„Iz priloženog zk. izvatka proizlazi da stranke ovog postupka nisu jedine suvlasnice predmetne nekretnine već da postoje i drugi suvlasnici. U postupku razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina suvlasnici su jedinstveni i nužni suparničari te se stoga prijedlogom za razvrgnuće moraju obuhvatiti svi suvlasnici neke nekretnine. Kako to predlagateljica nije učinila, njezin prijedlog ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti pa ju je prvostupanjski sud primjenom čl. 109. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84
da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika.
Razlozi kojima protustranka opravdava prigovor nedopuštenosti razvrgnuća, ističući da se prodajom nekretnine na javnoj dražbi nikako ne bi mogla postići stvarna vrijednost nekretnine, sami po sebi ne predstavljaju prepreku da sud odredi razvrgnućesuvlasničkezajednice, budući da je upravo prodaja u ovršnom postupku (na javnoj dražbi, kako je određeno u toč. I. izreke pobijanog rješenja) zakonom propisan ... , 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - nastavno: ZV) propisano je da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba
„Protusranke se nisu protivile razvrgnuću niti predloženom načinu razvrgnuća- geometrijskom diobom, uz napomenu da je predlagateljica bez njihova znanja sagradila na suvlasničkoj nekretnini objekte (dvije stambene i pomoćne zgrade) a kultura iste prema podacima iz zemljišne knjige je oranica.
Na očevidu dana 03.lipnja 2016. po mjerniku vještaku izvršena je identifikacija i uz suglasnost svih stranaka prijedlog geometrijske diobe sukladno posjedovnom stanju stranaka na temelju čega je izrađen parcelacijski elaborat radi diobe postojeće katastarske čestice i evidentiranja podataka o zgradama radi
„Kako je već naprijed rečeno, u tom postupku nije provedena dioba suvlasničkezajednice između stranaka na predmetnim nekretninama, već je konstatirano kako su stranke suvlasnici u određenim omjerima te je konstatirano da su one fizički podijelile posjed predmetne nekretnine označene kao čkbr. __/1, što nije odluka koja bi spriječila predlagateljice da fizički razvrgnu suvlasničkuzajednicu, jer podjela posjeda i uživanje faktičnih dijelova određene nekretnine od strane pojedinih suvlasnika, ne znači i razvrgnućesuvlasničkezajednice.
Protivljenje protustranaka da se izvrši dioba suvlasničkezajednice
zakonski uvjet iz čl. 73. st. 3. ZOV-a za uspostavu vlasništva na posebnom dijelu zgrade u konkretnom slučaju, pa isto tako i za razvrgnućesuvlasničkezajednice stranaka na taj način.“
... razvrgnuće ne može provesti prema planu posebnih dijelova zgrade izrađenom po sudskom vještaku, već se uspostava vlasništva posebnog dijela provodi na način da
„Kako tuženici-protutužitelji tijekom ovog postupka nisu dali suglasnost da se razvrgnućesuvlasničkezajednice odnosno vrijednost nekretnina koje su ... tim procjenbenim elaboratom i da na temelju njega odluči o zahtjevu tužitelja-protutuženika za razvrgnućesuvlasničkezajednice.
