vlasništvo navedenih nekretnina. Kako presuda nije provedena u zemljišnim knjigama radi se o izvanknjižnom vlasništvu. 10. Ostavina se sastoji od svega što je ... nasljednicima ostavitelja utvrditi da li su navedene nekretnine u trenutku smrti ostavitelja bile njegovo izvanknjižno vlasništvo te će donijeti novu na zakonu ... nasljednicima nema spora da su navedene nekretnine bile ostaviteljeve u trenutku njegove smrti i da predstavljaju ostavinsku imovinu, tada nema zapreke da se takvo izvanknjižno vlasništvo smatra i utvrdi ostavinskom imovinom i rasporedi kao naknadno pronađena imovina, time da rješenje o rasporedu te ostavine
„Tvrdnje žalitelja da kat predmetne kuće predstavlja izvanknjižno vlasništvo predmetne nekretnine i kao takav naknadno pronađenu ostavinsku imovinu suprotne su načelu jedinstva nekretnine i protivne prisilnim propisima. Naime, odredbom čl. 366. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ... odredbom čl. 9. st. 1. i st. 3. ZV propisano da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na ... jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina i da sve što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno a namijenjeno
, regulirane su predmnjeve. Prema članku 362. stavku 1. smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati. Prema stavku 2. - smatra se da je ... vlasništva iz stavka 1. i 2. ovog članka, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati. 13. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da predmetna nekretnina koja ... „ 11. Kako je uvodno izneseno, tuženik nije upisan kao vlasnik predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi, već je ista upisana kao općenarodna imovina
„Dakle, da bi tužitelji darovanjem, odnosno pravnim poslom, stekli vlasništvo predmetne nekretnine, bilo je potrebno da se u zemljišnoj knjizi uknjiže kao vlasnici, odnosno suvlasnici predmetne nekretnine. Tužitelji to nisu učinili pa stoga nisu niti stekli vlasništvo predmetne nekretnine zbog čega nije osnovan dio njihovog tužbenog zahtjeva kojim traže utvrđenje da su darovanjem od svog pok. oca stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine. Budući da su tužitelji u tužbenom zahtjevu određeno naveli da traže da se utvrdi da su pravo vlasništva predmetne nekretnine stekli darovanjem, u ovoj parnici
"7. Na temelju provedenih dokaza prvostupanjski sud zaključuje da su tuženik i članovi njegove obitelji više od 60 godina pa tako i nakon dolaska tužitelja na adresu B. 4.c (1986.) bili u samostalnom, mirnom i nesmetanom posjedu sporne površine od 183 m2 jednako kao i ostatka k.č.br. 4./2 k.o. K. kao punopravni vlasnici, da im nitko nije osporavao posjed te da su tuženi dosjelošću stekli vlasništvo sporne površine i to najkasnije 2007. računajući da je u ... potvrdio. 8. Nakon utvrđenja da je tuženik vlasnik prijepora stečenog dosjelošću u smislu odredbe članka 159. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim
vanknjižno vlasništvonekretnine upisane u posjedovni list 5. k.o. N.. Tim rješenjem njegovim nasljednicima na k.č. 1./1. proglašeni su sin Z. B. za 5/6 dijela ... /12 dijela. 8. Budući su te nekretnine u rješenju o nasljeđivanju iza smrti Z. B. navedene kao njegovo izvanknjižno vlasništvo upravo u tim omjerima ... postupku isticati da su dijelovi tih nekretnina naknadno pronađena imovina. 9. Pored navedenog potrebno je istaći da se vlasništvo na nekretnina u Republici ... prava vlasništvanekretnine u zemljišnoj knjizi, ali samo u opsegu u kojem je i ostavitelj bio vlasnik. U ovom konkretnom slučaju prednik je bio
zakonodavstvu Republike Hrvatske ne postoji, dok je pretpostavka osnovanosti zahtjeva vlasnika radi predaje mu u posjed nekretnine, sukladno odredbi čl. 162. st. 1. ZV-a – dokaz njegovog vlasništva.
