stranog državljanstva ako bude primljena u hrvatskodržavljanstvo kako je to propisano odredbom stavka 3. članka 8. Zakona o hrvatskodržavljanstvu, nameće ... državljanstva R. S. i državljanstvo S. i C. G., te kako je u presudi ovoga Suda broj: Us-5920/2006 jasno navedeno da tužitelj ne može snositi štetne posljedice ... tijelima S. i zatražila potvrdu o stanju njegovog zahtjeva za otpust iz srpskog državljanstva protivno je shvaćanju ovoga Suda izraženom u navedenoj presudi ... stranog državljanstva.“
„Prema mjerodavnoj zakonskoj odredbi dovoljna je prijava boravka u razdoblju najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske, računajući do dana podnošenja zahtjeva za primitak u hrvatskodržavljanstvo, čemu bi u konkretnom slučaju bilo udovoljeno s obzirom da tužiteljica nesporno ima prijavljen boravak u Republici Hrvatskoj od 6. rujna 1996., a zahtjev za primitak u hrvatskodržavljanstvo je podnijela 7. rujna 2006.“.
„Obzirom da je tužiteljica zahtjev podnijela 20. lipnja 2002. trebalo je ispitati je li unatrag pet godina, boravila neprekidno u Republici Hrvatskoj pet godina odnosno imala prijavljen boravak.
Navedene dokaze tužiteljica nije priložila, a okolnost da je polazila osnovnu školu u Hrvatskoj u razdoblju od 1988. do 1994. godine nisu dokaz u prilog tvrdnje da je boravila u Republici Hrvatskoj neprekidno od 1997. do 2002., a to ne tvrdi niti tužiteljica“.
spis i isprave priložene spisu tuženika te je na temelju navedenog utvrdio da tužitelj ne ispunjava uvjete za primitak u hrvatskodržavljanstvo propisane odredbom članka 10. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu temeljem koje odredbe je podnio zahtjev za primitak u hrvatskodržavljanstvo.
Naime, odredbom članka 10. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu propisano je da stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojom je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatskodržavljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 1. do 4. Zakona.
Tužitelj
„Odredbom člankom 2. Zakona o državljanstvu osoba na području pripojenom FNRJ po Ugovoru o miru s Italijom („Službeni list FNRJ“, br. 104/47), bilo je propisano da osobe koje su iskoristile pravo opcije nisu s danom 15. rujna 1947., stekle državljanstvo FNRJ i pripadajuće republike, već su u kontinuitetu zadržale talijansko državljanstvo.
Stoga se odredba članka 15. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu koja se odnosi na hrvatske državljane koji su ishodili i tražili otpust iz hrvatskogdržavljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva iz zakonom propisanih razloga ne može primijeniti u slučaju
„Tužiteljica dakle nije dokazala da se pisano izjašnjavala kao pripadnik hrvatskog naroda. Stoga niti potvrda o sudjelovanju tužiteljice u organizaciji „F. l.“ na H. i članstvo u udruzi sa H. nisu dokaz da se tužiteljica izjašnjavala kao pripadnik hrvatskog naroda“.
„Sud može prihvatiti mišljenje tuženog tijela da se radi o primarno subjektivnoj kategoriji osjećaju pripadnosti hrvatskom narodu koji se izražava kroz način života podnositelja zahtjeva, međutim, takva kategorija nije i zakonom propisana pretpostavka za stjecanjehrvatskogdržavljanstva.
Isto tako, Zakonom nije propisano osobno izjašnjavanje pripadnosti hrvatskom narodu kao pretpostavka za stjecanjehrvatskogdržavljanstva temeljem članka 16. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu“.
„Također je zatraženo da se izjasni na činjenicu da je u upitniku uz zahtjev za stjecanjehrvatskogdržavljanstva za sebe i djecu u rubrici nacionalnost upisala „Talijanska“. Generalni konzulat Republike Hrvatske u M. dostavio je tuženom tijelu zapisnik iz kojeg proizlazi da je tužiteljica izjavila da se osjeća po nacionalnosti Hrvaticom, ali da ne posjeduje nikakve isprave o pripadnosti hrvatskom narodu“.
