„Budući da je prema odredbama ZV-a i to čl. 152. do čl. 154., kojima je uređeno građenje na tuđem zemljištu, jedini slučaj kada graditelj stječe pravo vlasništvazemljišta na kojem je izgrađena zgrada upravo slučaj iz čl. 153. ZV-a, a u svim drugim slučajevima zgrada pripada vlasniku zemljišta kako ... zbog čega nije osnovan prvi dio njegovog tužbenog zahtjeva koji se odnosi na vlasništvo zgrade i formiranje građevinske čestice te upis tužiteljevog vlasništva u zemljišnu knjigu, a nije osnovan niti dio tužbenog zahtjeva kojim je tužitelj tražio od tuženika da predmetni gospodarski objekt priključi na
2
Građevna dozvola; 21.10.2010 · Sentence Visokog upravnog suda RH
dokazom o pravu vlasništva, budući da tuženo tijelo u odnosu na zahtjev tužitelja i u odnosu na zahtjev G. S. donosi, u istoj činjeničnoj i pravnoj
„Ovi se prigovori žalitelja ne mogu uvažiti jer je citiranom odredbom članka 173. Zakona o prostornom uređenju izričito propisano da se o prijenosu zemljišta iz članka 170. i članka 171. stavak 1. Zakona, o čemu se ovdje radi, ne donosi upravni akt. Slijedom toga niti predmetni Zapisnik o predaji zemljišta nije upravni akt kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud, što prihvaća i ovaj Sud, a prigovori žalitelja su neosnovani“.
, temeljem odredbe čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištvu (NN 34/91) stekla pravo vlasništva cjelokupnog poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu u trenutku stupanja na snagu toga Zakona, pri čemu kasnije izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu nisu od utjecaja na vlasničkopravni režim ... zakona predlagatelj stekao izvanknjižno pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske, zbog čega ... snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima postala vlasnik poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu.
Obzirom na izneseno, neosnovano
5
Pravo vlasništva; 10.12.2009 · Sentence Visokog upravnog suda RH
„Prema tome, pretvorba prava korištenja neizgrađenoga građevinskog zemljišta u pravo vlasništva dotadašnjeg nositelja toga prava izvršena je samim stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji zakon je povoljniji za nositelja prava korištenja“.
i šumskog zemljišta, i to društvenog vlasništva od strane privrednih organizacija koje su upravljale šumama u društvenom vlasništvu, i privatnog vlasništva ... . Naime, tom je odredbom određeno da šume i šumsko zemljište na teritoriju Republike, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom ... 52/90 - u daljnjem tekstu: ZŠ). Po svojoj naravi nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva su šume i šumsko zemljište, i budući da su iste na dan 16 ... vlasništva tužitelja Republike Hrvatske pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo ocjenjujući da je tužitelj Republika Hrvatska na temelju
„Stoga i kada se radi o naknadi za oduzeto neizgrađeno građevinsko zemljište, a u konkretnom se slučaju radi o takvoj vrsti nekretnina, za primjenu odredaba Zakona o naknadi nije od pravnog značaja činjenica po kom osnovu je to zemljište oduzeto prijašnjim vlasnicima tj. da li je to oduzimanje izvršeno po osnovi nacionalizacije ili eksproprijacije, već je od pravnog značaja samo činjenica da li je takvo zemljište privedeno namjeni zbog koje je oduzeto ili pak do donošenja Zakona o naknadi nije privedeno namjeni“.