U konkretnom slučaju tužitelj u potpunosti ignorira činjenicu što je u postupku uređenja međe između nekretnine parničnih stranaka međa između nekretnina stranaka uređena po posljednjem mirnom posjedu, obzirom da je utvrđeno da se tuženik nalazio u posljednjem mirnom ... slučaju tužitelj je u smislu odredbe čl. 162. st. 1. ZV-a podnio tužbu radi predaju u posjed, kako navodi „uzurpiranog“ dijela svoje nekretnine, a i tužbu
. da osiguranje tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretnini (fiducijarno osiguranje) ne dovodi na strani vjerovnika (kreditora, fiducijara) do stjecanja svih onih ovlaštenja koja ima drugi vlasnik nekretnine jer on nekretninu, u pravilu, ne koristi i nema je u neposrednom posjedu, već je kao ... ostavine, a ostavitelj kao potonji vlasnik ima pravo na povrat vlasništva predmetne nekretnine, to je sud pogrešno primijenio materijalno pravo i donio pogrešnu odluku kada je utvrdio da ostavitelj nije vlasnik predmetne nekretnine i da na njoj nema nikakvih prava, zbog čega se ostavinska rasprava neće
"10. Slijedom navedenog, suvlasnik susjedne nekretnine može sam, bez sudjelovanja ostalih suvlasnika, zahtijevati uređenje međe između svoje nekretnine i susjednih nekretnina, protiv svakog suvlasnika susjedne nekretnine. 11. Stoga, u ovom konkretnom slučaju, kada su predlagatelj i I. protustranka suvlasnici nekretnine, a samo je predlagatelj pokrenuo postupak radi uređenja međe između te nekretnine i susjednih nekretnina, I. protustranka u tom postupku ne može sudjelovati na pasivnoj strani, obzirom da su pasivno legitimirani suvlasnici ili suposjednici susjednih nekretnina, pa je prijedlog
za ½ dijela nekretnine upisane u zk.ul. 3. k.o. K. (ranije zk.ul. 2.. k.o. iste) k.č. br. 8./1 iz kojeg je razvidno da je protustranka temeljem navedenog rješenja upisana na navedenoj nekretnini i u ½ dijela koliko je i iznosio suvlasnički dio njene prednice. Kako su time na protustranku sa ostaviteljice ... ½ dijela (u cijelosti) predmetne nekretnine. Protustranka nije ½ predmetne nekretnine stekla pravnim poslom od svoje prednice R. L. sa kojom je predlagatelj zaključio predugovor o kupoprodaji ½ dijela premetne nekretnine jer tada doista ulogu protustranke u ½ dijela za koji dio je sa predlagateljem njena prednica
. Predmet nasljeđivanja su stvari i prava koja pripadaju ostavitelju u času smrti, pa tako i nekretnine koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, koje se u tom slučaju nasljeđuju kao izvanknjižno vlasništvo. Za ocjenu predstavlja li neka nekretnina ostavinu nije odlučno je li ta nekretnina u zemljišnoj knjizi upisana na ime ostavitelja kao vlasnika, već je odlučno da je ta nekretnina predstavljala njegovu imovinu u času smrti. 8. U pobijanom rješenju, nije ... ostavinsku imovinu sačinjavaju i nekretnine u izvanknjižnom vlasništvu, upisane u posjedovni list broj 5. k. o. P., jer u obrazloženju pobijanog rješenja
.
Primjenjujući odredbu članka 77. u vezi s odredbom članka 76. OZ-a prvostupanjski sud je dužan utvrditi je li predložena nekretnina ovršenikovo vlasništvo.
