„Tužitelj se u žalbi poziva na postojanje pravnog interesa za podnošenje tužbe za utvrđenje, zbog čega valja reći da je osnovni razlog za odbacivanje predmetne tužbe zaključak suda prvog stupnja da se postavljenim tužbenim zahtjevom traži utvrđenje činjenica.
Zakon o parničnom postupku (Narodne novine ... tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve ... pokrenuta protiv ovdje tužitelja biti nedopuštena.
Zbog nepostojanja navedene procesne pretpostavke za dopuštenost deklaratorne tužbe, nisu odlučni daljnji
„Nadalje, kako tuženica u protutužbenom zahtjevu postavlja zahtjev na utvrđenje da je dio spornog zemljišta od 13 m2 dio nekretnine čkbr. _ zgrada, iako se tužbom na utvrđenje sukladno odredbi čl. 187. st. 1. ZPP-a može tražiti da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave, a ne utvrđenje neke činjenice, takvu tužbu u tom dijelu prvostupanjski sud je trebao odbaciti kao nedopuštenu.“
„Međutim, kako ovaj sud prihvaća tezu da se tužbom na utvrđenje ne može zahtijevati utvrđenje pravne nevaljalosti upisa u zemljišnu knjigu koji se provodi na temelju sudskog rješenja, već se zaštita knjižnog prava koje je povrijeđeno upisom može tražiti brisovnom tužbom prema odredbama ZZK ,s obzirom da tužba na utvrđenje nije predviđena ni odredbama ZZK kao posebnim propisima, na što ukazuje i odluka Vrhovnog suda RH br. Rev-944/07-2 od 5. ožujka 2008., neosnovana je žalba tužiteljice u dijelu kojim pobija odluku prvostupanjskog suda kojom je odbačen dio tužbenog zahtjeva na utvrđenje da je pravno
„Nadalje, osnovano tužiteljica pobija pravilnost prvostupanjske presude u dijelu kojim je prihvaćen protutužbeni zahtjev. Tom protutužbom i protutužbenim zahtjevom tuženik zahtijeva utvrđenje činjenica, što je jasno vidljivo iz sadržaja protutužbenog zahtjeva. Tužba za utvrđenje prema odredbi čl. 187. ZPP-a može se podnijeti na zahtjev tužitelja, te je ograničena na utvrđenje postojanja odnosno nepostojanja kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitosti ili neistinitosti kakve isprave, pa je takova protutužba, kakovu je podnio tuženik V. K., nedopuštena.“
tužbe donosi rješenje kojim se tužba odbacuje ako utvrdi da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne ide u sudsku nadležnost (čl. 16.) ili da je tužba podnesena nepravovremeno, ako je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe, a čl. 187. st. 2. ZPP-a. Tužba tužitelja je tužba na utvrđenje iz čl. 187. ZPP-a ... i 67/07, dalje OZ), što tužitelju daje legitimaciju za podnošenje tužbe pa okolnost da je tužitelj tužbu podnio prije pravomoćnosti rješenja o upućivanju na parnicu ne može biti razlogom odbacivanja tužbe kao preuranjene u smislu čl. 282. st. 1. ZPP-a.“
odbiti. Navedeno stajalište prvostupanjskog suda, u suštini pravilnim prihvaća i ovaj sud, iako je, po ocjeni ovog suda, tužbu tužiteljica pravilno valjalo odbaciti, jer je njihova tužba na utvrđenje podnesena suprotno odredbi čl. 187. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP), zbog čega o takvoj ... , podnošenjem deklaratorne tužbe na utvrđenje ništavosti sudske odluke, obzirom da se u smislu odredbe čl. 187. st. 1. i 2. ZPP-a tužbom na utvrđenje može ... traže ostvarenje nekog prava u parnici protiv osoba u čiju korist glasi utvrđenje, već traže ništavost rješenja o nasljeđivanju, da se preinačenje ili
. Dakle, tužba na utvrđenje može se podnijeti samo u zakonom određenim slučajevima, pa se istom kao što je navedeno ne može tražiti utvrđenje da je sudska ... “9. Dakle, utvrđenje ništetnosti pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog građanskog suda u Z. poslovni broj Pp-1./2014 od 24. srpnja 2015. ne može biti predmetom parničnog postupka. 10. Odredbom čl. 187. st. 1. i 2. ZPP propisano je da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave. Takva se tužba može podići kad je to posebnim