„Dakle, kraj činjenice da je tužiteljica rođena na području Republike Srbije, na kojem su tada imali prebivalište i njeni roditelji, a čije je državljanstvo imala i majka tužiteljice u trenutku njenog rođenja, te uvažavajući činjenicu da se roditelji tužiteljice (različitog republičkog državljanstva) nisu sporazumjeli da dijete ima hrvatskodržavljanstvo, to, i po ocjeni ovog Suda, tužiteljica nije mogla niti podrijetlom, a niti rođenjem steći hrvatskodržavljanstvo prema tada važećem propisu o stjecanjuhrvatskogdržavljanstva“.
„Tužiteljica tvrdi da je hrvatskodržavljanstvo stekla po ranijim propisima koji su važili u vrijeme njenog rođenja. Navodi da je pripadnik hrvatskog naroda, što prema njenoj tvrdnji proizlazi iz uvjerenja kojeg je priložila u spis, te navodi da joj je majka državljanka Republike Hrvatske.
Napominje se da o zahtjevima podnesenim temeljem članka 30. stavka 1. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu kao i zahtjeva za primitak u hrvatskodržavljanstvo odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova”.
„Naime, tužiteljica nije ispunjavala uvjete da stekne državljanstvo SR Hrvatske sukladno tada važećem propisu unatoč činjenici što je rođena u Republici Hrvatskoj jer ni jedan od roditelja nije bio državljanin SR Hrvatske, slijedom čega tužiteljica po rođenju nije mogla biti upisana u knjigu državljana SR Hrvatske".
„Kako tužiteljica nije priložila niti jednu ispravu kojom bi svoje opredjeljenje za hrvatsku narodnost izrazila, a niti to tvrdi u tužbi, budući da živi u S., osnovano je zaključilo tuženo tijelo da nije dokazala da se izjašnjavala kao pripadnik hrvatskog naroda. Stoga okolnost što se njena majka izjašnjavala kao pripadnik hrvatskog naroda ne može biti dokaz za samu tužiteljicu, pa su prigovori tužiteljice neosnovani“.
„U konkretnom slučaju to znači da je tužiteljica, da bi ostvarila zakonom propisane uvjete za stjecanjehrvatskogdržavljanstva, trebala prebivati u Republici Hrvatskoj, no kako je tijekom postupka utvrđeno da ona ne prebiva u Republici Hrvatskoj, to je prvostupanjski sud zaključio kako je tuženik pravilno postupio kada je odbio zahtjev tužiteljice za primitak u hrvatskodržavljanstvo“.
„Iz podataka u spisu proizlazi da je podneskom koji je u ime svoje maloljetne djece A. i L. I. podnijela njihova majka A. I., koji je tuženik zaprimio dana 12. kolovoza 2016., zatražila stjecanjehrvatskogdržavljanstva za svoju malodobnu djecu za koju je navela da su rođena u B., u R. S. i da nemaju odobren boravak u Republici Hrvatskoj. Također je navela da je hrvatska državljanka, dok njen suprug, otac djece nije hrvatski državljanin“.
poštuje pravni poredak Republike Hrvatske zbog čega nije ispunjena pretpostavka za stjecanjehrvatskogdržavljanstva propisana odredbom članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu, pa je stoga pravilno odbilo njegov zahtjev za primitak u hrvatskodržavljanstvo.“
... zahtjeva u vrijeme pokretanja predmetnog postupka bio imatelj većinskog poslovnog udjela trgovačkog društva S. d.o.o. koje je dugovalo Republici Hrvatskoj
„Tuženo tijelo je ocijenilo da izjava tužitelja o nacionalnoj pripadnosti dana prilikom sklapanja braka u S. nije relevantna u ovom postupku jer veću dokaznu vrijednost imaju isprave koje datiraju iz vremena znatno prije podnošenja zahtjeva za stjecanjehrvatskogdržavljanstva, nego isprave novijeg datuma, što prihvaća i ovaj Sud, a prigovori tužitelja su neosnovani“.