Taj dokaz trebalo je ... i koji je rađen mimo ovog postupka, za potpuno drugu svrhu, a ne razvrgnućesuvlasničkezajednice, čime je onemogućio tuženike-protutužitelje da se očituju ... isto tako od vještaka je trebalo tražiti da s obzirom na karakter samih nekretnina i potrebe samih stranaka, da prijedlog za razvrgnućesuvlasničke
nekretnine. U postupku razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina suvlasnici su jedinstveni i nužni suparničari te se stoga prijedlogom za razvrgnuće moraju obuhvatiti svi suvlasnici neke nekretnine. Stoga prijedlogom za razvrgnuće mora biti obuhvaćen i J. F. kao jedan od suvlasnika. Predlagateljica je proširila prijedlog i na njega, međutim, on je umro prije podnošenja prijedloga za razvrgnuće. U takvoj situaciji je predlagateljica, kojoj je bilo poznato da je J. F. pokojni, prijedlog za razvrgnuće trebala proširiti ne na J. F. već na njegove nasljednike jer J. F., kao umrla osoba, ne može biti stranka ovog postupka već
„Dakle, suvlasničkazajednica stranaka može biti razvrgnuta uspostavom etažnog vlasništva i u konkretnom slučaju u kojem o tome ne postoji sporazum stranaka, te se upravo odlukom suda stranke "sile" (termin koji upotrebljava prvostupanjski sud u obrazloženju) na takav način razvrgnuća, jer je upravo smisao odredaba o sudskom razvrgnuću da sud svojom odlukom uspostavi etažno vlasništvo ako netko od suvlasnika bez valjanog razloga osujećuje provedbu etažiranja.“
, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, i 143/12 - dalje: ZV) propisano da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno, te da može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, a da sukladno odredbi čl. 49. st. 1. navedenog Zakona suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća u granicama mogućeg i dopuštenog, te da kad se tužbom traži razvrgnućesuvlasničkezajednice nekretnina, da će ... tužbeni zahtjev ocijenjen neosnovanim, zato jer nije bilo uvjeta za prihvaćanje prijedloga za razvrgnuće na način kako su to predlagali tužitelji, jer je
postupku radi razvrgnućasuvlasničkezajednice. Naime, osnovom čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZV) suvlasnik je taj koji ima pravo na razvrgnuće dok navedena ima u zemljišnim ... provodi. Kako se u konkretnom slučaju K. F. ne može smatrati strankom u postupku razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina jer ista nije suvlasnica, određeno razvrgnućesuvlasničkezajednice na predmetnoj nekretnini isplatom nema nikakvog utjecaja na njezino uknjiženo pravo osobne služnosti, to je valjalo
“Iz sadržaja prijedloga proizlazi da predlagatelj traži razvrgnuće suvlasništva na cijeloj predmetnoj nekretnini. U takvom postupku su svi suvlasnici nekretnine nužni suparničari i potrebno ih je obuhvatiti prijedlogom za razvrgnuće. Suvlasnica M. Š., koja je umrla prije pokretanja ovog postupka, ne može ... radi pravilnog zasnivanja pasivne legitimacije trebao prijedlogom za razvrgnuće obuhvatiti nasljednike M. Š., a što on nije učinio. U tijeku ovog ... je ukinuto i prijedlog za razvrgnuće suvlasništva je odbačen.”
„U izvanparničnim postupcima troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima u smislu odredbe čl. 54. ZV-a uz ... donesenih prije 06. travnja 1941. ( Narodne novine broj 73/91).
Postupak razvrgnuća suprotno stajalištu protustranke proveden je i u interesu protustranke kao suvlasnice nekretnine, koja predlagateljicama nije osporavala pravo na razvrgnuće niti suvlasničke omjere pa je po ocjeni ovog suda dužna ... i sudskih pristojbi iznose 3.550,00 kn to je obvezivanjem protustranke da predlagateljicama naknadi ½ dijela tih troškova koliko iznosi njezin suvlasnički
„Obveza razvrgnućasuvlasničkezajednice tereti osobu koja je navedena u ovršnoj ispravi, dakle, V. D., ali ne i osobe na koje je on prenio suvlasništvo. Naime, u konkretnom slučaju navedena ovršna isprava mogla bi proizvoditi pravne učinke i za upisane suvlasnice u zemljišnoj knjizi, u ovom predmetu označene kao ovršenice, pod uvjetom iz čl. 32. st. 2. u svezi sa st. 1. OZ-a, a kojim je propisano da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije naznačena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na
„Budući da predlagatelj i protustranke nisu u zemljišnim knjigama upisani kao vlasnici nekretnina prvostupanjski sud je ocijenio da oni ne mogu podnijeti prijedlog za diobu suvlasničkezajednice, već eventualno mogu u parničnom postupku ishoditi upis prava vlasništva te nakon toga pokrenuti diobu ... suvlasnika na razvrgnuće suvlasništva, a predlagatelj i protustranke nisu suvlasnici, jer se vlasništvo, odnosno suvlasništvo nekretnine, stječe upisom ... zemljišnoj knjizi, tada oni nemaju pravo tražiti razvrgnuće suvlasništva primjenom čl. 47. st. 1. ZV-a, jer nisu suvlasnici.“
„Predlagatelj je podnio prijedlog za razvrgnućesuvlasničkezajednice prema stanju nekretnina u katastarskom operatu koji se potpunosti razlikuje od ... razvrgnućesuvlasničkezajednice ne može se provesti prema stanju nekretnina u katastarskom operatu već isključivo prema podacima iz zemljišnih knjiga, pa tako ... za razvrgnućesuvlasničkezajednice.
