i postojanje sporazuma, odnosno bar očitovanja volje o zajedničkoj gradnji i stjecanjuimovine u zajednici, što također nije utvrđeno.
Tek u slučaju postojanja obje kumulativne pretpostavke za stjecanje suvlasništva građenjem na tuđem zemljištu u skladu sa čl. 24., 25. i 26. ZOVO, moglo bi se prema mjerodavnom ... drugovima raspravljati o njihovoj zajedničkoj imovini i s time u vezi utvrđivati suvlasničke dijelove i provoditi diobu u smislu čl. 270.-287. ZBPO.
Zbog
„Prema tome, stjecanje nekretnine od treće osobe (u konkretnom slučaju „K-i.“) zapreka je za povrat u vlasništvo samo ako je Grad P. kao prodavatelj, bio vlasnik nekretnine“.
"Postupak koji je prethodio donošenju osporenog rješenja proveden je sukladno odredbi članka 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02) kojom je propisano da Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmet naknade na temelju odredaba ovog Zakona u vezi s kojim zahtjev za naknadu nije podnesen ili je ... naknade za oduzetu imovinu."
na pravila o stjecanju bez osnove. Naime, prema odredbi čl. 210. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01, dalje: ZOO) stjecatelj je dužan vratiti onu imovinu koja je na bilo koji način prešla u njegovu imovinu s druge osobe, ako taj ... se osnovanim ukazuje i zahtjev za isplatu pozivom na institut stjecanja bez osnove.
"8.1. Također, rješenje o nasljeđivanju donijeto je temeljem stanja u predmetu - dokumentacije koja potvrđuje što čini ostavinsku imovinu pok. ostaviteljice, te sadržaja nasljedničkih izjava zakonskih nasljednika pok. ostaviteljice - žalitelju je ostavinska imovina raspoređena temeljem odredbe čl. 219. st. 3. ZN-a, pa se ne može prihvatiti žalbeni navod žalitelja da sud prilikom donošenja predmetne odluke nije uzeo u obzir izjave preostalih nasljednika ostaviteljice u kojima su isti potvrdili njegove navode odnosno izjasnile se da nekretnina oznake kčbr. 4. k.o. B. ne predstavlja ostavinu pok. M. F
kuća, garaža i radionica te zemljište na kojima su izgrađeni ti objekti te zemljišta upisanog u zk. ul. .. k.o. G. Z. ne ulaze u ostavinsku imovinu iza ... "Nadalje, ne može prihvatiti niti pravni stav prvostupanjskog suda o stjecanju vlasništva dosjelošću kvalificiranim posjedom. Navedeno iz razloga jer nije utvrđen niti zakonit način stjecanja, niti istinitost i poštenje. Pri tome se ne bi moglo govoriti niti o poštenom posjedu za izvanrednu dosjelost ... nekretnine upisane u zk. ul.: .. k.o. G. Z., tako i za nekretnine upisane u zk. ul.: .. k.o. G. Z. . Tužitelji, dakle, nisu dokazali stjecanje vlasništva niti
„Predmet spora u ovoj parnici je zahtjeva tužiteljice za priznanje prava vlasništva ne nekretnini iz zk.ul.br. 641 k.o. M., a koje nekretnine su darovane tuženiku ugovorom o darovanju od 6. ožujka 2009. godine od strane Republike Hrvatske temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi.