„6. Naime, na temelju odredbe čl. 187. st. 2. ZPP-a tužba za utvrđenje može se podići kada je to posebnim propisom predviđeno. U ovom slučaju radi se o odredbi čl. 48. st. 3. SZ-a koja uređuje upućivanje u parnicu prilikom osporavanja tražbine u predstečajnom postupku. Međutim, u ovakvoj situaciju predstečajni postupak neće zasigurno biti okončan donošenjem plana restrukturiranja, stoga ne postoji pravni interes za pokretanje i vođenje parnice radi utvrđivanja osporene tražbine niti parnice radi utvrđivanja neosnovanosti osporavanja takve tražbine, niti postoji svrha pokretanja i vođenja takve parnice
posljedica, mogla priznati deklaratorna pravna zaštita. Pritom valja naglasiti kako predmet deklaratornih tužbi ne može biti utvrđenje kakve činjenice, npr. da ... postojeće, jer odnosi čiji sadržaj ona utvrđuje postoje nezavisno od nje.
Pravni odnos čije se utvrđenje traži, mora biti konkretan i u pravilu postojati u vrijeme suđenja. Izuzetno se može tražiti utvrđenje da je neki pravni odnos postojao, ako je on ostavio suvremene pravne posljedice. Ako je pak pravni odnos uzrokovao postojeće posljedice, tada je dopušteno tražiti utvrđenje njihovog aktualnog sadržaja, ne i odnosa koji su ih prouzročili. Iako vjerovnik u pravilu
udovoljeno traženju tužitelja. Nepostojanje pravnog interesa za podnošenje tužbe koje propisuje odredba članka 187. ZPP-a bi bio razlog za donošenje procesne odluke o odbacivanju tužbe, a nikako meritorne odluke o odbijanju tužbenog zahtjeva. Stoga je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka valjalo
Glede tužiteljeva deklaratornog zahtjeva: u smislu odredaba sadržanih u članku 187. Zakona o parničnom postupku koje uređuju tužbu za utvrđenje, tom se tužbom može tražiti od suda utvrđenje ne/postojanja nekog prava ili pravnog odnosa (odnosno, ne/istinitost kakve isprave).
Dakle, deklaratorna ... nalaže nikakvo određeno činjenje. Konkretno tužitelj svojom deklaratornom tužbom zahtijeva od suda „ Utvrđuje se da je tužena….dužna držati u evidenciji plaćanja mjenicu….“, dakle, tužitelj zahtijeva od suda prvog stupnja da deklaratornom presudom naloži tuženiku određeno činjenje.
Takva je tužba protivna
Najbolji primjer dopuštenosti tužbe na utvrđenje koji je predviđen posebnim zakonom je upravo onaj propisan odredbom članka 178. Stečajnog zakona o mogućnosti vođenja parnice samo radi utvrđenja osporene tražbine stečajnog vjerovnika odnosno parnice radi dokazivanja osnovanosti osporavanja (ako za osporenu tražbinu stečajnog vjerovnika postoji ovršna isprava).
Tužbeni zahtjev za utvrđenje da (konkretno) tuženik nema pravo na namirenje iznosa od 4.862.763,30 kn niti kao stečajni vjerovnik nema uporišta u odredbama Stečajnog zakona jer niti jednom odredbom Stečajnog zakona nije propisana mogućnost da određena
Pravilna je odluka prvostupanjskoga suda da tužbu odbaci u dijelu u kojem tužitelj-protutuženik traži da sud utvrdi da je isplatom iznosa od 306.000,00 kn prestalo potraživanje tuženika-protutužitelja prema njemu, ali ne iz razloga koje prvostupanjski sud navodi u obrazloženju pobijane presude, naime zbog toga što to nije ni sporno, dakle zbog nedostatka pravnog interesa predviđenog odredbom čl. 187. st. 2. ZPP
Tužba u ovome dijelu nije ... odnosno neistinitost kakve isprave, a ne da utvrđuje je li istinita ili nije tvrdnja o nekoj činjenici.