Navodi predlagatelja u žalbi o tome da je predlagatelj iznenađen takvim pravnim stavom koji do sada nije postojao na ... protiv prvostupanjskog rješenja.
Kako razvrgnućesuvlasničkezajednice u odnosu na te nekretnine nije zatraženo prema stanju u zemljišnim knjigama
„U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ispraviti počinjenu bitnu povredu tako da će u izreci rješenja navesti podatke o nekretnini u odnosu na koju se razvrgava suvlasničkazajednica nekretnina i to njezin katastarski broj, zemljišnoknjižni uložak, naziv nekretnine i njezinu površinu.
Istovremeno se skreće pažnja sudu da za razvrgnućesuvlasničkezajednice isplatom u smislu čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne ... stranka koja želi razvrgnuće isplatom je dužna učiniti vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog osim ukoliko je veličina njezinog suvlasničkog
nedvojbeno se može zaključiti da dioba suvlasničkezajednice uopće nije izvršena. Predmet razvrgnuća je suvlasničkazajednica nekretnine, a u odluci o diobi takve suvlasničkezajednice nekretnine mora biti određeno navedeno koji fizički dio pojedine suvlasničke nekretnine kao novoformirane čestice će pripasti ... suvlasničkezajednice geometrijskom diobom sudskom odlukom je nastanak individualnog prava vlasništva i to sukladno čl.55. st.2. ZV-a uknjižbom prava vlasništva geometrijski određenog dijela nekretnine izvedenog iz suvlasničkog dijela svakog suvlasnika u zemljišne knjige uz istovremeni prestanak suvlasništva.“
„Tijekom postupka proveden je očevid na licu mjesta sa mjerničkim vještakom te je utvrđeno da svaki od navedenih tužitelja drži u posjedu određeni dio predmetnih nekretnina. Obzirom na to, ovaj sud nalazi da ti tužitelji nisu postavili valjani tužbeni zahtjev kada su zatražili da se utvrdi da su oni stekli suvlasništvo tih nekretnina. Naime, obzirom da su se prednici tih tužitelja podijelili tako da je svaki dobio određeni dio tih nekretnina i postao vlasnik tako određenog realnog dijela, prestala je eventualno postojeća ranija suvlasničkazajednica prednika tih tužitelja pa su ti tužitelji
„Svaki suvlasnik može tražiti razvrgnućesuvlasničkezajednice, pri tome nije nužno da se razvrgnućem obuhvate sve nekretnine na kojima je suvlasnik sa drugim osobama.
Razvrgnuće se može tražiti na jednoj, na više nekretnina ili na svim nekretninama na kojima postoji suvlasništvo.