„Budući da se pripadnost narodu iskazuje određenim ponašanjem osobe koja se deklarira kao pripadnik hrvatskog naroda tužitelj je pozvan da priloži dokaze o tome da se u pravnom prometu izjašnjavao kao pripadnik hrvatskog naroda.
Te dokaze tužitelj nesporno nije priložio, a što potvrđuje i u tužbi, pa su neosnovani prigovori tužitelja da ispunjava uvjete za primitak u hrvatskodržavljanstvo. Nisu pri tome od utjecaja navodi tužitelja da se kao ... 1. točka 3. narečenog Zakona prirođenjem može steći hrvatskodržavljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatskodržavljanstvo ako je
„Stoga, iako je u pravu žalitelj kada tvrdi da upis državljanstva u matične knjige nema konstitutivni već deklaratorni karakter, kako je nesporno da je stekao državljanstvo B. i H. još 1988. godine i imao ga na dan 8. listopada 1991., jer mu je upisom tog državljanstva prestalo hrvatskodržavljanstvo, nije bilo osnove da mu se na temelju članka 30. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu priznaje stjecanjehrvatskogdržavljanstva“.
„Međutim, okolnost da je njegova majka hrvatska državljanka kao i njegova braća ne utječe na drugačije rješavanje u ovom postupku jer sam tužitelj nije dokazao da se u pravnom prometu izjašnjavao kao pripadnik hrvatskog naroda niti na to upućuju okolnosti njegova života, pa je osnovano tuženo tijelo iz tog razloga odbilo zahtjev tužitelja za primitak u hrvatskodržavljanstvo. Slijedom toga niti njegova maloljetna djeca A. i M. ne udovoljavaju pretpostavkama za stjecanjehrvatskogdržavljanstva propisanima odredbom članka 13. citiranog Zakona jer niti jedan od njihovih roditelja nije stekao hrvatsko
„Iz podataka u spisu nesporno proizlazi da je tužiteljica nepismena. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da je uvjet za stjecanjehrvatskogdržavljanstva prirođenjem, između ostalog, poznavanje latiničnog pisma, kojeg tužiteljica kao nepismena, ne poznaje. Takav stav zauzeo je i Ustavni sud RH u svojoj odluci U-III-1918/2000 od 17. prosinca 2003. ("Narodne novine", broj 2/04)“.
„U postupku je utvrđeno da je žalitelj imao prijavljeni boravak u Republici Hrvatskoj na dan 8. listopada 1991. međutim isti nije imao kao stranac odobren status stranca na stalnom boravku, kako je to propisano citiranim člankom 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskomdržavljanstvu, pa proizlazi da ne ispunjava uvjete za stjecanjehrvatskogdržavljanstva prirođenjem, a prigovori žalitelja su neosnovani“.
„Naime, ta zakonska odredba ne propisuje neprekidnu fizičku nazočnost na teritoriju Republike Hrvatske kao pretpostavku za stjecanjehrvatskogdržavljanstva, a niti se iz neke druge odredbe toga zakona može zaključiti da je činjenica stvarnog življenja na teritoriju Republike Hrvatske konstitutivna pretpostavka za primitak u hrvatskodržavljanstvo.
