavnog suda Republike ... mirovine u visini od 138.819,55 kuna, a tužiteljica V. K. isplatu iznosa razlikemirovine u visini od 81.248,73 kuna. 2.1.Prvostupanjskom presudom odbijen je ... na činjenicu da se u ovom postupku odlučuje presudom, te obzirom na činjenicu da tužitelj ustraje u isplati razlikemirovine i ne namjerava povući ... 12. svibnja 1998. uređuje provođenje Odluke Ustavnog suda broj: U-I-283/97 od 12. svibnja 1998., radi obeštećenja korisnika mirovine koje je nastupilo
isplati mirovine. 2. U ustavnoj tužbi podnositelj ponavlja navode koje je isticao u postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku te ističe da su protekli svi razumni rokovi za isplatu razlikemirovine. Polazeći od navoda podnositelja sadržanih u ustavnoj tužbi i predmeta spora u povodu kojega je ... utvrđujući da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u roku određenom rješenjem o mirovini isplatio razlikemirovine koji pripadaju podnositelju. Naime rješenjem od 27. srpnja 2004. bilo je određeno da se mirovina isplaćuje po osiguranju sredstava iz Državnog proračuna, a u postupku je utvrđeno da čim su ta
30
U-III/6862/2014; 19.11.2014 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
sudom. 6. U konkretnom slučaju podnositelju je, kao korisniku prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad priznate na temelju invalidnosti, prevedeno to pravo počevši od 1. siječnja 2005. na novu svotu invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad u svoti od 3.361,21 kunu mjesečno. Podnositelju se i dalje, kao povoljnija, isplaćuje ranije određena svota invalidske mirovine, uvećana za dodatak na mirovinu, koja na dan 1. siječnja 2005. iznosi 3.371,56 kuna mjesečno. Također je odlučeno da će se razlikamirovine za razdoblje od 1. siječnja 2005. do 31. ožujka 2007., uz obračun ranije
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: HZMO) - Područna služba Zagreb, isplatu razlikemirovine u iznosu od 5.836,00 kuna za razdoblje ... razlike obiteljske mirovine za razdoblje od 15. siječnja 1997. do 15. rujna 2000. sa zakonskom zateznom kamatom. 2.1. Prvostupanjski sud je izdao rješenje ... . Rješenjem tuženika broj: 111297 od 13. travnja 2005. odbijen je kao neosnovan zahtjev podnositeljica za isplatu razlike obiteljske mirovine u razdoblju od 1 ... činjenicu da je u upravnom postupku tužiteljicama odbijen zahtjev za isplatu razlike obiteljske mirovine. Protiv tih rješenja i uloženih žalbi te tužbe
upravnog tijela tražio povrat duga glede neisplaćenih razlikamirovine, a koje mu pripadaju temeljem odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-283 ... tijelo nije u zakonskom roku donijelo rješenje povodom njegova zahtjeva za usklađenje mirovine. 2. Podnositelj smatra da je osporenim rješenjem povrijeđeno
da podnositelju isplati iznos od 2.757,00 kuna na ime razlikemirovine koju je podnositelj trebao ostvariti da su u izračun mirovinske osnovice ... isplate razlike između ostvarene mirovine i mirovine koju bi podnositelj ostvario da su mu u izračun mirovinske osnovice uračunati dodatci na plaću ... osporenu odluku temelji na shvaćanju da se tuženica ne može teretiti za isplatu razlikemirovine, budući da je tuženica isplatom iznosa koji je podnositelju ... materijalno pravo. Drugostupanjski sud osporenu presudu temelji na shvaćanju da se tuženica ne može teretiti za isplatu razlikemirovine, budući da je tuženica
34
U-III/733/2021; 12.6.2024 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
je 2013. određen novi iznos mirovine. Podnositelj smatra da mu je uskraćeno pravo na razlikumirovine. 5. Upravni sud u Zagrebu presudom broj: Usl-2092 ... mu pripada pravo na razlikumirovine utvrđene rješenjem od 26. rujna 2005. i mirovine utvrđene pobijanim rješenjem pozivom na odredbu članka 54. ZOMO ... Velikoj gorici i Zagrebu, te uz navode da je istim podneskom tražio da mu se isplate razlikemirovine, ističe se slijedeće: Dana 20. listopada 2009. u ... napomenu da se sudski spor o navedenom potraživanju vodi na sudovima u Velikoj Gorici i Zagrebu, tražeći da mu se zbog toga isplate razlikemirovine
odbijen njezin tužbeni zahtjev za isplatu dospjelih, a neisplaćenih iznosa i razlikemirovine od 1. kolovoza 1991. godine do 1. lipnja 1997. godine. Nadalje, iz te presude proizlazi da je o pravu tužiteljice na isplatu mirovine odlučeno od strane nadležnog drugostupanjskog upravnog tijela na način da je ... je parnični postupak pokrenula pred Općinskim sudom u Sisku radi ostvarenja neisplaćenih iznosa i razlikamirovine za razdoblje od kolovoza 1991. do ... Općinskog suda u Sisku kojom se dobiva isplata dospjelih, a neisplaćenih iznosa mirovina. Smatra da se za nju radi o egzistencijalnom pitanju, te ga je takvim