Kako su ... . protustranke F. B. odnosi samo na neke od nekretnina koje su predmet ovog postupka, dok 3. protustranka M. B. ne osporava predloženo razvrgnuće, prvostupanjski ... osporava predmet razvrgnuća.“
„Prvostupanjski sud je utvrdio da se razvrgnuće neće provoditi civilnim putem, dakle prodajom predmetnih nekretnina, već se izvršiti geometrijska dioba. Budući da je na č.k.br. __/2 nelegalno izgrađena zgrada, te da je pokrenut postupak legalizacije, prvostupanjski sud je temeljem čl. 213. st. 1. ZPP-a zaključio da je ovaj postupak potrebno prekinuti do završetka postupka legalizacije i to radi ekonomičnosti postupka budući da je u ovom postupku ... razvrgnuća geometrijskom putem nije od značaja da li je zgrada sagrađena na nekoj čestici legalno sagrađena ili ne. Postupak razvrgnuća može se provesti i onda
ostao samovlasnikom određenih realnih dijelova, suvlasnik ne može postaviti zahtjev za razvrgnuće (diobu) suvlasničkezajednice nekretnina, jer suvlasničkazajednica u tom slučaju postoji samo formalno, a ne i stvarno, zbog čega nema mogućnosti niti dobrovoljne niti sudske diobe nekretnine. U takvom ... nejasno stajalište prvostupanjskog suda da se «ovo pitanje razvrgnuća ove suvlasničkezajednice može riješiti u parničnom postupku». Tužba tužitelja ... «Izdvajanje dviju zasebnih i samostalnih stambenih cjelina suvlasničke nekretnine, po ocjeni ovog suda, ne može upućivati na osnovanost tvrdnji
nije ni sporno da su suvlasnice predmetne nekretnine dobrovoljno Ugovorom od 17. prosinca 2003. provele razvrgnućesuvlasničkezajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva to je stajalište prvostupanjskog suda da ova dobrovoljna dioba mora odgovarati suvlasničkim udjelima svakog suvlasnika od ... takav postoji, moguć je i dopušten,
dok čl.53. ZV-a određuje da ukoliko suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će sa određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo) uzima se da je
na točno određenim dijelovima sada suvlasničke nekretnine čest.zem.1888/1, to je da bi se o takvom tužbenom zahtjevu moglo raspravljati trebao podnijeti tužbu radi razvrgnućasuvlasničkezajednice na ovoj nekretnini. Pravo na razvrgnuće ima svaki od suvlasnika pa i ovdje 1.tužitelj, ako je moguće ... veličine suvlasničkih udjela ili načina diobe.
Već zbog navedenog tužbu tužitelja kojom traže utvrđenje prava vlasništva na točno određenim dijelovima nekretnine koja je u njihovom suvlasništvu, a ne razvrgnućesuvlasničkezajednice nekretnina, valjalo je odbiti.“
na razvrgnućesuvlasničkezajednice civilnom diobom, prešla na ovršenike u odnosu na dužnika koji je naveden u ovršnoj ispravi, tj. B. I..
Osim toga, iz uvida u zemljišnoknjižni izvadak može se zaključiti da su se ovršenici upisali kao suvlasnici na suvlasnički dio B. I. na temelju pravnog posla, tj. ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zbog čega ovršenici u ovom predmetu nisu univerzalni sukcesori B. I. i time što su pravnim poslom stekli njegov suvlasnički ... o dosmrtnom uzdržavanju kojim su stekli u vlasništvo predmetne nekretnine, nije prešla obveza da su dužni trpjeti da se provede razvrgnućesuvlasničkezajednice
suvlasničkezajednice. Naime, sud ocjenjuje da izvanknjižni vlasnici ne mogu pokretati postupak za razvrgnućesuvlasničkezajednice tako dugo dok ne izvrše upis u zemljišne knjige jer se u postupku razvrgnućasuvlasničkezajednice ne mogu provoditi dokazi o vlasništvu te izvanparnični postupak razvrgnućasuvlasničkezajednice, po ocjeni suda, nije namijenjen sređivanju zemljišnoknjižnog stanja, odnosno vlasništva. Po ocjeni suda preduvjet za provođenje postupka razvrgnućasuvlasničkezajednice je sređeno zemljišnoknjižno stanje jer se po okončanju tog postupka ne bi mogli ostvariti stvarnopravni učinci razvrgnuća pa
stečevine) u ½ dijela i da je ovlaštena ishoditi uknjižbu u zemljišnim knjigama, dok nije odlučeno o razvrgnuću (diobi) suvlasničkezajednice između stranaka