Prema mjerodavnoj zakonskoj odredbi dovoljna je prijava boravka u razdoblju od najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske računajući do dana podnošenja zahtjeva za primitak u hrvatskodržavljanstvo, čemu je tužitelj u konkretnom slučaju
ispravi koja ne dokazuje hrvatskodržavljanstvo, ali može služiti stjecanjuhrvatskogdržavljanstva (isprave iz točke 4.) diplomatsko predstavništvo zahtjev s priloženim dokumentima odmah dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske koje provodi postupak za stjecanjehrvatskogdržavljanstva ... Predmet: Momčilović protiv Hrvatske (Odluka od 29.08.2002., zahtjev br. 59138/00) VIJEĆE EUROPE EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA PRVI ODJEL KONAČNA ODLUKA O DOPUŠTENOSTI Zahtjeva br. 59138/00 Jovan MOMČILOVIĆ protiv Hrvatske Europski sud za ljudska prava (Prvi odjel), zasjedajući 29. kolovoza 2002
obavijestila policiju iz Novske da ne postoji zabrana podnositelju zahtjeva za stjecanjehrvatskogdržavljanstva. 29. U izvješću o osobnim okolnostima ... pretpostavkom stjecanjahrvatskogdržavljanstva odriče stranog državljanstva.“ Članak 8a. “(1) Strancu koji je podnio zahtjev za primitak u hrvatskodržavljanstvo ... . Stoga su mnoge bile izuzete iz stjecanjahrvatskogdržavljanstva ili državljanstva druge države sljednice SFRJ i ostale su bez državljanstva. 107. UNHCR ... . Podnositeljev zahtjev za hrvatskimdržavljanstvom 18. Dana 9. lipnja 1992. godine podnositelj zahtjeva podnio zahtjev je za hrvatskodržavljanstvo policiji iz
napustiti Hrvatsku. Podnositelj zahtjeva je odbio takav dokument. Podnositelj zahtjeva se 4. rujna 1995. odrekao svog prethodnog crnogorskog državljanstva. Međutim, istovremeno nije dobio jamstva hrvatskih vlasti da će dobiti hrvatskodržavljanstvo, pa je postao apatrid. Nakon toga podnositelj zahtjeva više nije podnosio daljnje zahtjeve za putnim ispravama. Hrvatskodržavljanstvo je dobio 3. travnja 2000, a redovnu hrvatsku putovnicu 17. travnja 2000. 2 ... je 7. siječnja 1999. zatražio odgovor od Policijske uprave zagrebačke ima li podnositelj zahtjeva hrvatskodržavljanstvo. Policijska uprava zagrebačka
za mirovinu u Hrvatskoj. Prema podnositelju zahtjeva on je 4. siječnja 1994. dobio hrvatskodržavljanstvo, te je tek onda mogao zadovoljiti uvjete za podnošenje ... podnositelj zahtjeva je tvrdio da je prethodno zadovoljio uvjete za starosnu mirovinu i da je dobio hrvatskodržavljanstvo. Odlukom od 25. veljače 1994 ... hrvatskodržavljanstvo, te je stoga smatrao da ima pravo na hrvatsku mirovinu. Međutim činjenica da je podnositelj zahtjeva dobio hrvatskodržavljanstvo ne ... PREDMET: Hadžić protiv Hrvatske (Odluka od 13.9.2001., zahtjev br. 48788/99) VIJEĆE EUROPE EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA ČETVRTI ODJEL KONAČNA ODLUKA
) prebivalište u Hrvatskoj, (2) hrvatskodržavljanstvo, i (3) da se predmetna osoba stavila na raspolaganje hrvatskim oružanim snagama do 31. prosinca 1991. godine ... o mjestu prebivališta u Hrvatskoj, na adresi u Dubrovniku, dokaz o hrvatskomdržavljanstvu i dokument Općinskog suda u Dubrovniku kojim se potvrđuje da ... vojnih osiguranika bivše SFRJ (vidi stavak 47. u daljnjem tekstu). Utvrdila je da podnositelj zahtjeva ima hrvatskodržavljanstvo te da prebiva u Hrvatskoj ... Republike Hrvatske; -da ima hrvatskodržavljanstvo; -da se stavila na raspolaganje oružanim snagama Republike Hrvatske do 31. prosinca 1991., te da protiv nje