„ 10. Nadalje pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da tuženik nije stekao vlasništvo predmetne nekretnine jer građenjem na tuđem zemljištuvlasništvo može steći isključivo pošteni graditelj (čl. 152. - 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - „Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99 ... znala niti je imala razloga posumnjati da gradi na tuđem zemljištu. Tuženik svakako ne može biti pošteni graditelj, jer je nedvojbeno znao da gradi na tuđem zemljištu s obzirom da je gradio na temelju ovlaštenja iz Ugovora o zakupu i izdane građevinske dozvole od 13. listopada 1997., jer je nedvojbeno da
u zemljišne knjige kao društveno vlasništvo i kao takva obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske ... Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske u gospodarskoj jedinci B. za vrijeme od 1982.-1991. godine, a na dan izdavanja ove potvrde 19. ožujka 2012., predmetna čestica je bila obuhvaćana Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike ... 16. listopada 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, neovisno o tome je li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan njega, postalo na
pravilno istakao zakonski kriterij prema kojem vlasništvozemljišta predodređuje vlasništvo zgrade, prema općem načelu superficies solo cedit, i u tom smislu ... stjecanju predmetnih nekretnina i to bilo ulaganjem u zemljište ili u izgradnju, pod uvjetom da u tom smislu postoji sporazum stranaka oko zajedničkog ... odnosi se na pravo poštenog graditelja tužitelja, kao ravnopravnom graditelju (dakle, kada gradi na tuđem zemljištu, zajedno sa vlasnikom zemljišta) u ... gradnji kao osnovu stjecanja prava suvlasništva, pri čemu vrijednosni dio zemljišta može predstavljati samo jedan od osnova (čimbenika) za utvrđenje dijela
odredbama članka 24., 25. i 26. propisuje stjecanje prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu, tako što učinke izgradnje razlikuje s obzirom na poštenje ili nepoštenje graditelja i vlasnika zemljišta: graditelj pošten, vlasnik nepošten - članak 24., graditelj nepošten, vlasnik pošten - članak 25. i graditelj pošten, vlasnik pošten - članak 26. ZOVO. U ovom predmetu radi se o gradnji nepoštenog graditelja na zemljištu nepoštenog vlasnika, koji slučaj ... žalitelj s pravom upire. Naime, te odredbe, kako je naprijed istaknuto, propisuju pravne učinke gradnje po nepoštenom graditelju na zemljištu poštenog
u programu gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, valja reći da je Vrhovni sud RH u svojim brojnim odlukama (broj Rev-450/11-2 od 11. siječnja 2012 ... 2021. i dr.), izrazio shvaćanje „da šume i šumsko zemljište koje se na dan stupanja na snagu ZID ZŠ od 16. listopada 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, postalo je temeljem samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske“, a tako isto i u nedavno donijetoj revizijskoj odluci Rev 1895/2018-2 od 8. lipnja 2022. na postavljeno revizijsko pitanje „da li zemljišnoknjižni sud može odrediti upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske temeljem Zakona
„Iz navedenog proizlazi da je dokumentacija koju je dostavio tužitelj međusobno neusklađena i ne dokazuje pravo tužitelja da traži utvrđenje upravo dijela k.č.br. 10948/48 k.o. S. kao zemljišta nužnog za redovnu uporabu objekta, pa su prigovori tužitelja neosnovani. Tužitelj, naime, prethodno mora dokazati pravo vlasništva na zemljištu na kojem je gradio, u posebnom postupku, što i sam potvrđuje u tužbi“.
građevinskog područja, već da su tek izmjenama prostornog plana Grada L. iste nekretnine nalazeće unutar granica građevinskog zemljišta.
Uostalom iz uvjerenja nadležnog upravnog organa nedvojbeno se radi o nekretninama koje su na dan 24. srpnja 1991.g. bile izvan zone građevinskog zemljišta, koje uvjerenje niti ... nisu imale poljoprivrednu namjenu, jer kako je rečeno poljoprivrednim zemljištem u smislu tog zakona smatra se svako neizgrađeno zemljište izvan zone građevinskog zemljišta a što je nesporno bilo i predmetno. Tuženi naime ne tvrdi da se radilo o izgrađenom zemljištu.“
„Stoga, imajući u vidu da navedena nekretnina ima status zemljišta na kojem prema izričitoj zakonskoj odredbi vlasništvo ne mogu stjecati strane pravne i fizičke osobe Sud osporeno rješenje ne može ocijeniti nezakonitim“.
vlasniku zemljišta i kad nije bez odgode zabranio gradnju, no vlasnik zemljišta tada nema pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja.
Prema st. 2. istog ... u zgradu, ali ne nakon što protekne rok u kojem bi po pravomoćnosti odluke suda trebao dobrovoljno predati u posjed zemljišta sa zgradom njezinom ... predniku tužitelja trebala biti dodijeljena nekretnina u svrhu izgradnje predmetne trafostanice, odnosno trebalo je biti dodijeljeno zemljište sukladno propisima tada važećeg Zakona o građevinskom zemljištu. No, u konkretnom slučaju sud prvog stupnja nije uopće utvrđivao kada je predmetna trafostanica bila
„Pravilan je pravni stav suda prvog stupnja da ograničenje stjecanja prava vlasništva poljoprivrednog zemljišta za strane pravne i fizičke osobe, koje je propisano odredbom članka 2. stavak 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, djeluje sve do stupanja na snagu Akta o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, koji Akt u odnosu na mogućnost stjecanja vlasništva poljoprivrednog zemljišta za strane pravne i fizičke osobe nije stupio na snagu niti u ... tog datuma strane fizičke osobe nisu mogle stjecati vlasništvo na poljoprivrednom zemljištu. Po ocjeni ovog suda iz tog razloga nije bilo moguće upisati
zemljišta u smislu čl. 2. ZPZ-a i koje bi sukladno čl. 3. istog Zakona stupanjem na snagu tog Zakona postalo vlasništvo predlagatelja, obzirom da je pod ... „Na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 34/91, 26/93, 79/93, 90/93, 54/94, 48/95; dalje: ZPZ) a koji je stupio na snagu 24. srpnja 1991.g., i to sukladno čl. 3. tog Zakona, na poljoprivrednom zemljištu na teritoriju RH nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska.