Prema ... upisana kao vlasništvo ovršenika (stavak 1.). Ako je pravo na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu a ne na ovršenika, prijedlogu se može ... zemljišnih knjiga utvrdi da ovršenik nije vlasnik predmetnih nekretnina, ovrhovoditelj je dužan dokazati ovršenikovo pravo vlasništva dostavom isprave podobne ... zakonom propisan način i koja na temelju propisa o vlasništvu može poslužiti kao osnova za stjecanje prava vlasništva na nekretnini, sve u skladu s odredbom
sud bio dužan utvrditi je li predložena nekretnina upisana u zemljišne knjige kao vlasništvo ovršenika. Prema priloženoj neslužbenoj kopiji izvatka iz zemljišnih knjiga nije moguće zaključiti da bi nekretnina na kojoj se predlaže ovrha bila upisana u zemljišne knjige kao vlasništvo ovršenika. Sukladno čl. 77 ... i pravno stanje nekretnine, pa se za dostavljenu ispravu ne bi moglo zaključiti da predstavlja dokaz o vlasništvu ovršenika nad nekretninom koja je predmet ... Iz dokumentacije u spisu proizlazi da je ovrhovoditelj 16. siječnja 2007. podnio prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika radi prisilne naplate
, prvostupanjski je sud bio dužan utvrditi i da li je predložena nekretnina upisana u zemljišne knjige kao vlasništvo ovršenika. Prema priloženoj preslici izvatka iz zemljišnih knjiga nije moguće zaključiti da bi nekretnina na kojoj se predlaže ovrha bila upisana u zemljišne knjige kao vlasništvo ovršenika.
Naime, prema ... upisana kao vlasništvo ovršenika (st. 1.). Ako je pravo na nekretnini u zemljišnim knjigama upisano na drugu osobu, a ne na ovršenika, prijedlogu se može ... o vlasništvu ovršenika nad nekretninom koja je predmet ovrhe.
Stoga se radi o rješenju koje je nerazumljivo jer ne proizlazi iz podataka koji se nalaze u spisu
nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe se dosjelošću u vlasništvu protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.“ (st. 2.), dok „samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.“ (st. 3 ... 20 godina.
Sukladno spomenutim odredbama nepošten (nesavjestan) posjednik ne može steći vlasništvonekretnine dosjelošću – ni redovnom ni izvanrednom ... izvršava svoju faktičnu vlast na nekretnini kao da je vlasnik nekretnine (ako je imao tzv. vlasnički posjed), za zaključiti je da je pošteni posjednik onaj
u Opatiji (na listu 23 spisa), na koje se poziva prvostupanjski sud proizlazi da je istim uknjižen prijenos prava vlasništva na nekretninama tužitelja ... upisano (punopravno) pravo vlasništva tuženika na predmetnim nekretninama.
Osim toga, obzirom je među strankama sporna činjenica da li je tužitelj u ... spora, od koje ovisi utvrđenje da li je tuženik na zakonit način stekao punopravno pravo vlasništva nad nekretninama tužitelja u provedenom postupku ... Općinskog suda u Opatiji (na listu 23 spisa) proizlazi da je pravo vlasništva tuženika upisano u javnoj knjizi, pa je neosnovan prigovor tuženika, a potom
“7. Na osnovu naprijed utvrđenih činjenica prvostupanjski sud je pravilno zaključio da su već prednici tužitelja stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću prije 1941. godine, odnosno prije nego što su te nekretnine ušle u režim društvenog vlasništva i postale općenarodna imovina, pa je na ... godina za stjecanje prava vlasništvanekretnine na temelju dosjelosti, kao što taj rok propisuje i sada važeća odredba članka 159. stavak 4. ZV-a, zbog čega bi taj rok dosjelosti nastupio i kada bi se računalo vrijeme u kojem su nekretnine bile društveno vlasništvo, već do kraja 80tih godina prošlog
„Neosnovana je žalbena tvrdnja da tužiteljica već ima pravni temelj stjecanja predmetne nekretnine, konkretno Ugovor o doživotnom uzdržavanju ... . Dakle, tužiteljica još nije postala vlasnica predmetne nekretnine temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju, pa je ona ovlaštena tražiti utvrđenje da je pravo vlasništva stekla na originarni način - građenjem, kod čega nije prihvatljiva žalbena tvrdnja tuženice da se u obrazloženju presude ponovno uvode ... obrazloženja proizlazi da je prvostupanjski sud kao pravni temelj stjecanja vlasništva tužiteljice utvrdio isključivo građenje na tuđem zemljištu, a što je u