Prvostupanjski sud je odbio tužiteljicu obrazlažući da je tu spornu imovinu tuženik dobio darovanjem od Republike Hrvatske pa da je sporna nekretnina vlastita imovina tuženika koju je on stekao tijekom bračne zajednice, i da ista ne predstavlja imovinu koju su stranke za vrijeme trajanja braka stekle zajedničkim
volje i namjere stranaka o zajedničkoj gradnji i stjecanjuimovine u zajednici se može očitovati i konkludentnim radnjama, odnosno svakim ponašanjem iz ... /96, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/06, 146/08, 38/09 i 153/09; dalje: ZV) kojom je propisano da se stjecanje, promjene ... primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka tih prava i njihovih pravnih učinaka, za eventualno utvrđenje opstojnosti stvarnopravnog zahtjeva
„Stjecanje bez osnove predstavlja poseban obveznopravni odnos iz čl. 210. ZOO-a, koji ima svoju pravnu osnovu u prijelazu imovine jedne osobe bez pravne osnove u imovinu druge osobe, odnosno prelaženje nekog dijela imovine jednog subjekta u imovinu drugog subjekta, a da pritom ovaj prijelaz nije ... stjecatelj tu imovinu dužan vratiti. Prema tome, da bi se uopće moglo govoriti o stjecanju bez osnove, mora biti ispunjena pretpostavka da je dio imovine jedne ... imovinu tuženika, niti je na taj način došlo do stjecanja bez osnove na strani tuženika, pa u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za primjenu
„Dakle, da bi se radilo o primjeni instituta stjecanja bez osnove moraju biti ispunjene pretpostavke i to - povećanje imovine na strani tuženice, umanjenje imovine na strani tužitelja, postojanje uzročne veze između povećanja i umanjenja imovine, nepostojanje osnove u nekom pravnom poslu i sl. npr. odluci suda, zakonu i sl. i ne smije se raditi o štetnoj radnji jer u tom slučaju postoji odgovornost za štetu.
Tužitelj nije osporio niti navode tuženice ... povećana imovina tuženice, pa se dodatno i iz tog razloga ne može raditi o ostvarenim pretpostavkama za isplatu s osnova stjecanja bez osnove.“
posjed njenom vlasniku, uložio u obnovu te obiteljske kuće koja mu je rješenjem Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine Općine Kistanje od ... .
Treba poći od toga da na temelju Zakona o privremenom preuzimanju, imovina koja se nalazila na ranije okupiranom, a tada oslobođenom teritoriju Republike Hrvatske, koju su vlasnici napustili i osobno je ne koriste, a u koju imovinu je spadala i predmetna nekretnina odnosno obiteljska kuća; nije prešla u ... kako u kritično vrijeme (ožujak 1997. godine - studeni 2001. godine) predmetna nekretnina odnosno obiteljska kuća nije bila imovina tužene nego imovina
smatra da je time došlo do stjecanja bez osnove na strani tuženika. Odredbom čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08. i 78/15.; dalje: ZOO) propisano je da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom ... prijelaza imovine tužitelja u imovinu tuženika jer obveza tuženika za plaćanjem predmetnih troškova nije ni nastala. Naime, točno je da je tuženik naveo kako
„Prvostupanjski sud smatra da se radi o stjecanju bez osnove jer je dio imovine tužitelja prešao u imovinu tuženika, a taj prijelaz nije imao osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakona. Međutim, takav zaključak ovaj sud smatra pogrešnim jer je uplate na ime ... električne energije koji su bili na snazi u vrijeme nastanka obvezno pravnog odnosa između stranaka, pa se ne može smatrati da je dio imovine tužitelja prešao u imovinu tuženika bez pravne osnove.
Iz iskaza tužitelja proizlazi da je vršio uplate na temelju računa i sporazuma sklopljenih s tuženikom iako je
prijenosa novčanih sredstava s računa tužitelja na račun tuženika, bilo propisano da kada dio imovine jedne osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u pravnom poslu ili zakonu, da je tada stjecatelj dužan vratiti tu imovinu, dok prema st. 3. obveza vraćanja imovine ... stupnja pravilno zaključio da je u konkretnom slučaju pravna osnova za stjecanje iznosa od 20.857,45 kn kod tuženika kasnije otpala, budući je rješenje ... vratiti i plodovi i platiti zatezna kamata, i to, ako je stjecatelj nesavjestan od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva. Glede činjenice