Predmet: Pajić protiv Hrvatske (Presuda od 23. 02. 2016., Zahtjev br. 68453/13) DRUGI ODJEL PREDMET PAJIĆ protiv HRVATSKE (Zahtjev br. 68453/13 ... uredničkim izmjenama. U predmetu Pajić protiv Hrvatske, Europski sud za ljudska prava (Drugi odjel), zasjedajući u Vijeću u sastavu: Işıl Karakaş, Predsjednica ... pokrenut je na temelju zahtjeva (br. 68453/13) protiv Republike Hrvatske, što ga je 23. listopada 2013. godine državljanka Bosne i Hercegovine, gđa Danka ... su zastupale gđa A. Bandalo i gđa N. Labavić, odvjetnice iz Zagreba. Hrvatsku Vladu („Vlada”) zastupala je njezina zastupnica, gđa Š. Stažnik. 3
će dopustiti državljanima država članica Europske unije stjecanje nekretnina u Hrvatskoj, uz potpunu i svrhovitu primjenu postojećih postupaka, osim ... zakonodavstvo koje se odnosi na stjecanje nekretnina u Hrvatskoj kako bi državljanima članica Europske unije osigurala isti tretman kao i hrvatskim državljanima ... ostalim odredbama, kao diskriminatornu ukinuo je odredbu koja dopušta samo hrvatskim, ali ne i stranim državljanima stjecanje povrata ili naknade za imovinu ... Predmet: Stephen OGDEN protiv Hrvatske (Odluka od 10. 02. 2015., Zahtjev br. 27567/13) PRVI ODJEL ODLUKA Stephen OGDEN protiv Hrvatske Zahtjev br
: Parnični postupak radi utvrđivanja suvlasničkog udjela u kući VIJEĆE EUROPE EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA PRVI ODJEL PREDMET ULJAR I OSTALI PROTIV HRVATSKE ... biti podvrgnuta uredničkim izmjenama. U predmetu Uljar i ostali protiv Hrvatske, Europski sud za ljudska prava (Prvi odjel), zasjedajući u vijeću u ... ovome predmetu pokrenut je na temelju zahtjeva (br. 32668/02) protiv Republike Hrvatske kojeg je 17. srpnja 2002. godine četvero hrvatskih državljanina ... . Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Konvencija“) . 2. Sve je podnositelje zahtjeva zastupala gđa B. Uljar. Hrvatsku Vladu („Vlada
I DRUGI protiv HRVATSKE (Zahtjev br. 15766/03) PRESUDA STRASBOURG 16. ožujka 2010. Ova presuda je konačna, ali može podlijegati uredničkim izmjenama. U predmetu Oršuš protiv Hrvatske Europski sud za ljudska prava (veliko vijeće) zasjedajući u velikom vijeću u sastavu: g. Jean-Paul Costa, predsjednik, g ... Republike Hrvatske što ga je 8. svibnja 2003. petnaest hrvatskih državljana podnijelo Sudu na temelju članka 34. Konvencije za zaštitu ljudskih prava ... Grada i g. J. Goldston, odvjetnik iz New Yorka. Hrvatsku Vladu ("Vlada") zastupala je njena zastupnica, gđa Š. Stažnik. 3. Podnositelji su posebice
PREDMET: Centar za stanarska prava i iseljenja (COHRE) protiv Hrvatske (Odluka od 22.06.2010., Pritužba br. 52/2008) EUROPSKI ODBOR ZA SOCIJALNA PRAVA VIJEĆE EUROPE ODLUKA O OSNOVANOSTI 22. lipnja 2010.Centar za stanarska prava i iseljenja (COHRE) protiv Hrvatske pritužba br. 52/2008 Europski odbor ... Vladu Republike Hrvatske („Vlada“), organizaciju podnositeljica pritužbe, države stranke Protokola, države koje su ratificirale Revidiranu Povelju i koje ... - Organizacija podnositeljica pritužbe 5. COHRE od Odbora traži da utvrdi kako je Hrvatska povrijedila članak 16. Povelje, uzet zasebno ili kako ga se tumači u
36
U-III/4509/2011; 17.12.2014 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