Stoga je tužbu u tome dijelu valjalo odbaciti kao
Zakonita je i odluka kojom se odbacuje tužba na utvrđenje u odnosu na tuženika M. M. iz Makarske. Tužitelj je podnio tužbu protiv drugotuženika koja ... ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe (čl. 187. st. 2. ZPP).
Pravo na tužbu uključuje i utvrđenje određenih pravnih ... tužbu na utvrđenje sud je dužan samo ispitati jesu li ispunjene zakonom propisane pretpostavke za takvu tužbu. U drugom slučaju sud će ispitati je li ... tužbi u smislu iznesenih pravila o dopustivosti deklaratornih tužbi. Tužbeni zahtjev koji je naprijed citiran nije zahtjev za utvrđenje o postojanju nekog
915,00 kn.
Prema obrazloženju navedenog rješenja tužiteljice predmetnom tužbom traže utvrđenje ništavom treće javne dražbe provedene u ovršnom postupku ... kojoj su prodane njihove nekretnine. (…)
Tužba na utvrđenje može se podnijeti samo u zakonom određenim slučajevima, a to su slučajevi propisani odredbom ... propisane slučajeve u kojima se može podnijeti tužba na utvrđenje, proizlazi kako takvom tužbom nije moguće tražiti utvrđene ništavom ovršne radnje suda ... postupio prvostupanjski sud odbacivši pobijanim rješenjem podnesenu tužbu za utvrđenje ništavosti javne dražbe kao nedopuštenu.
Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je tužbu u ovoj parnici odbacio kao nedopuštenu. U obrazloženju je navedeno da je predmetna tužba podnesena radi utvrđenja da je tuženik otpisao tužitelju iznos od 618.497,00 kn na ime zateznih kamata na temelju odluke Nadzornog odbora i zaključka uprave od 30. lipnja 1999. Prvostupanjski sud smatra da je predmetna tužba podnesena radi utvrđenja da postoji određena činjenica što u smislu odredbe članka 187. Zakona ... navodni tuženikov čin (otpust duga) utvrdi i dalje ostaje zahtjev za utvrđenje činjenice. Pogrešno je žaliteljevo pravno stajalište da se ovdje radi o tužbi
tuženik nije niti osporio pa je pravilno donio pobijano rješenje kojim je odbacio tužbu kao nedopuštenu u dijelu zahtjeva kojim je tužitelj tražio da se ... predmetne nekretnine budući da je tuženik prigovorio pravnom interesu tužitelja na podnošenje tužbe u ovom dijelu, a sud je utvrdio da tužitelj nema pravni interes za podnošenje tužbe u ovom dijelu. 13. Naime, odredbom čl. 187. st. 3. ZPP-a propisano je da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave (st. 1.) te da se takva tužba može podići kad
„ 13. U konkretnom slučaju tužitelj zahtijeva utvrđenje prava vlasništva predmetnih nekretnina i izdavanje tabularne isprave od strane tuženika ... isprave pretpostavlja postojanje određenog obveznopravnog odnosa među strankama, a iz činjeničnih navoda tužbe i podataka u spisu proizlazi da tužitelj i tuženik nisu bili u obveznopravnom odnosu. Zbog navedenog, zahtjev za izdavanje tabularne isprave kojeg je tužitelj istaknuo uz zahtjev za utvrđenje prava vlasništva je u cijelosti neosnovan. 14. Što se tiče tužbenog zahtjeva na utvrđenje prava vlasništva, takav tužbeni zahtjev može se osnovano zahtijevati u
tužiteljica protiv tužene podnijela tužbu za utvrđenje.