prijenosom prava vlasništva na nekretnini (fiducijarnim osiguranjem) ne dovodi na strani fiducijara - vjerovnika do stjecanja svih onih ovlaštenja koje ima ... odgovarajući način i na prijenos prava vlasništva radi osiguranja, pa kada je utvrđena odgovornost za štetu vlasnika nekretnine na kojoj je proveden fiducijarni ... predmet ovrhe može biti samo njegovo pravo koje je stekao na predmetu osiguranja ali ne pravo vlasništvanekretnine. Imajući u vidu prethodno citirano ... fiducijara i od fiducijanta argumentom a contrario u koliko je šteta počinjena na stvari/nekretnini na kojoj je zasnovano fiducijarno vlasništvo naknadu te
obzirom na to da Pomorski zakonik nema pravila o izvršenju na brodu čije je vlasništvo preneseno na vjerovnika radi osiguranja novčane tražbine, u postupku izvršenja i osiguranja na brodu radi naplate novčane tražbine na odgovarajući se način primjenjuju propisi općeg izvršnog prava o izvršenju na nekretnini radi ... provodi na hrvatskom brodu, uz prijedlog za ovrhu treba priložiti izvadak iz upisnika brodova kojim se dokazuje vlasništvo ovršenika na brodu. Uz prijedlog ... temelju rješenja Lučke kapetanije Split Klasa UP/I-342-11/03-01/896 od 24. prosinca 2003. godine uknjižen prijenos vlasništva na brodu u korist A.S. iz
nekretnini dosjelošću, primijenivši odredbu članka 388. stavak 4. ZV-a.
Naime, prvotno je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narod ne novine ... vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Na tragu ove odredbe je ... 4. kojim je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao ... dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten samostalan posjed nekretnine trajao dvadeset godina neprekidno, odnosno barem
22
Pravo vlasništva; 24.11.2010 · Sentence Visokog upravnog suda RH
«Sukladno odredbi članka 5. navedenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima postupci koji su pokrenuti radi dobivanja suglasnosti za stjecanje prava vlasništva po odredbama članka 356. i 357. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u korist državljana i pravnih osoba iz država članica Europske unije, a koji još nisu pravomoćno okončani do stupanja na snagu ovoga Zakona, obustavit će se po službenoj dužnosti».
je nekretnina upisana u zkul 1. k.o. C., kupoprodajnim ugovorom promijenila vlasnika (čl. 296. OZ), a nakon provjere tog navoda uvidom u novi ZK izvadak, jer se vlasništvonekretnine stječe upisom vlasništva u zemljišne knjige, ograničiti zasnivanje založnog prava na nekretnini upisanoj u zkul 2 ... “9. Polazeći od odredbe čl. 290. OZ, u ovom postupku treba primijeniti i odredbu čl. 80. b. st. 1. OZ, kojom su propisani posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini, koja odredba se primjenjuje i u postupku radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava. 10. Sukladno odredbi čl
broj: 53/91 i 92/94, dalje ZOVO) na nekretninama u društvenom vlasništvu nije se moglo steći vlasništvo dosjelošću. Ovaj propis je ukinut 08. listopada ... ) koji je propisao da u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopad 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih ... vlasništva iste dosjelošću još od strane prednika tužitelja, a slijedom čega je i tužiteljica, sada pok. M. C. mogla naslijediti predmetnu nekretninu iza pok ... “12. Prije upisa u zemljišnim knjigama kao javnog dobra u općoj uporabi nije sporno da je nekretnina bila upisana kao općenarodna imovina. Dakle
„Iz citirane odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima proizlazi da je suglasnost tuženog tijela potrebna u slučaju kad stranac treba steći pravo vlasništva. Međutim, Ugovor o razvrgnuću (raskidu) ranijeg Ugovora o zamjeni nije osnova za stjecanje vlasništva tužitelja, a slijedom toga na taj ugovor se ne daje suglasnost“.