stjecanjahrvatskogdržavljanstva. Rješenjem je odbijen zahtjev podnositeljice za stjecanjehrvatskogdržavljanstva iz razloga što nije dokazala da se ... . stavka 1. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu ("Narodne novine" broj 53/91., 28/92. i 113/93., u daljnjem tekstu: ZHD), zahtjevom podnositeljice za stjecanje ... zatraženo je da upotpuni svoj zahtjev za stjecanjehrvatskogdržavljanstva na način da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za donošenje ... uvjet za stjecanjehrvatskogdržavljanstva predviđen člankom 16. stavkom 1. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu jer nije dostavila niti jednu javnu ispravu
37
U-I/1559/2000; 12.3.2003 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
koje nisu pripadnici hrvatskog naroda namećući im prethodno prijavu prebivališta kao preduvjet stjecanjudržavljanstva Republike Hrvatske, uvjet vrlo ... prebivalište na području Republike Hrvatske u postupku stjecanjahrvatskogdržavljanstva podrijetlom ima različito značenje kod pripadnika nehrvatskog ... . Ustava koja glasi: Članak 9. stavak 1. Hrvatskodržavljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom. U rješenju, broj: U-I-147/1992, U-I-206 ... i sljedeće: “Niti prema našem a niti prema međunarodnom pravu ne postoji pravo na stjecanjedržavljanstva. (...) Republika Hrvatska državnopravnim
poslove, Sektora za upravne poslove, strance i državljanstvo (u daljnjem tekstu: očitovanje) u odnosu na stjecanjehrvatskogdržavljanstva za podnositelja ... Have Guri i podnositelja Valona Guria s obrazloženjem da ne ispunjavaju jedan od uvjeta za stjecanjehrvatskogdržavljanstva utvrđen člankom 13. stavkom ... državljanstvo podnositelja Valon Guria. Sukladno tome, ni u upravnom postupku niti u upravnom sporu vezanom uz stjecanjehrvatskogdržavljanstva podnositelja ... 12.12.2011. godine, kojim je zahtjev za stjecanjehrvatskogdržavljanstva Have Guri odbijen temeljem članka 26. stavka 1., u vezi članka 13. stavka 1. točke 2
39
U-III/3392/2014; 11.12.2014 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
, popunjen upitnik uz zahtjev za stjecanjehrvatskogdržavljanstva, vlastoručno potpisan i tipizirani obrazac izjave o pripadnosti hrvatskom narodu, specijalnu punomoć za podnošenje zahtjeva i zastupanje u postupku stjecanjahrvatskogdržavljanstva, ovjerenu presliku svoje bosanskohercegovačke osobne iskaznice ... upotpuni zahtjev za stjecanjehrvatskogdržavljanstva Ivana Vidakovića na način da se sukladno članku 30. stavku 1. u svezi sa člankom 47. stavkom 3. Zakona ... stranca Ivana Vidakovića SAD-u. Kako je stranka zahtjev za stjecanjehrvatskogdržavljanstva podnijela tek nakon pritvaranja te se pred Županijskim sudom u
40
U-III/428/1993; 16.3.1994 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
snazi do 26. prosinca 1993. godine Ministarstvo unutarnjih poslova moglo je odbiti zahtjev za stjecanjehrvatskogdržavljanstva i u slučaju kad su za to ... obrazloženju rješenja kojim se je odbijao zahtjev za stjecanjehrvatskogdržavljanstva. U rješenju i presudi, navedenim u izreci ove Odluke, ne navodi se koji su ... navedenih razloga osobi čiji se zahtjev za stjecanjehrvatskogdržavljanstva odbija ozbiljno je narušeno ustavno pravo jednakosti građana i stranaca pred ... poslova dužno je ponovno provesti postupak u povodu zahtjeva podnositelja ustavne tužbe za stjecanjehrvatskogdržavljanstva, a u slučaju eventualnog
41
U-I/218/1994; 1.3.1995 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