„Žalbeni navodi protustranke kojima ističe da je prilikom vještačenja bilo potrebno uzeti u obzir njezina ulaganja i plaćanje režijskih troškova, da odabrana poredbena metoda za procjenu vrijednosti predmetne nekretnine nije adekvatna i da je vrijednost nelegalizirane nekretnine manja u odnosu na legaliziranu nekretninu, nisu od odlučnog značenja u postupku razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina (u tom postupku odlučno je da su stranke zemljišnoknjižni suvlasnici i da su suvlasnički udjeli stranaka nesporni) pa ih stoga ovaj sud nije posebno niti ocjenjivao.“
„Prema stavu ovog suda razvrgnućesuvlasničkezajednice ne može se provesti prema stanju nekretnina u katastarskom operatu već isključivo prema podacima iz zemljišnih knjiga, zbog čega je predlagateljica u prijedlogu radi razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina bila dužna jasno naznačiti suvlasnike i druge osobe koje imaju neka stvarna prava na predmetu razvrgnuća, zemljišnoknjižne podatke o nekretnini ili nekretninama koje su predmetom razvrgnuća te priložiti zemljišnoknjižni izvadak za njih, a sve imajući u vidu da su u postupku razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina suvlasnici
„Doista u ovom postupku nije bilo spora o veličini suvlasničkih omjera, o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika, a niti o predmetu diobe kao ni o opsegu zajedničke stvari, a jedino ukoliko bi postojao spor glede navedenog stranku koja zahtijeva diobu upućuje se na parnicu sukladno § 267. i 268. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (dalje: ZVP-a) čija pravila se primjenjuju u izvanparničnom postupku temeljem čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ( NN 73/91). Očito da su stranke i njihovi prednici sporazumom podijelili svoj suposjed predmetne
„Ocjenjuje i da se radi o razvrgnuću u nevrijeme, budući su i vještaci na ročištu konstatirali da je sada u S. J. promet nekretnina reduciran te da se iste teško prodaju. Međutim, činjenica da se razvrgnućesuvlasničkezajednice traži u vrijeme kada tržište nekretnina stagnira na području na kojem se nekretnina nalazi ne znači da je takvo razvrgnuće traženo u nevrijeme.“
„Iz navoda obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud ocijenio da je moguća "fizička" dioba tih nekretnina zbog čega je i izvršio diobu na način da svakoj od stranaka pripadne točno određeni dio svake od tih nekretnina osjenčan plavom odnosno narančastom bojom, no na taj način dioba suvlasničkezajednice uopće nije izvršena. Naime, kao što je već naprijed navedeno nekretnine se ne mogu dijeliti fizički već isključivo geometrijski (ako je to moguće i dopušteno), a geometrijska dioba nekretnina je takav način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se stvar dijeli na čestice koje se
.197. ZZK) mora se zaključiti da je to potpuno različit postupak od postupka razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva ... vlasništvo), koje proizlazi i ostaje neodvojivo povezano sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno etažno vlasništvo. Prema tome razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva dopušteno je provoditi samo prema propisima koji se odnose na taj postupak.“
... o razvrgnuću propisane su ZV-om i to čl. 47. - 56. ZV-a, a razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva čl. 53. ZV-a i čl. 66. - 78. istog Zakona i to kao sudski
„Po ocjeni ovog suda, ovrhovoditeljičin prijedlog za provedbu ovrhe postavljen je na procesnopravno neprihvatljiv način, jer se jednim ovršnim prijedlogom traži ovršna prodaja nekretnine u suvlasništvu stranaka, svake u ½ dijela, te namirenja stranaka iz iznosa ostvarenog prodajom, dok se na ovršenikovom suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine (od ½ dijela) traži provedba ovrhe radi prisilnog namirenja ovrhovoditeljičinog potraživanja radi naplate parničnog troška iz postupka u kojem su utvrđeni (između stranaka sporni) suvlasnički omjeri stranaka u predmetnim nekretninama.