pravomoćnosti.“
Tužitelj tijekom postupka u bitnom ističe da je predmetna nekretnina u njegovom vlasništvu i posjedu preko 50 godina te da je unijeta u njegov društveni (temeljni) kapital u postupku pretvorbe, a prema elaboratu o procjeni vrijednosti nekretnina. (…)
Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne ... fonda za privatizaciju o unosu nekretnine u društveni kapital bio bi titulus stjecanja vlasništvanekretnine, dok bi upis u zemljišne knjige bio modus ... o pretvorbi, uz podatke i dokaze o pravu korištenja nekretnina i elaborat o procjeni vrijednosti poduzeća (članak 11. točka 5. i 7. ZPDP-a) između ostalih
03. lipnja 1969.g. nije odlučan dokaz za stanje vlasništva predmetnih nekretnina.
Po ocjeni ovog suda, odlučna je činjenica, koja je dokazana ... stječe pravo vlasništva predmetnih nekretnina, slijedom čega tužiteljica, u konkretnim okolnostima, ima osnovu, u odluci nadležnog upravnog tijela ... na stečeno izvanknjižno vlasništvo predmetnih nekretnina, pri čemu je tuženica univerzalni slijednik S. F. kao sudionika (ranijeg vlasnika zemljišta ... činjenicu da je stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina nasljedstvom, s obzirom da su predmetne nekretnine u postupku arondacije postale društveno
28
Privatizacija
; 13.5.2008 · Sentence županijskih sudova u RH
„U konkretnom slučaju predlagatelj Hrvatski fond za privatizaciju je zatražio uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini čkbr. __/3 k.o. Č ... privatizacije, a niti pak da bi prijenos predmetne nekretnine u vlasništvo Fonda narušio postojeću tehnološku cjelinu trgovačkog društva, jer takav postupak pred ... društvenog vlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile: društveno ... nekretnina na dan 24.srpnja 1991.g. nalazila u zoni gradnje, tj. da je imala status građevinskog zemljišta, te rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju, klasa
vlasništvo posebnog dijela nekretnina (a što je suštinski sadržaj zahtjeva predlagateljice - prenamjena tavanskog prostora u stambeni prostor) može postići samo na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine u redovnom zemljišnoknjižnom postupku, a ne u pojedinačnom ispravnom postupku, odnosno ... prijedlog predlagateljica, a pozivajući se i na odredbu članka 73. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98
vlasništva protiv pravnog prednika tužene, njenog supruga F.K. koji mu je priznao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, ali da on tu presudu nije proveo u ... raspolagao, ne bi došlo niti do stjecanja prava vlasništva tužene na predmetnim nekretninama, a tada ne bi bilo povoda za ovu parnicu, to tim više što je ... pogrešan i da je povod za tužbu dao tužitelj. Naime, iz spisa predmeta proizlazi, a što je i sam tužitelj u tužbi naveo, da je predmetnu nekretninu kupio 28. 06. 1985. godine od I.P., ali da ugovor o kupoprodaji nije proveo u zemljišnim knjigama, te da je i predmetna nekretnina ušla u ugovor o doživotnom
„Ostvarenjem javnobilježničke prodaje ispunjene su pretpostavke za prijenos prava vlasništva predmetne nekretnine na treću osobu, što je određeno i u Ugovoru o prodaji predmetne nekretnine, a u smislu odredbe čl. 279. i čl. 253. OZ-a na javnobilježničko osiguranje, odnosno na sudsko osiguranje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe OZ-a radi ostvarenja tražbine, što u konkretnom slučaju znači da nakon prodaje nekretnina putem suda ili javnog bilježnika pravo na zahtjev za iseljenje ovršenika, u smislu odredbe čl. 121. st. 2. OZ-a, ima kupac nekretnine (njen novi vlasnik). I stavkom 2. istog članka
, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) koja propisuje da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvonekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišne knjige. Odredbe članka 122. stavak 1 ... predmetne nekretnine temeljem darovanja stekla djeca tužitelja, o čemu se još vodi i parnični postupak , nisu bitne za donošenje odluke u ovom sporu, jer ... nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od
zabrani daljnje „pačanje“. Dakle, izrekom te presude nije odlučeno o vlasništvunekretnine koja je prijavljena kao naknadno pronađena imovina ostavitelja u ... ustupio sunasljedniku. 11. Budući je zauzeo pogrešan pravni stav da je predlagatelj trebao dokazati kako je nekretnina, koju je prijavio kao naknadno pronađenu ostavinsku imovinu, u trenutku smrti ostavitelja bila njegovo vlasništvo, sud prvog stupnja nije pravilno primijenio odredbe ZN/78, prema kojima je
prigovor predlagateljice te utvrdio da se radi o vlasništvu Republike Hrvatske koje je stečeno temeljem posebnog Zakona u društveno vlasništvo, a kasnije kao vlasništvo Republike Hrvatske.