pretpostavki za stjecanjehrvatskogdržavljanstva prirođenjem poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Podnositeljica prijedloga smatra da su tako ... državljanstva. Na temelju odredbe članka 9. stavka 1. Ustava Republike Hrvatskehrvatskodržavljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuju se zakonom. Odredbom ... , međutim, koji svoju želju za stjecanjemhrvatskogdržavljanstva izražava podnošenjem zahtjeva, mora ispuniti zakonom utvrđene uvjete u koje je uvršteno ... Raljević-Radenović, odvjetnice iz Kutine za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka 8. stavka 1. točka 4. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu
zahtjeva za prijem u hrvatskodržavljanstvo, time da u vrijeme stjecanjadržavljanstva oca 1993. nije bila u Republici Hrvatskoj već sa majkom, stranom ... treba tumačiti tako da prirođenjem stječe državljanstvo dijete koje živi u Republici Hrvatskoj u vrijeme kada i jedan od roditelja koji traži stjecanje ... za stjecanjehrvatskogdržavljanstva po nekoj drugoj osnovi iz Zakona o hrvatskomdržavljanstvu te ukoliko smatra da je ispunila uvjete za stjecanjehrvatskog ... prije što tužiteljica nije prekludirana u zahtjevu za stjecanjehrvatskogdržavljanstva i po nekoj drugoj osnovi ali njen zahtjev je primarnog karaktera
43
U-III/648/1998; 22.3.2001 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
za stjecanjehrvatskogdržavljanstva. 2. Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe da su mu na opisani način povrijeđena ustavna prava iz članka 14. (opća ... podnositelja za stjecanjehrvatskogdržavljanstva podnesen pozivom na odredbu članka 9. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu. Tom je odredbom propisano da osoba koja ... . tog Zakona. Člankom 8. stavkom 1. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu propisane su pretpostavke za stjecanjehrvatskogdržavljanstva prirođenjem, a to su ... utvrđeno, a fizičku nazočnost tj. stvarno življenje u Republici Hrvatskoj mjerodavni Zakon nije niti propisao kao pretpostavku za stjecanjedržavljanstva. 5
44
U-III/733/1995; 4.12.1996 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
stjecanjehrvatskogdržavljanstva prirođenjem jer je u braku s hrvatskim državljaninom preko deset godina. Ustavna tužba je osnovana. Odredbama članaka 29-31 ... uvjeta za stjecanjehrvatskogdržavljanstva prirođenjem da je strancu odobreno trajno nastanjenje (članak 10. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu ("Narodne ... status trajnog nastanjenja, koji je jedan od uvjeta za stjecanjehrvatskogdržavljanstva prirođenjem i to zato što o tome nije odlučivano u skladu sa ... U-III-733/1995 Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante
45
U-III/311/1993; 6.4.1994 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
interesa za Republiku Hrvatsku zbog kojih je zahtjev za stjecanjehrvatskogdržavljanstva osnovano odbijen, i to pozivom na zakonske odredbe prema kojima ... odredbu članka 26. stavak 3. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu prema kojoj, u obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva za stjecanjedržavljanstva, nisu ... ustavne tužbe za stjecanjehrvatskogdržavljanstva, a - u slučaju da taj zahtjev ponovno odbije - dužno je navesti razloge zbog kojih je to učinjeno ... hrvatskodržavljanstvo odbijen rješenjem i presudom navedenim u izreci ove odluke. Navedenim rješenjem podnositeljev je zahtjev odbijen temeljem članka 26