, to onda sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom razlikemirovine koju tužitelj potražuje, a nakon što je provedeno financijsko ... razlikemirovine za razdoblje od 1. svibnja 2005. do 31. prosinca 2016. godine, te je u uputi o pravnom lijeku tužitelj upućen da može pokrenuti upravni ... /3-17-16287, broj: 19849 od 23. listopada 2017. godine, te isplatu razlikemirovine za razdoblje od 1. svibnja 2005. do 31. prosinca 2016. godine kao ... /13851, broj spisa: 19849 od 31. listopada 2013., točkom III. izreke podnositelju je počevši od 25. travnja 2005. priznato pravo na invalidsku mirovinu
osiguranje iz Zagreba radi isplate razlikemirovine. Rješenjem suda broj: Pu-1035/99 od 2. svibnja 2002. Općinski sud u Zagrebu proglasio se nenadležnim ... , radi isplate razlikemirovine. Ustavna tužba podnijeta je 16. rujna 2005., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je ... pravnoj stvari do donošenja konačne i pravomoćne odluke nadležnog upravnog tijela o prethodnom pitanju da li podnositeljica ima pravo na usklađenu mirovinu
Zagreba radi isplate razlikemirovine. Rješenjem suda broj: Pu-472/99 od 2. svibnja 2002. Općinski sud u Zagrebu proglasio se nenadležnim, ukinuo sve ... Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, Središnja služba Zagreb, povodom zahtjeva tužitelja za isplatu neisplaćenih mirovina za razdoblje od 1. rujna 1994 ... započeo je 26. listopada 1998. tužbom podnositelja Općinskom sudu u Zagrebu protiv tuženika, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, radi isplate razlikemirovine. Ustavna tužba podnijeta je 16. ožujka 2005., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja
odbijena žalba podnositelja (tuženika u parničnom postupku radi isplate razlikemirovine) i potvrđena je presuda Općinskog suda u Županji, broj: P-337/93-66 ... usvojen tužbeni zahtjev za isplatu razlike mjesečne mirovine i pripadajućih zakonskih zateznih kamata u odnosu na prvotužiteljicu K. G. i drugotužiteljicu M ... . godine, a time i obvezu isplate rente, koju je podnositelj izvršavao, - pripadajuća mjesečna renta trebala se povećavati u skladu s porastom mirovina u ... vezi s povećanjem mirovina, nalaze i mišljenja više sudskih vještaka financijsko-knjigovodstvene struke i uzeti su iskazi stranaka. Sud prvog stupnja
zahtjevi tužitelja Ante Kriletića i Vere Kriletić. 1.1. Tužitelj Ante Kriletić od podnositelja je zatražio isplatu iznosa razlikemirovine u visini od 138.819,55 kuna, a tužiteljica Vera Kriletić isplatu iznosa razlikemirovine u visini od 81.248,73 kuna. Potraživanja oboje tužitelja prema podnositelju
41
U-III/2845/2017; 14.11.2023 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
za razdoblje od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2009. određeno da će se uz tako određeni razmjerni dio starosne mirovine isplaćivati razlika između posljednje ... upravnog tijela). Isplata razlike podnositelju je priznata od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2009., u kojem je zbroj svih razmjernih dijelova mirovine bio ... dijelova mirovine iznos koji se podnositelju isplaćuje na teret hrvatskog nositelja mirovinskog osiguranja i u odnosu na koji se određuje iznos razlike. 15 ... određuje i pravo na isplatu razlike između posljednje isplaćene svote ranije priznate mirovine i ukupno zbrojenih mirovina određenih prema pravnim propisima
konkretnom slučaju Milka Buterin prima invalidsku mirovinu na temelju povrede na radu to po mišljenju suda ne postoji razlika koju bi tužitelj u smislu ... propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske ... osiguranju, jer je predmet tužbenog zahtjeva upravo razlikamirovine koju osiguranica prima i preostalog trajanja mirovinskog staža i godina života tužiteljeve osiguranice, a ne razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem HZMO-a i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu. Također se
43
U-III/4464/2017; 14.11.2023 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