„ U konkretnom predmetu je nesporno da je tužiteljeva imovina - novac u iznosu od 33.581.011,49 kn prešao u imovinu tuženika. Nadalje, premda je u vrijeme prijenosa tog novca postojala valjana osnova za prijenos te imovine, a to je pravomoćna presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1206/10 od 22. siječnja 2013., ta je osnova naknadno otpala (najprije gubitkom svojstva pravomoćnosti i ovršnosti te presude rješenjem Vrhovnog suda ... građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1206/10 od 22. siječnja 2013. otpala je osnova po kojoj je u imovinu tuženika prešla imovina tužitelja pa je stoga
kupoprodajne cijene, te time stekao i onaj iznos koji je pripao tužiteljici kao imovina stečena radom između njih za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice ... novca dobivenog prodajom te imovine, tj. i onog koji bi pripao tužiteljici, tuženik je stekao bez pravne osnove, jer je tim danom imovina tužiteljice prešla u imovinu tuženika, a taj prijelaz nema pravne osnove u pravnom poslu ili zakonu, kako je to propisano odredbom čl. 210. st. 1. Zakona o obveznim
„Prema stanju u spisu tuženik je otplatio kredit Z. banci d.d. Z. u iznosima od 217.121,22 kn i 9.689,50 kn, te je otplatio rate kredita P. banke Z. d.d. u iznosu od 23.672,65 kn i uplatio je 3. siječnja 2007. na račun tužiteljice 14.600,00 kn, čime smatra da je isplatio tužiteljicu s osnova ulaganja u izgradnju kuće. Međutim, kao isplatom tužiteljice s osnova ulaganja mogu se smatrati samo isplaćeni iznosi kredita s osnova glavnice, a ne i troškovi kamata i eventualnih naknada ili troškova zatvaranja kredita, jer ti iznosi nisu uloženi od strane tužiteljice u povećanje imovine tuženika.“
„Dogradnjom garaže uz kuću po mišljenju ovog suda nije nastala nova stvar kojima bi se promijenila bit same nekretnine pa bi stoga tužiteljica mogla steći suvlasništvo predmetne nekretnine jedino ako je tako odredio tuženik kao vlasnik, a što ni tužiteljica ne tvrdi pa tužiteljica ima pravo na obveznopravni zahtjev koji se temelji na članku 1111. stavak 1. ZOO-a kojim je propisano da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge ... vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. Tužiteljica je ulagala u posebnu imovinu
ulaganja bio samovlasnik nekretnine pa je on bez osnove stekao dio imovine tužitelja zbog izvršenih radova na nekretnini, a tijekom ovog postupka tuženik ... . kao njezina ostavinska imovina nije uvrštena sporna nekretnina iz zk.ul. ___ k.o. K., pravilan je pravni stav suda prvog stupnja da tuženik nije u ovom
„ 11. Saznanjem tuženika za revizijsku odluku kojom su u dijelu ukinute nižestupanjske presude otpala je pravna osnova za prijelaz imovine tužiteljica u imovinu tuženika te je ujedno i prestala savjesnost tuženika. Od tog trenutka je tuženik postao nesavjesni (nepošteni) stjecatelj, pa je od tada u obvezi platiti i zatezne kamate na dosuđeni iznos. Naime, tuženik je primio ukidnu odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-945/18-2 od 16. travnja 2019. - 23. siječnja 2020., te je tim primitkom postao nepošten posjednik pa tužiteljice imaju pravo na zatezne kamate od trenutka saznanja tuženika
„Tužitelj tužbeni zahtjev temelji na institutu stjecanja bez osnove u smislu odredbe čl. 1111. st.1. ZOO-a kojim je normirano da kada dio imovine jedne osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakona, stjecatelj je dužna vratiti, odnosno, ako to nije moguće naknaditi vrijednost postignute koristi. Obveza vraćanja odnosno naknade ... odredbe čl. 1114. ZOO-a ne može zahtijevati povrat onoga što je dano. Dakle radi se na strani tuženika o stjecanju na temelju osnove koja je kasnije otpala
“5.2. Prema odredbi članka 1111. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i dr.; dalje: ZOO), kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi, dok je prema stavku 3. toga članka propisano da obveza ... stanja stvari, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tuženica dužna vratiti tužitelju temeljem stjecanja bez osnove u cijelosti isplaćeni iznos od
. Čak kada ostaviteljica niti ne bi bila vlasnica nepokretne imovine, odnosno da su iza nje ostale samo pokretnine u vidu novčanih sredstava na bankovnim