Prema stajalištu sudske
„Zbog toga po ocjeni ovoga suda, a s obzirom da se protustranka protivi razvrgnućusuvlasničkezajednice uspostavom etažnog vlasništva, a osim toga i osporava koji dijelovi nekretnine ulaze u etažu predlagatelja odnosno protustranke, a koji dijelovi su zajednički dijelovi stambene zgrade, prvostupanjski sud nije mogao u izvanparničnom postupku odrediti razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva jer o tome ne postoji valjani sporazum suvlasnika..“
. lipnja 2018. zauzeto shvaćanje da su suvlasnici u postupku razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnućasuvlasničkezajednice može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasničkazajednica nekretnina. Kako predlagatelji nakon što su I. P. i A. Š. upisane suvlasnicama na suvlasničkom dijelu M. G. propustili izvršiti subjektivnu preinaku prijedloga, a da suvlasničkuzajednicu nije moguće razvrgnuti sa trećom osobom koja nije suvlasnica, to je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odbio prijedlog oba
„Naime, suvlasnici mogu tijekom postupka razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina osporavati predmet diobe, opseg zajedničke stvari ili imovine te ... . Iz navedenog razloga svi suvlasnici prilikom razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina moraju sudjelovati u postupku te imaju svojstvo nužnih ... suvlasnici u postupku razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasničkazajednica nekretnina. Točno je da suvlasnik može svoje pravo na
prikladni način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima. Kako suvlasnički dijelovi stranaka i to predlagatelja A. R. i R. Lj., svakog u ... prodaje nekretnina na javnoj dražbi dobiveni iznos podijeli između svih stranaka u omjerima njihovog suvlasničkog dijela. Time što je žaliteljica održavala prostor stana u zgradi izgrađenoj na čest.zem. 118/1, te održavala dvorište, podrum i vrt, nije stekla veći suvlasnički udio u predmetnim nekretninama pa joj stoga ni ne pripada veći udio u prodajom postignutoj vrijednosti predmetnih nekretnina od njezinog upisanog suvlasničkog dijela (1/5 dijela). Stoga
„Međutim, takav stav prvostupanjskog suda nije pravilan. Razvrgnućesuvlasničkezajednice moguće je provesti i ako suvlasnici neke nekretnine nisu kao takvi upisani u zemljišnoj knjizi već se radi o izvanknjižnim suvlasnicima, ali se u takvom postupku prijedlogom za razvrgnuće moraju obuhvatiti i osobe koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao vlasnici ili suvlasnici nekretnine. Ako između stranaka ne bude spora o predmetu razvrgnuća te o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih suvlasničkih dijelova (pravno pravilo iz članka 267. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku
razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina uputiti na parnicu.“
... „Navedeno pravno pravilo propisuje da ako se u postupku radi diobe ma od kojeg suvlasnika ospori jedno od pitanja iz paragrafa 267. st. 2. toč. 1. i 2. , a ne može se o tome postići sporazum, sud će stranku s njenim zahtjevom za razvrgnućezajednice uputiti na parnicu.