Presudom je sud prvog stupnja odbio tužbeni zahtjev u odnosu na nekretnine pobliže navedene u istoj iz ... odnosu na preostale nekretnine iz razloga što se radi o presuđenoj stvari.
Tužbom za utvrđenje međutim, može se tražiti samo da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave, a kako je to propisano čl. 187. st. 1. ZPP-a.
Tužbom ... nekretninama -dakle, traži da se utvrdi da citirana Odluka ima neka svojstva koja su potrebna za upis prava vlasništva u zemljišne knjige. Tužbom za utvrđenje ne
"Tužbom za utvrđenje se može tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje ikakvog prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno ... drugostepeni sud i na njih, bez potrebnog ponavljanja, upućuje žalitelja, ne proizlazi da su ispunjeni uvjeti za podnošenje tužbe na utvrđenje jer se tužbom ne ... mu je nastala ili bi mu mogla nastati" ne može biti predmet tužbe za utvrđenje jer tužitelj, ukoliko mu je šteta nastala, nema pravni interes za podnošenje tužbe za utvrđenje jer bi to svoje pravo mogao ostvariti podnošenjem tužbe na činidbu odnosno ostvarenjem kondemnatorne zaštite. Što se pak tiče
i naknadu za saniranje tih kredita, zbog nastupa više sile. Prema stavu prvostupanjskog suda, ne postoji pravni interes za podnošenje tužbe na utvrđenje ako ... primjenom odredaba čl. 133. ZOO tražiti raskid ili izmjenu ugovora. Stoga je ocijenio da tužitelj nema pravnog interesa za podnošenje tužbe na utvrđenje, pa ... nedostatak takve procesne pretpostavke dovodi do nedopustivosti tužbe. Prema odredbama čl. 187. ZPP-a, tužbom na utvrđenje može se tražiti da sud utvrdi ... o kreditu. Kako, dakle, tužitelj ne postavlja ni jedan zahtjev, koji u smislu odredaba čl. 187. st. 1. ZPP-a može biti predmetom tužbe na utvrđenje, takvu je
„Tužbom su obuhvaćeni kao tuženici Republika Hrvatska i deset fizičkih osoba, a obzirom da se traži utvrđenje prava vlasništva, tužbom trebaju biti obuhvaćeni samo upisani zemljišnoknjižni vlasnici, a ne i eventualni posjednici, a kako nije priložen zemljišnoknjižni izvadak, a niti posjedovni list, nije jasno temeljem čega tužiteljica postavlja svoj zahtjev i u odnosu na fizičke osobe, odnosno koji je njezin pravni interes da podnese tužbu na utvrđenje prava vlasništva u odnosu na utužene fizičke osobe, jer bi se za sada moglo zaključiti kada je tužena i Republika Hrvatska da je upravo Republika Hrvatska
istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe(čl. 187. st. 2. ZPP).
Pravo na tužbu uključuje i utvrđenje ... izričito dopušta određenu tužbu na utvrđenje sud je dužan samo ispitati jesu li ispunjene zakonom propisane pretpostavke za takvu tužbu. U drugom slučaju sud ... ...." nije zahtjev za utvrđenje o postojanju nekog prava niti pravnog odnosa. Radi se o zahtjevu na utvrđenje činjenica, pa je deklaratorna tužba koja sadrži ... i ostvarivanje novih odnosa i time spriječi buduća povreda prava.
Pretpostavke za postupanje po deklaratornoj tužbi propisane su odredbom čl. 187. ZPP
postupku uređenja međe).