starosne mirovine isplaćivati razlika između posljednje svote mirovine isplaćene na temelju rješenja prvostupanjskog upravnog tijela broj: MS-721511 od 16 ... . svibnja 2004. do 31. prosinca 2012. podnositeljici na teret hrvatskog nositelja mirovinskog osiguranja pripada pravo na isplatu razlike između mirovine u ... razlike pripada podnositeljici sve dok zbroj (usklađenih) razmjernih dijelova mirovina ne dosegne visinu mirovine isplaćene podnositeljici u cijelosti na ... . dostigle su svotu prije priznate mirovine, te se po službenoj dužnosti obustavlja isplata razlike određene ovim rješenjem, a nastavit će se isplata mirovine
predmetu meritorno odlučio obvezavši tuženika na isplatu razlikemirovine. Ustavna tužba nije osnovana. 3. Analizom navoda ustavne tužbe, razloga i navoda ... tog spora nadležno upravno tijelo, konkretno Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Područna služba Osijek, koja mu isplaćuje mirovinu, odnosno ... : HZMO), temeljem mjerodavnih propisa o mirovinskom i invalidskom osiguranju, bio dužan mirovine usklađivati prema rastu nominalnih plaća svih zaposlenih
, u bitnome, ističe da je odredbom članka 3. ZPOUS-a propisano da će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi obeštećenja korisnika mirovine utvrditi pripadajuću razlikumirovina, iz čega zaključuje da je to tijelo u obvezi izvršiti isplatu neisplaćenih iznosa mirovina za razdoblje od 1993. do ... .) radi obeštećenja korisnika mirovina koje je nastupilo zbog djelomičnog usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine. Stavkom 2. tog članka Zakona propisano je da će se obeštećenje korisnika mirovina prema odredbama tog Zakona ostvariti putem posebnog fonda. Stavkom 3. te
46
U-III/108/2004; 4.11.2004 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
, naloži platiti podnositeljici dospjele, a neisplaćene mjesečne iznose i razlikemirovina za razdoblje od 1. lipnja 1991. do 31. prosinca 1999. godine, s ... koji se odnosi na zahtjev za isplatu neisplaćenih mirovina od 1. siječnja do 1. ožujka 2000. godine ukinut te je u tom dijelu predmet vraćen na ponovni ... -31262 od 3. srpnja 1984. godine. Mirovina mu je isplaćivana do 1. lipnja 1991. godine, te da je od tada isplata prestala zbog ratnih prilika. Navodi da ... . godine. Smatra da nije kriv što se dospjele mirovine nisu isplaćivale. Navodi da zastara isplate nije nastupila, te pobija ispravnost rješenja tuženika od
1. Podnositelji ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijeli su dana 11. kolovoza 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 22. siječnja 1999. godine, sada pokojni suprug i otac podnositelja ustavne tužbe, V. J. podnio je Općinskom sudu u Zagrebu tužbu radi isplate, kojom je tražio isplatu razlikemirovine s naslova prava na usklađenje mirovine slijedom odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12
48
U-I/856/2016; 7.2.2017 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske ... . godine, Zavod ima pravo na naknadu štete, koja se odnosi na razliku između razmjernog iznosa invalidske mirovine koja je priznata radi ozljeda izvan rada ... razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Zavoda i invalidske mirovine, koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu. Ovaj je stavak Zakona ... štete samo u razlicimirovine utvrđene rješenjem Zavoda i mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu, što u svakom slučaju predstavlja manju
1. Podnositeljica ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02.-pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) podnijela je 7. rujna 2005. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 8. ožujka 1999. godine podnositeljica je Općinskom sudu u Zagrebu podnijela tužbu radi isplate razlikemirovine protiv tuženika Hrvatskog fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Taj sud se rješenjem od 2. svibnja 2002. godine oglasio nenadležnim za postupanje
. stavka 1. Ustava podnositelj navodi: "Naime, uzeto mi je moje stečeno pravo u iznosu koje predstavlja razlikumirovine određene po specijalnom propisu koja ... ), u pravnoj stvari radi starosne mirovine. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev podnositelja za poništenje rješenja tuženika, Hrvatskog ... mirovinu. Nezadovoljan visinom određene starosne mirovine, podnositelj je protiv akata donesenih u upravnom postupku pokrenuo upravni spor. a) Upravni ... pravo na starosnu mirovinu te mu je izvršen obračun svote mirovine. 3.1. Protiv prvostupanjskog rješenja kojim je podnositelju priznato pravo na starosnu