suvlasničkih dijelova predmetne nekretnine, ostvaruje prihod od imovine (koji odgovara visini zakupnine koju bi tužitelji ostvarili na tržištu davanjem u zakup ... suvlasničkih dijelova) nema osnova niti u pravnom poslu niti u zakonu, slijedom čega imaju pravo na naknadu s naslova stjecanja bez osnove, u smislu čl. 210 ... imaju pravo na naknadu s naslova stjecanja bez osnove od primitka vlasničke tužbe pa nadalje, jer od tog trenutka tuženik je postao nesavjestan posjednik. Naime, uporaba tuđe stvari u svoju korist predstavlja jedan od oblika stjecanja bez osnove, a u tom slučaju onaj koji je tuđu stvar upotrijebio u svoju
cijeni vode namijenjene za ljudsku potrošnju iako se radilo o vodi koja tome nije udovoljavala, pa time smatra da je imovina tuženika uvećana a njezina umanjena bez pravnog osnova (u visini razlike cijene vode). Zahtjev tužiteljice valja pravno okvalificirati kao potraživanje s osnova stjecanja bez osnove, a
„Dakle, da bi se na nekretninama koje su upisane kao društveno vlasništvo, odnosno kao općenarodna imovina moglo steći pravo vlasništva dosjelošću, isto je trebalo biti stečeno do 1941. godine. Nakon 1945. godine pravo vlasništva nekretnina u društvenom vlasništvu nije se moglo stjecati dosjelošću, a stupanjem na snagu ZV-a 1. siječnja 1997. godine u čl. 388. st. 4. bilo je riješeno da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, da bi ta odredba bila ukinuta odlukom Ustavnog suda
iznos koji je pripao tužiteljici kao imovina stečena između njih radom za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, utemeljeno na odredbi čl. 7 i čl. 299 ... stjecanja bez osnove, kako je pravilno zaključio i prvostupanjski sud. Pogrešno je stajalište žalbe da početak zastarnog roka teče od trenutka prestanka
nekretninama na kojima su općine imale pravo korištenja time što je određeno da novoformirane jedinice lokalne uprave preuzimaju imovinu bivših općina, već je na ... imale pravo upravljanja i korištenja, no istim Zakonom u čl. 388. st. 1. jasno je određeno da stjecanje, promjena, pravni učinak i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV-a se prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja tih prava.
Prema tome kako je tužiteljica na ... povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga (određena npr. čl. 122.-125. toga Zakona) se neće primjenjivati u korist stjecanja do kojih dođe do 1
. bakom trajala izvanbračna zajednica između tužitelja i tuženice, međutim, obzirom na pravnu prirodu Ugovora o doživotnom uzdržavanju, kao osnove stjecanja vlasništva predmetnog stana, prvostupanjski sud je zaključio da je samo tuženica stekla pravnu osnovu za stjecanje samovlasništva tog stana, te da tužitelj nema osnova pozivati se da se radi o imovini stečenoj radom za vrijeme trajanja braka, odnosno izvanbračne zajednice (koja je izjednačena s bračnom) u ... za stjecanje prava vlasništva na tom stanu, ne može steći suvlasništvo tog stana. Dakle, i po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da
se na strani ostavitelja, za nekretninu koja je prijavljena kao ostavinska imovina, a nije upisana u zemljišnu knjigu kao vlasništvo ostavitelja, ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva. Ukoliko se prijavljuju kao ostavinska imovina nekretnine koje nisu upisane u zemljišnu knjigu ... „Na ostavinskom sudu je da utvrdi ostavinsku imovinu kako su je prijavili nasljednici, osim ako se radi o predmetima koji se ne mogu naslijediti zbog ... nekretnine prijave u ostavinsku imovinu i da ih ostavinski sud rasporedi.“
«U smislu čl. 253 Obiteljskog zakona imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka ostaje njegova vlastita imovina, a vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenog u čl. 248 OBZ-a. Prema čl. 248 OBZ-a, bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječu od te imovine. I po mišljenju ovog suda, imovina stečena ugovorom o doživotnom uzdržavanju, koji ugovor su sklopili jedan bračni drug i primatelj uzdržavanja, je imovina stečena na različitom pravnom
„Prvostupanjski sud je donoseći pobijano rješenje utvrdio da žaliteljice nisu dokazale knjižno vlasništvo ostaviteljice nad prijavljenom predmetnom nekretninom. Međutim, kako iz stanja spisa proizlazi da među nasljednicima nema spora o tome da predmetna nekretnina kao izvanknjižno vlasništvo predstavlja ostavinsku imovinu ostaviteljice, tada nema ni zapreka da se i takvo izvanknjižno vlasništvo smatra i utvrdi ostavinom jer i izvanknjižno vlasništvo može biti ... za stjecanje tog prava, a koja odluka je ukinuta, ne može se prihvatiti kao valjan zaključak prvostupanjskog suda da predmetna nekretnina ne postoji samo zato