Tužitelj je u pokrenutom sporu radi utvrđenja prava vlasništva prijepora i predaju u posjed istog, ukoliko u istom želi uspjeti
„U pravu je tužiteljica kada navodi da ona tužbu nije podnijela protiv T. B. i M. B., zbog čega nije bilo osnova da se postupak prekine zbog smrti T. B. Tužbom se traži utvrđenje prava vlasništva na nekretnini, a pravni temelj stjecanja je dosjelost kako to proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi i iz petita tužbe. Obzirom da je nesporno da su u trenutku smrti upisani suvlasnici M. B. i T. B. bili mrtve osobe, to je tužba pravilno upravljena ... osnova za prekid postupka jer je tužba pravilno usmjerena prema nasljednicima M. B. i T. B., pa tuženici eventualno mogu stavljati prigovor promašene
odbaciti tužbu u dijelu u kojem je podnesena deklaratorna tužba - tužba za utvrđenje. Tužbom za utvrđenje se može tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakvog prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave (arg. iz čl. 187. st. 1. ZPP). Takva se tužba može ... interes za podizanje takve tužbe (čl. 187. st. 2. ZPP). Iz zahtjeva kako je istaknut u tužbi ne proizlazi da su ispunjeni uvjeti za podnošenje tužbe na utvrđenje jer se tužbom ne zahtijeva da sud utvrdi "istinitost, odnosno neistinitost kakve isprave" (arg. iz 61. 187. st. 1. ZPP) već da utvrdi da je tužitelj
"Prema odredbi čl. 187. ZPP tužbom na utvrđenje može se zahtijevati da sud utvrdi postojanje ili nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa između parničnih stranaka (ili istinitost, odnosno neistinitost kakve isprave). U konkretnome slučaju radi se o zahtjevu tužitelja da utvrdi da između stranaka ne ... tužitelja, ali nikako pravni odnos iz kredita. U takvoj pravnoj situaciji nije dopuštena tužba na utvrđenje o postojanosti, ništavnosti ili valjanosti pojedinih ugovornih klauzula, jer se u takvom slučaju onda može govoriti o utvrđenju postojanja ili nepostojanja kakvih činjenica između parničnih stranaka, a
"Zahtjev tužitelja je zahtjev za utvrđenje da je on u cijelosti podmirio svoju obvezu prema tužitelju iz osnova otplate kratkoročnog kredita iz 1993. godine. Po ovakvoj tužbi sud prvog stupnja međutim nije mogao postupati.
Da bi sud mogao postupati po zahtjevu stranke, mora postojati formalna pravilnost zahtjeva kojom se traži pravna zaštita. Nedostatak ove procesne pretpostavke dovodi do nedopustivosti tužbe. Zaštita koju stranka traži može se sastojati u traženju tužitelja da mu tuženik nešto čini, trpi ili propusti (kondemnatorna tužba). Deklaratornom tužbom tužitelj traži da sud utvrdi postojanje ili
Tužbom na utvrđenje ne može se tražiti utvrđenje odnosno neutvrđenje kakve činjenice.
"Također je prvostupanjski sud osnovano rješenjem odbacio kao nedopušten tuženikov protutužbeni zahtjev koji se odnosi na utvrđenje da sporni ugovori nisu izvršeni te time nisu proizveli nikakve pravne učinke među strankama.
To iz sljedećih razloga: Po ustaljenoj praksi ovoga suda tužbom za utvrđenje može se zahtijevati da sud utvrdi postojanje nekog prava ili pravnog ... navedene činjenice može i treba utvrđivati u parničnom postupku radi utvrđenja po čl. 187. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112
o parničnom postupku tužitelj može u tužbi za utvrđenje tražiti, između ostalog, i da sud utvrdi istinitost ili neistinitost kakve isprave. Stoga tužitelj nema pravo na podnošenje tužbe na utvrđenje istinitosti ili pravovaljanost osporene tražbine, na što i nije upućen rješenjem stečajnog suda, pa o takvom ... odlučio o utvrđenju same tražbine, već je odbio tužbeni zahtjev da se osporena tražbina utvrdi istinitom i pravovaljanom. Osporena tražbina postoji ili ne
traži utvrđenje da je ispunio obveze po ugovoru broj 520476-3 o kratkoročnom kreditu za obrtna sredstva. Naime, sukladno odredbi članka 187. stavak 1. ZPP-a tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave. U konkretnom slučaju tužitelj navedenim dijelom tužbenog zahtjeva traži utvrđenje postojanja činjenice da je ispunio svoje obveze po Ugovoru, koje utvrđenje sukladno odredbi članka 187. stavak 1. ZPP-a nije dopušteno.