odnoseći se na nekretnine, samim zaključenjem pravnog posla se nije steklo pravo vlasništva (pa ni pravo vlasništva koje se izvodi iz prava suvlasništva po ... vlasništva na nekretninama, ali i na promjene i prestanak vlasništva na temelju pravnih poslova.
Prema tome ako je razvrgnuće kako ga tužiteljica naziva „faktično“ što može značit jedino sporazumom po Darovnom ugovoru, provedeno još 1979.g. proizlazi da vlasništvo nad tada „novoformiranim“ nekretninama tim ... „Tijekom postupka bilo je nesporno između stranaka a i razvidno iz priloženog z.k. izvatka da nekretnina na kojoj se tvrdi da je nedopustiva ovrha ne
. st. 1. ZV, kada je odbio kao neosnovan zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je pravo vlasništva predmetnog stana stekla temeljem kupoprodajnog ugovora od 4. studenoga 2015. i aneksa ugovora o kupoprodaji nekretnine od 10. kolovoza 2016. zaključivši da se pravo vlasništva na nekretninama na temelju pravnog posla stječe uknjižbom tog prava u zemljišnu knjigu, a ne tužbom na utvrđenje. Naime, prema odredbi čl. 120. st. 1. ZV vlasništvo na nekretninama na ... pravna osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva, dok je način stjecanja prava vlasništva (modus) upis u zemljišne knjige, zbog čega deklaratorni
„Prema stanju spisa nekretnine koje su bile predmetom uknjižbe bile su upisane kao „općenarodna imovina“ bez upisanog nositelja prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja, a nije upisano ni pravo korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta nekog nositelja. Zbog toga u odnosu na te nekretnine ne djeluju predmnjeve iz čl. 362. st. 1. i 2. ZV-a. Kako nije utvrđeno ni da su u nečijem vlasništvu, u odnosu na predmetne nekretnine djeluje oboriva predmnjeva iz čl. 362. st. 3. ZV-a prema kojoj se smatra da su te nekretninevlasništvo Republike Hrvatske. Prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske
„U konkretnom slučaju tužiteljica ima pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva, ali joj nedostaje predviđeni način stjecanja - upis u zemljišnu knjigu, pa se prije takvog upisa ne može govoriti o tome da je ona vlasnica sporne nekretnine u ½ dijela (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi i rješenju poslovni broj: Rev-32/11-3 od 18. svibnja 2011. te u presudi poslovni broj: Rev-830/12-3 od 18. rujna 2013.), pa je zbog toga valjalo djelomično prihvatiti žalbu tuženika i preinačiti prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je utvrđeno da je tužiteljica vlasnica sporne nekretnine u ½ dijela, što da je
dijela nekretnine ne dira u suvlasništvo, ali se izvršavanje ovlasti i dužnosti suvlasnika s čijim se suvlasničkim dijelom povezano etažno vlasništvo usredotočuje u prvom redu na taj posebni dio nekretnine, ograničavajući ujedno izvršavanje ovlasti ostalih suvlasnika nekretnine na tom njezinu posebnom dijelu ... nekretnine upisane u zk.ul.br. ___ k.o. S. B., predlaže upis etažnog vlasništva na predmetnoj nekretnini, time da sve etažne cjeline budu upisane kao njegovo vlasništvo te da se i svi tereti koji već postoje na nekretninama upišu kao tereti etažnih cjelina, po ocjeni ovoga suda za takav upis nije potrebna suglasnost