46
U-III/5559/2012; 15.10.2014 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
. veljače 2010. nadležnom upravnom tijelu podnio zahtjev za stjecanjehrvatskogdržavljanstva na temelju članka 9. ZoHD-a. Postupajući po zahtjevu podnositelja, upravno tijelo je nakon provedenog postupka, utvrdilo da podnositelj ne ispunjava pretpostavke za stjecanjehrvatskogdržavljanstva, a koje su ... potpunog utvrđenja činjeničnog stanja imenovani je u nekoliko navrata pozvan da sudjeluje u postupku stjecanjahrvatskogdržavljanstva na način da osobno ... . 2. i 4. toga članka." Uvidom u spis provedenog upravnog postupka utvrđeno je da je tužitelj osobno podnio zahtjev za stjecanjehrvatskogdržavljanstva
47
U-III/945/1997; 21.12.2000 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
trajanja upravnog postupka za stjecanjehrvatskogdržavljanstva, prestaje postojati pretpostavka iz članka 8. stavka 1. točke 3. Zakona o hrvatskom ... pretpostavka za stjecanjehrvatskogdržavljanstva ispunjena ako je stranac do podnošenja zahtjeva imao prijavljen boravak najmanje pet godina neprekidno na ... Hrvatske kao pretpostavku za stjecanjehrvatskogdržavljanstva prirođenjem. 8. Iz navedenih razloga ni osporeni upravni akt, niti presuda nisu utemeljeni na ... hrvatskodržavljanstvo primjenom odredbe članka 8. stavka 1. točke 3. Zakona o hrvatskomdržavljanstvu (“Narodne novine”, broj 53/91, 28/92 i 113/93). 2
48
U-III/1758/2023; 30.10.2024 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
o hrvatskomdržavljanstvu, koji je na snazi od 01.01.2020. godine, potrebno je istaknuti da su odredbama članaka 4. i 5. Zakona propisani uvjeti za stjecanje ... 08.10.1991. godine onemogućuje stjecanjehrvatskogdržavljanstva podrijetlom, potrebno je istaknuti da se u postupku koji se provodi temeljem odredbe članka 30. stavka 1. Zakona također imaju u vidu odredbe kojima je regulirano stjecanjehrvatskogdržavljanstva podrijetlom, ali onog zakona koji je važio u vrijeme ... . godine. Stjecanjehrvatskogdržavljanstva podrijetlom, sukladno navedenoj odredbi prijašnjeg Zakona, utvrđeno je, temeljem odredbe članka 30. stavka 1
provedenog postupka utvrdilo da podnositelj ne ispunjava pretpostavke za stjecanjehrvatskogdržavljanstva, a koje su propisane člankom 8. stavkom 1. točkom 5 ... putem punomoćnika pozvalo Milivoja Panića da sudjeluje u postupku stjecanjahrvatskogdržavljanstva na način da se sukladno odredbi članka 143. Zakona ... činjenica za stjecanjehrvatskogdržavljanstva temeljem navedene pravne osnove. Takvo shvaćanje potvrđeno je i točkom 7. odluke Ustavnog suda Republike ... za stjecanjehrvatskogdržavljanstva treba ispuniti osoba za koju se utvrdi da jest pripadnik hrvatskog naroda. Uzimajući u obzir navedeno, ocjenom svakog dokaza
. Njihovo zajedničko dijete također ima hrvatskodržavljanstvo. 8. Podnositelj je u zahtjevu za stjecanjehrvatskogdržavljanstva, između ostalog, naveo da je ... . stavka 1. i 29. stavka 1. Ustava koji u mjerodavnom dijelu glase: "Članak 9. Hrvatskodržavljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom ... Jugoslavije, stjecanjehrvatskogdržavljanstva pod povoljnijim uvjetima, tako da se izuzmu od primjene stroži uvjeti koji su propisani u članku 8. ZHD-a za stjecanjehrvatskogdržavljanstva prirođenjem. 18.2. Pritom je za stjecanjedržavljanstva pod uvjetima iz članka 11. ZHD-a, kako je tuženo ministarstvo tada