sukladno je s načelom pravnog interesa kao opće procesne pretpostavke, s pravnom naravi tužbe na utvrđenje i s mogućnošću preinake tužbe (čl. 191. ZPP-a), te ... "podizanje" tužbe (čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku -"Narodne novine", br: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08 - dalje: ZPP), što međutim, ne znači da sud može deklaratornu presudu donijeti i onda kada ustanovi da je nakon podnošenja tužbe tužiteljev pravni interes prestao postojati jer kao opća procesna pretpostavka pravni interes mora postojati ne samo kod podnošenja tužbe nego i kod donošenja presude
(podnošenje tužbe na utvrđenje osporene tražbine) prije nastupanja određenih okolnosti (npr. primitka drugostupanjskog rješenja povodom žalbe protiv rješenja u ... izvanredne uprave nad dužnikom A. d.d. i njegovim ovisnim i povezanim društvima, upućen na parnicu radi utvrđenja osporene tražbine, tužba ne može biti preuranjena.
To stoga što je odredbom čl. 35. st. 1. ZPIUTD-a propisan samo početak tijeka roka za podnošenje tužbe, a ne i zabrana poduzimanja pravne radnje ... Sud prvog stupnja odbacio je tužbu kao preuranjenu, jer je tužitelj koji je upućen na parnični postupak, tužbu podnio prije nego što je rješenje
suda u Z. broj St-__/2014 od 07. srpnja 2014.) nisu ovlašteni u nastavljenom postupku protiv tuženika ostvarivati svoju tražbinu kondemnatornom tužbom, jer su otvaranjem stečajnog postupka stavljeni temeljem odredbi SZ-a u položaj stečajnog vjerovnika i stečajnog dužnika, pa njihova tužba u nastavljenom postupku protiv tuženika može imati samo karakter tužbe na utvrđenje koju predviđa odredba čl. 187. ZPP-a. Obzirom prvo do trećetužitelji tužbom ne zahtijevaju utvrđenje osnovanosti tražbine već isplatu protiv tuženika, to je pravilnom primjenom materijalnog prava iz citiranih zakonskih odredaba valjalo
prethodnog postupka nije mogla preinačiti tužbu jer se ne radi o slučaju iz članka 190. stavak 2. ZPP-a. Pri tome se upućuje i na pravno shvaćanje broj 3. sa ... kojem preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka jer su provedenim vještačenjem utvrđene nove činjenice od kojih ... o preinaci tužbe a zastara u takvom slučaju u odnosu na povećani dio zahtjeva počinje teći od dana kada je tužba preinačena (o tome Vrhovni sud Republike ... podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga."
"Prema odredbi čl. 448. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (ZTD), tužba se podiže protiv društva. Društvo zastupa uprava, a ako tužbu podiže netko od članova uprave, nadzorni odbor. Ako tužbu podiže netko od članova uprave i nadzornog odbora, ili ako društvo nema nadzorni odbor, a društvo nema zastupnika, sud će društvu postaviti zastupnika (čl. 448. ZTD-a - tužba za utvrdenje ništavosti).lz iznesenog slijedi da se tužba radi utvrđenja ništavosti odluke skupštine podiže protiv društva.
Ako tužbu podignu član društva i-ili član nadzornog odbora onda društvo u sporu zastupa uprava.Ako tužbu podigne
"Nije osnovan žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, jer je i ovaj žalbeni sud suglasan sa stavom suda prvoga stupnja, da nije dopuštena samostalna tužba protiv fizičke osobe koja je upisana u sudski registar, već da je dopuštena tužba protiv pravne osobe, kao subjekta upisa u sudski registar, jer pravna osoba mora staviti zahtjev radi upisa točno određenih podataka u sudski registar, pa i podataka o tome, tko su članovi uprave, odnosno odgovorna lica za trgovačko društvo, pa je bilo moguće ovakovu tužbu podnijeti samo protiv trgovačkog društva, ali ne i protiv fizičke osobe, koja je po
" broj 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99 i 54/05, dalje u tekstu: ZSR).