pretpostavke za stjecanje prava vlasništva, ukoliko ostavitelj nije upisan kao vlasnik u zemljišnoj knjizi. Ukoliko se kao ostavinska imovina prijavljuje ... smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što ... da su zakonski nasljednici trebali uz prijedlog za raspravu naknadno pronađene imovine priložiti dokaz o vlasništvu nekretnine koju prijavljuju kao naknadno pronađenu ostavinsku imovinu, jer to ne proizlazi iz navedenog članka. Kao ostavinska imovina mogu se prijaviti ne samo nekretnine koje su upisane
. propisao da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine njihova zajednička imovina. Kako je odredbom čl. 281. st. 1. ZBPO propisano da se kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, to je bilo potrebno utvrditi doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, posebno cijeneći i činjenicu da je ... „Naime, prema stanju spisa, u ovom konkretnom slučaju zajednička imovina roditelja stranaka (objekti izgrađeni na čest. zem. ___ k.o. N.) stečena je
poljoprivrednih proizvoda, branjem kadulje jednako doprinijela u stjecanju zajedničke imovine kao i pok. P. T. koji je bio zaposlen i ostvarivao plaću, pravilno je zaključio da predmetna nekretnina predstavlja zajedničku imovinu sada pok. A. i P. T. i da pok. A. T. u vidu njezina doprinosa u njezinom stjecanju pripada ... je ista njihova zajednička imovina, okolnost da je predmetna nekretnina bila predmetnom ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenim između pok. P. T ... uknjižila vlasništvo na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama) nije zapreka da se utvrdi da je ta nekretnina zajednička imovina bračnih drugova jer je
„Naime, valja istaći da je tuženik dao novac ostvaren prodajom naslijeđene imovine, kojim je temeljem sklopljenog predugovora isplaćen veći dio ... naslijeđene imovine.
Preostali iznos kupoprodajne cijene osigurao je kreditom koji je sam osigurao davanjem u fiducijarno vlasništvo predmetnog stana ... prodavatelja, od kojeg je taj stan stečen (iz posebne imovine tužitelja, za trajanja bračne zajednice).
Prema tome, temeljem angažmana svoje posebne imovine i zaduženja koje je sam prihvatio za isplatu preostale kupovnine i konačno, raspolaganjem tom imovinom (stanom) iz koje je podmirio dugovanje koje je tu imovinu
za predmetne nekretnine proizlazi da je kao vlasnik upisana: Općenarodna imovina s organom upravljanja Mjesnog narodnog odbora K., za 1/1 dijela. Pravo ... za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe članka 159. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV), a kako se radi o stjecanju vlasništva
„Pobijanim dijelom presude prvostupanjski sud je odlučivao o osnovanosti zahtjeva tužiteljice za isplatu od strane tuženika iznosa polučene kupovnine za prodani uvodno opisani dvosobni stan u Z., kao posebnoj imovini tužiteljice, a koji zahtjev je djelomično usvojio iznosom od 225.420,00 kn (toč. II izreke) a djelomično ga odbio od zatraženog iznosa od 687.952,00 kuna (toč. V izreke).
Odlučujući o tom zahtjevu tužiteljice prvostupanjski sud utvrdivši da je predmetni stan bio posebna imovina tužiteljice, koju je ista stekla temeljem ugovora o darovanju sa njezinom majkom Lj. K.-P. sklopljenim 31. ožujka
„Prvostupanjski sud je pobijano rješenje donio temeljem čl. 224. i 225. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ br. 48/03, 163/03 i 35/05 - dalje: ZN). Te zakonske odredbe uređuju upućivanje stranaka u parnicu zbog spora o sastavu ostavinske imovine. Odredbom čl. 179. ZN-a je propisano da se ... . stekla tijekom svog braka sa ostaviteljem po osnovi zajedničkog stjecanja u braku nije pravo iz ostavine jer nekretnine koje je ona stekla na taj način ne ulaze u sastav ostavinske imovine budući da u času ostaviteljeve smrti nisu bile njegovo vlasništvo. Stoga nije bilo pravnog osnova za upućivanje R. V. u
o zahtjevu tužitelja može odlučivati jedino primjenom instituta stjecanja bez osnove u smislu odredbe čl. 1111. ZOO.