Budući da su protustranke u ovom postupku osporile veličinu suvlasničkih dijelova stranaka, a radi se o situaciji iz paragrafa 267. st. 2. toč. 2. gore navedenog Zakona, to znači da
„Suprotno žalbenim navodima predlagateljice u izvanparničnom postupku razvrgnućasuvlasničkezajednice provodi se jedino ukoliko između suvlasnika ... razvrgnućasuvlasničkezajednice. Točno da se prema odredbi čl. 48. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, - dalje: ZV) o sudskom razvrgnućusuvlasničkezajednice odlučuje u izvanparničnom postupku ... prethodno navedenih pitanja, a o istome se ne može postići sporazum sud će stranku sa njenim zahtjevom radi diobe suvlasničkezajednice uputiti na parnicu.“
„U konkretnoj pravnoj stvari tužitelji tvrde da su bili u bitnoj zabludi glede načina razvrgnućasuvlasničkezajednice što je i bio predmet postupka ... putem po svojoj volji izabranog punomoćnika, stručne osobe - odvjetnika, razvrgnućesuvlasničkezajednice na jednoj nekretnini označenoj kao čkbr. __/6 ... usprotivio predloženom načinu razvrgnuća te predložio geometrijsku diobu predmetne nekretnine (na koji način se suvlasničkazajednica nekretnina prvenstveno ... rješenjem suda, bilo dogovorom stranaka, bilo sudskom nagodbom, o razvrgnućusuvlasničkezajednice na jednoj nekretnini geometrijskom diobom (i isplatom) kako
„Dakle, izvanparnični postupak je nesporan postupak, a u ovom slučaju prema navodima protustranke postoji spor oko veličine udjela i prava suvlasništva pojedinih suvlasnika pa je stoga sud prvog stupnja pravilno pozivom na paragrafe 267. st. 2. i 268. ZSVP-a obustavio ovaj izvanparnični postupak i predlagatelja sa zahtjevom radi razvrgnućasuvlasničkezajednice uputio na parnicu.“
„Kad sud provodi razvrgnuće, odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drugačije (čl. 48. st. 3. ZV-a). U tom smislu pravna pravila Zakona o vanparničnom postupku (dalje: ZVP-a) o razvrgnućusuvlasničkezajednice (paragraf 266.-274.) predstavljaju procesne odredbe prema kojima sud postupa u izvanparničnom postupku i dopuna su materijalnopravnim odredbama o razvrgnuću iz ZV-a.
Ako između suvlasnika postoji spor o predmetu diobe ... . ZVP) sud će stranku sa zahtjevom za razvrgnuće uputiti na parnicu (paragraf 268. ZVP).
„Iz stanja u spisu proizlazi da je protustranka osporila suvlasničke omjere navodeći „da omjeri navedeni u prijedlogu ne odgovaraju stanju zemljišnih ... . siječnja 2019. istakla da su „predloženiku sporni suvlasnički omjeri na predmetnoj nekretnini“. I prema ocjeni ovoga suda uopćena tvrdnja protustranke „da osporava suvlasničke omjere“, bez činjeničnih navoda kojima opravdava razloge osporavanja i bez navođenja pravnog temelja osnovom kojeg bi suvlasnički omjeri ... razvrgnuće ne bi moglo provesti u izvanparničnom postupku, odnosno radi kojeg bi predlagatelji postupak razvrgnuća trebali voditi u parničnom postupku.“
„Protustranke se neosnovano žale da nije bilo mjesta donošenju odluke o povlačenju prijedloga radi razvrgnućasuvlasničkezajednice. Naime, u situaciji kada je predlagatelj povukao prijedlog radi razvrgnuća, odbijanje pristanka na povlačenje od strane nekih suvlasnika nema pravnog učinka, jer razvrgnuće se može voditi samo u odnosu na sve protustranke pa se postupak ne može nastaviti samo s onim protustrankama koje su se protivile povlačenju ... da je prijedlog predlagatelja radi razvrgnućasuvlasničkezajednice nekretnina povučen te je u tom dijelu potvrdio pobijano rješenje na temelju čl. 380
„Međutim, u konkretnim okolnostima kada je predlagateljica u prijedlogu tvrdila da su stranke suvlasnice na čest. zem. __ k.o. B., u naravi pašnjak površine 461 m2, i to predlagateljica u 209/461, a protustranka u 252/461 dijela (kao dokaz predlagateljica je priložila izvadak iz zemljišne knjige), dok se je protustranka usprotivila prijedlogu navodeći da je ona vlasnica predmetne nekretnine u cijelosti koju je stekla darovanjem od oca A. P., koji pak je nekretninu stekao darovanjem od majke D. i diobom sa bratom T., meritornim rješavanjem o prijedlogu predlagateljice za razvrgnuće suvlasništva (odbijanjem