materijalnog prava po kojem se prema odredbi čl. 120.stav.1. ZV-a vlasništvo na nekretninama na temelju pravnog posla (ugovor o prodaji, ugovor o darovanju) stječe upisom u zemljišnu knjigu u kojoj je situaciji pravni posao samo pravna osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva, dok je način stjecanja prava vlasništva (modus) upis u zemljišne knjige, zbog čega deklaratorni tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje prava (su)vlasništva nije osnovan, o čemu je ... o, ponavlja se, odabiru pogrešnog pravnog puta tužbom na utvrđenje prava vlasništva na temelju sklopljenih obvezno-pravnih poslova, a ne o pomanjkanju odlučnih
formiranja novih lokalnih jedinica u Republici Hrvatskoj sporna imovina nije niti bila u vlasništvu prednika tuženika. Nadalje, kako je sporna nekretnina ... nekretnina po sili zakona postala općenarodna imovina i da nije utvrđeno u čijem je vlasništvu, jer općenarodna imovina nema upisanog nositelja prava upravljanja, raspolaganja i korištenja ima se smatrati da je sporna nekretninavlasništvo Republike Hrvatske, što znači da se ne može smatrati vlasništvom Grada ... „S obzirom da su sporne nekretnine postale općenarodna imovina one se ne mogu smatrati imovinom općina, gradova ili županija koji preuzimaju
parnične presude na temelju priznanja nije dopustiva ako je prethodno, na istoj nekretnini, zabilježena ovrha.“ Iz podataka izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da je 1. kolovoza 2018. pod brojem Z-__/2018 zabilježena ovrha nad nekretninama upisanim u zk. ul. br. __ k.o. K. i to na zemljišnoknjižnom tijelu ... vrijeme podnošenja prijedloga već bila zabilježena ovrha na nekretninama iz kojih razloga prijedlogu predlagateljice nije bilo moguće udovoljiti.“
... „Predlagateljica je uknjižbu prava vlasništva tražila temeljem Presude na temelju priznanja istoga suda broj P Ob-__/2021. od 1. veljače 2022. zbog
zemljištu, tj. nekretnine, koja da je bila u društvenom vlasništvu, to da se na istoj nekretnini nije moglo stjecati pravo korištenja ili (su)vlasništva ... vlasništvo građenjem. Nadalje, sud prvog stupnja zaključuje, da se tužena ne može smatrati niti poštenim posjednikom utuženog dijela predmetne nekretnine, jer ... pravo vlasništva utuženog dijela predmetne nekretnine dosjelošću, te kada da se uzme u obzir činjenica da je zemljišna čestica na kojoj se nalazila ... da tužiteljica sudu nije dokazala da bi ona na predmetnoj nekretnini stekla pravo vlasništva dosjelošću, ovaj drugostupanjski sud za sada ne može
temeljem čl. 159. ZV-a i odrediti upis prava vlasništva tužitelja. Tuženica je predmetne nekretnine stekla već po sili zakona sukladno čl. 49. ZUDI-a te je ... /18) u vezi s čl. 130. st. 1. ZVDSP-a. Pravilno utvrdivši da tužitelj nije mogao steći vlasništvo predmetnih nekretnina dosjelošću zbog nemogućnosti dosjedanja nekretnina u društvenom vlasništvo do 8. listopada 1991. i zbog toga što predmetne nekretnine prilikom pretvorbe nisu unesene u vrijednost ... „18. U konkretnom slučaju sud osnovano zaključuje da budući da predmetne nekretnine nisu procijenjene i unesene u vrijednost društvenog kapitala
bez naknade, no iz prednje odredbe nikako ne slijedi da nekretnina na kojoj je prestalo vlasništvo bivšeg vlasnika i koja je postala društveno ... nekretnina na dan 26. prosinca 1958.g. prestalo je ex lege upravo tog dana, s time da su kasnije donesene odluke pa i odluka o deposedaciji, donijeta temeljem ... nekretnine na dan 26. prosinca 1958.g. te se navedenom ranijem vlasniku određuje njihova predaja u posjed Odjelu za građevinarstvo, urbanizam i komunalne ... vlasnicima nacionaliziranih nekretnina, samo je jedno od prava koje pripada vlasniku no ne znači da osoba koja ima pravo korištenja nekretnine jeste ujedno