Članak 77. Zakona o sudskom registru regulira „Tužbu za utvrđenje ništavosti upisa".
Prema članku 77. stavku 1. Zakona o sudskom registru, tužbom se može tražiti utvrđenje ništavosti upisa, ako je upis obavljen na temelju lažne isprave ... predmetu, a tužbom se traži utvrđenje ništavosti Odluka o opozivu tužitelja B. V. kao člana uprave od 29. lipnja 2001. godine, odnosno uvidom u zapisnik od ... Predmet spora je utvrđenje ništavosti upisa u sudski registar Odluke društva U. d.o.o. o opozivu i imenovanju članova uprave toga društva od 13
), striktno određuje koje osobe mogu podići vrstu tužbe kakva je u ovoj parnici. Te osobe su: dioničar, uprava ili član uprave ili nadzornog odbora. Čak niti cijeli nadzorni odbor nije ovlašten podići tužbu za utvrđenje ništavosti.
Tužitelj, kako je naznačen u ovoj parnici nema ovlast pokrenuti takvu vrstu tužbe, te je tužitelj samo oblik organiziranja dioničara. Da bi tužitelj mogao zastupati dioničare mora imati punomoći, a nikako nema aktivnu legitimaciju. Tužitelj, kako je naznačen u tužbi nema dionice u vlasništvu kao dioničar, a time niti pravo glasa na skupštini, pa nema ni ovlast iz članka 357. ZTD-a
"Član uprave ili nadzornog odbora koji još nije upisan u sudskom registru ovlašten je podnijeti tužbu na utvrđenje ništavosti protiv društva, jer odluka o imenovanju člana uprave ili nadzornog odbora proizvodi pravne učinke od njezina donošenja, a ne od dana upisa u sudski registar." Presudom ... tužbe radi utvrđenja ništavosti odluka skupštine, jer nije ovlaštena osoba za podizanje tužbe iz čl. 357. ZTD-a. Protiv te presude žalbu je izjavio tužitelj pobijajući je u cijelosti. U žalbi uglavnom iznosi svoje pravno shvaćanje o tome da je ovlašten za podizanje tužbe, jer da odluka o izboru člana
„ 13. Prvotno se ističe da tužba radi utvrđenja ništavosti, kao i tužba za pobijanje odluka skupštine, mora sadržavati tužbeni zahtjev da sud utvrdi ništetnom određenu odluku skupštine. Odredbom iz čl. 355. t. 5. ZTD-a (koja se primjenjuje na temelju odredbe čl. 448. ZTD-a na odgovarajući način) propisano je da je odluka glavne skupštine ništetna ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništetnom. Prema tome, iz navedene odredbe proizlazi da neovisno o tome na kojim razlozima tužitelj temelji tužbu (na razlozima ništavosti iz čl. 355. u vezi s čl. 448. ZTD-a ili na
odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP.
Prema odredbi čl. 187. st. 2. ZPP, tužba na utvrđenje može se podići, između ostaloga, i kad je to ... . 447. st. 2. i 3. ZTD, na podnošenje takve tužbe na utvrđenje ovlašteni su članovi društva s ograničenom odgovornošću, a i svaki član uprave i nadzornog ... proizlazi da su članovi društva s ograničenom odgovornošću, te članovi uprave takvog društva, posebnim propisom ovlašteni podići tužbu na utvrđenje. Stoga ... tužiteljevo pravo da traži utvrđenje ništavosti odluka s ranije skupštine društva.