Okolnost da je tuženica vratila banci
"Na temelju odredbe čl. 33. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj: 53/91, 9/92 i 77/92 - dalje: ZOVO) a koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 76/06, 141/06) na temelju pravnog posla pravo vlasništva na nekretnini stječe se upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen Zakonom. Način (modus) stjecanja vlasništva na nekretninama je dakle upis (uknjižba) u javnu, zemljišnu knjigu što znači da tužitelj ne može biti vlasnik do upisa
utvrđivanja suvlasničkih udjela, udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. No međutim ukoliko je bračna ... „Među strankama nije sporno da je sa izgradnjom kuće započeto 1997. godine. Međutim prvostupanjski sud nije utvrdio kada je kuća u pretežnom dijelu dovršena, odnosno kada su završeni pretežni radovi, a o tome ovisi pravilna primjena materijalnog prava. Naime, ukoliko se radi o bračnoj stečevini, a to je ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, koja je stečena prije 1. srpnja 1999
„Obzirom da kod dosjelosti kao instituta stjecanja prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju (animo domini) i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost, a koje činjenice je prvostupanjski sud i utvrdio, to su žalbeni navodi tuženice da je bilo potrebno utvrditi da li su prednici tužitelja prije upisa općenarodne imovine i Republike Hrvatske bili upisani u zemljišnim knjigama ocijenjeni neosnovanim.“
imovinu te da se odredba članka 5. ZN-a odnosi se na imovinu koju su općine, gradovi ili županije preuzele na temelju Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ... predstavljao imovinu Grada, ovdje tužitelja, sve dok se ne utvrdi njezin vlasnik sukladno odredbama ZON-a.
Međutim, ostalo je sporno je li utvrđen stvarni ... Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmetom naknade na temelju odredaba Zakona o naknadi glede kojih zahtjev za naknadu nije ... pravomoćnosti tog rješenja.
Stoga pravilno tvrdi žalitelj da bi Rješenje gradskog ureda za imovinskopravne poslove i imovinu grada Sektor za upravno-pravne
propisano da Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmet naknade na temelju odredaba toga zakona glede kojih zahtjev za naknadu nije ... zahtjev za povrat oduzete imovine, kao i da bi odluka donesena u upravnom postupku u povodu zahtjeva za utvrđenje vlasništva imala samo deklaratoran značaj
riješeno drugo stambeno pitanje, da nema imovine za rješavanje stambenog pitanja, tj. da li postoji pravna veza između posjednika (stanara) i njegova doma
njihov zahtjev za utvrđenjem vlasnika nekretnine dosjelošću okvalificirati kao imovina zaštićena čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju vrijeme kada su ... „Europski sud za ljudska prava je već odlučivao u predmetima protiv Republike Hrvatske koji su se ticali stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu, pa je tako donio odluke u predmetima „Trgo“ protiv Republike Hrvatske iz 2009. godine, te u predmetima ... su već 1995. godine istekom roka od 40 godina iz čl. 159. st. 4. ZOV-a ispunili zakonske uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
Stoga se po
obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju kao ostavinska imovina M. Č.. Navodni usmeni dogovor između braće i tužitelja da ovaj dio nekretnine pripadne u vlasništvo ... Dakle, tužitelj je dužan je dokazati kao činjenicu da je stupio u posjed predmetne nekretnine i da je taj posjed trajao, zajedno s posjedom prednika, barem onoliko koliko je onodobni zakon predviđao trajanje posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, te ukoliko tužitelj ne uspije dokazati navedene pretpostavke tada će sud odbiti njegov zahtjev kao neosnovan. "Tužitelj u svom iskazu nije naveo od kada je njegov otac M. Č. bio u posjedu