„Tuženik je mogao (i jest naslijedio) isključivo koristovno pravo nacionalizirane nekretnine jer je nasljeđivanje prava vlasništva nacionalizirane nekretnine u svijetlu propisa važećih u času nasljeđivanja pok. J.V. i E.V. bilo onemogućeno, slijedom čega je od odlučnog značaja upravo činjenica i utvrđenje ... tuženik ishodio uknjižbu prava vlasništva pozivom na odredbu čl. 365. ZV-a koja normira upis prava vlasništvanekretnine koja potječe od nekadašnjeg prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu (…), to je potpuno jasno i za ovaj sud nedvosmisleno da tuženik na predmetnoj nekretnini
kupoprodaje bile upisane u zemljišne knjige na prednika T.t. d.d. u stečaju, jer je za stjecanje vlasništvanekretnina od strane društvenog poduzeća bitno to da nekretnine prilikom pretvorbe društvenog poduzeća udu u temeljni kapital tog poduzeća. Na to upućuje i primjena odredbe čl. 390. Zakona o vlasništvu i drugim ... 2001. godine kupio nekretnine od vlasnika, sud je ocijenio na temelju uvida u rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju od 26. srpnja 2001. godine. Iz tog rješenja proizlazi da nekretnine koje su predmet postupka nisu ušle u pretvorbu društvenog poduzeća T.t. B., pa s obzirom na to nisu niti mogle biti
ovu spornu nekretninu i postavljeni tužbeni zahtjev. Neosnovano se također u žalbi ukazuje kako se vrijeme posjeda nekretnina u društvenom vlasništvu, prije 8. listopada 1991., ne može računati u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, sukladno odredbi članka 159. ZV, jer, kako je to ... postupka, vrijeme posjeda, ukoliko ne postoje prava trećih osoba na nekretnini upisanoj u društvenom vlasništvu, priznaje se kako kvalificiranim, tako ... žalbenim navodima i po stavu ovog suda, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da su prednici tužitelja J. Š. spornu nekretninu posjedovali više od 40
tužitelju pravo vlasništva na toj nekretnini, i izdati mu ispravu za upis tog njegovog prava u zemljišnoj knjizi.“
... proveden, nikada nije donijela rješenje o arondaciji,
-da je na predmetnoj nekretnini Republika Hrvatska upisana kao suvlasnik u ½ dijela, a da je u katastru kao posjednik dijela predmetne nekretnine u površini od 6154 m2, tj. jedne polovine navedene čestice, upisan tužitelj, a kao posjednik druge ... je tužitelj predmetnu nekretninu stekao temeljem usmenog ugovora o zamjeni nekretnina sklopljenog sa korisnikom arondacije PIK Lipik, a koji ugovor je
„Budući da se na zajedničkom dijelu nekretnine ne može steći vlasništvo, kako je to pravilno obrazložio prvostupanjski sud, nije održivo stajalište tuženika da bi njegovi pravni prednici dalje prenosili vlasništvo nad spornim WC-om (Nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet), već su novi vlasnici stana samo nastavili koristiti taj WC.
Kako se nakon radova koje je tuženikova, sada pokojna, majka poduzela 2008. (a glede kojih provedenih dokazi ... izgradi „u svojem stanu“, a ne na zajedničkom dijelu nekretnine, pa ni iz navedenog ne proizlazi ovlast (odnosno pravni temelj) tuženika za zadržavanjem