Predmetnom tužbom tužitelj inače zahtjeva utvrđenje ništavosti i drugih
članka 357. stavak 1. i čl. 363. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 121/99 i 52/00) po kojima se tužba, radi utvrđenja ništavosti odluka glavne skupštine (čl. 357. st. 1 ZTD-a) i tužba za pobijanje odluka glavne skupštine (čl. 363. st. 2. ZTD-a), podnosi protiv onog društva ... osnovano prihvatio tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije jer tužitelj nije imao pravo podnijeti tužbu protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju - ovdašnjeg tuženika, kao dioničara M. d.d. u Zagrebu, nego je tužbu mogao podnijeti protiv dioničkog društva o čijoj se skupštini dioničara (tada se tako zvala
"U konkretnoj pravnoj situaciji kada Javni bilježnik odbio izdati klauzulu ovršnosti na javnobilježnički akt u bitnome zbog toga jer da rok dospijeća nije određen kalendarski niti su se stranke o tome drugačije dogovorile, tužitelj bi imao pravni interes podnijeti predmetnu tužbu na utvrđenje da je u cijelosti dospjelo potraživanje iz Javnobilježničkog akta.
Naime, odredbom članka 54. stavkom 4. ZJB-a, znači posebnim propisom, predviđeno je ako obveza ... tužitelj ima pravni interes podnijeti tužbu kako bi pravomoćnom presudom dokazao da je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje predmetne tražbine (članka 54
"Iz utvrđenja suda proizlazi, da je upis tužitelja u sudski registar Trgovačkog suda Zagreb pod imenom Banka i štedionica ..... d.d. Zagreb, izvršen bez rješenja o odobrenju za rad tužitelja, koje je tužitelj morao dati po čl. 3. Zakona o bankama (NN br. 161/98), a na zahtjev osnivača, odnosno na zahtjev tuženoga, budući da je tuženi već bio upisan u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, kao Štedionica ..... dioničko društvo ograničene odgovornosti Zagreb. Naime, nedopuštena je prijava za upis tuženoga kao dioničkog društva u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, bez rješenja o odobrenju
interes za podizanje tužbe u ovom predmetu može imati ona osoba koja u utvrđenju ništetnosti odluke skupštine društva ima interes u pogledu ostvarenja određenih prava te da se, uz odgovarajuću primjenu odredbe čl. 357. ZTD-a, pravni interes za podizanje tužbe radi utvrđenja ništetnosti odluka skupštine ... presumirana) tužiteljičina aktivna legitimacija za podizanje tužbe radi utvrđenja ništetnosti odluka društva u kojemu je (zajedno sa svojim suprugom bila član ... Prvostupanjski sud je pravilno konstatirao kako se ovaj tužbeni zahtjev odnosi na utvrđenje ništetnosti odluka skupštine društva s ograničenom
ustao tužbom za utvrđenje, u kojoj traži da se utvrdi da vrijednost izvedenih radova uređenja poslovnog prostora iznosi DEM 87.474,10. Deklaratornom ... isprave. Ne može se dakle tužbom za utvrđenje tražiti da sud utvrdi određenu činjenicu, kao što tužitelj zahtijeva ovom tužbom tj. da se utvrdi vrijednost ... "Tužitelj u tužbi traži da se utvrdi da vrijednost izvedenih radova uređenja poslovnog prostora tuženika u Zagrebu, Šeferova 10 iznosi DEM 87.474,10, te da se naloži tuženiku da naknadi parnične troškove tužitelju.
Prvostupanjskom presudom tužba je odbačena zbog nedostatka pravnog interesa
pretpostavke dovodi do nedopustivosti tužbe. Zaštita koju stranka traži može se sastojati u traženju tužitelja da mu tuženik nešto čini, trpi ili propusti (kondemnatorna tužba) ili deklaratornom tužbom tužitelj traži da sud utvrdi postojanje nekog prava ili pravnog odnosa te istinitost odnosno neistinitost neke isprave (odredbe članka 187. Zakona o parničnom postupku). Tužitelj međutim traži utvrđenje činjenice, da je njegova obveza prema tuženiku prestala plaćanjem određenog novčanog iznosa. Kao što je navedeno zahtjev za utvrđenje istinitosti neke činjenice ne može biti predmet spora deklaratorne tužbe, a u