Čl. 2. navedenog Zakona određeno je što se smatra poljoprivrednim zemljištem u smislu tog Zakona, smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade
„Isto tako, po ocjeni ovog suda, a što žalba ističe kroz osporavanje rješenja kojim je utvrđeno zemljište nužno za redovnu uporabu spornog stambenog objekta izgrađenog na dijelu predmetne nekretnine Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove od 10.05.07.g., da prvostupanjski sud nije na pravilan način utvrdio i činjenicu koja predstavlja pretpostavku za podnošenje pravilnog tužbenog zahtjeva glede identiteta nekretnine ... jedna od pretpostavki za diobu predmetne nekretnine na način da se dio nekretnine na kojem je izgrađen predmetni stambeni objekt i zemljište nužno
prednika. Kako su predmetne nekretnine na dan 24. srpnja 1991. bile upisane kao pašnjak (poljoprivredno zemljište prema članka 2. ZPZ-a) u društvenom vlasništvu to su ex lege postale vlasništvo Republike Hrvatske, a predlagatelj nije dokazao da se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu odnosno neizgrađenom građevinskom zemljištu užeg dijela stare gradske jezgre Grada P.“.
... „Prema ZLSU, jedinice lokalne samouprave i uprave nisu postale vlasnicima nekretnina na svom području na kojima je bilo upisano društveno vlasništvo
„Naime, okolnost da su eventualno tužiteljeve sestre napustile kolonističko imanje prije zakonskog roka nije razlog za utvrđenje ništavosti rješenja broj: 0. kojim je obitelji tužitelja dato u vlasništvo kolonističko imanje. Naime, eventualna naknadna promjena okolnosti odnosno odlazak sestara tužitelja u inozemstvo nije razlog za ništavost tog rješenja“.
„Prema tome nekretnine u društvenom vlasništvu koje su u naravi poljoprivredno zemljište na temelju čl. 3. st. 1. ZPZ-a ex lege postale su vlasništvo Republike Hrvatske. Isto potvrđuje i nedavno donijeta revizijska odluka Vrhovnog suda RH broj: Rev 1895/2018-2 od 8. lipnja 2022. u kojoj je Vrhovni sud RH zauzeo pravno shvaćanje da su u zemljišnoknjižnom postupku dovoljni podaci iz zemljišne knjige o dosadašnjem statusu nekretnina za ocjenu da su ispunjene činjenične i zakonske pretpostavke za upis prava vlasništva Republike Hrvatske na tim nekretninama, te mjerodavne materijalno pravne odredbe, u ovom konkretnom
„Prema stajalištu ovog Suda izraženom na sjednici svih sudaca od 6. srpnja 2004., osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik nekretnine ili ovlaštenik nekog drugog prava na nekretninama koje se upisuje u zemljišne knjige, kao i osoba koja uz zahtjev priloži valjanu ispravu (ugovor, odluku suda ili druge nadležne vlasti) kojom dokazuju svoje pravo vlasništva ili postojanje nekog ovlaštenja na nekretninama, upisat će se u posjedovni ... u slučaju kada je vlasništvo ili postojanje ovlaštenja na nekretninama sporno“.
“8. Kako je odredba građevinsko zemljište definirano kao i ono koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine, to se može zaključiti da zemljište koje je obuhvaćeno prostornim planom za izgradnju gradova ili naselja, koje se nalazi unutar grada, građevinskog područja više nije poljoprivredno nego građevinsko zemljište. 9. Identično pravno stajalište iskazuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u ... , predstavljaju građevinsko zemljište, što neosnovano osporava žaliteljica. 10. Odredbom članka 67. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine broj 90/92
predmetnoj nekretnini institutom građenja na tuđem zemljištu, u smislu članka 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 73/00 i 114/01, predmetno se primjenjuje).
Prema članku 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ako je vlasnik zemljišta znao za građenje ... vlasnik zemljišta ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta. Dakle, tužitelj smatra kako u konkretnom slučaju pravni učinci izgradnje zgrade na tuđem (tuženikovom) zemljištu odstupaju od načela da zgrada pripada onom tko je vlasnik zemljišta te da je, prema navedenoj zakonskoj odredbi
“13. S obzirom na naprijed navedeno, kako tužitelji tvrde da je sječa stabala počinjena u šumi koja je u njihovom posjedu i vlasništvu, a tuženici ... pitanje vlasništva predmetne šume na kojoj je izvršena sječa. 14. Žalbeni navodi 1. tuženika da pravne posljedice presude kojom će se eventualno priznati pravo vlasništva tužiteljima u predmetu Općinskog suda u K. broj P-1./2023 nastupaju danom pravomoćnosti presude, prema odredbi članka 334. stavak 2. ZPP-a, nisu od utjecaja u ovom postupku vezano za pobijano rješenje, jer utvrđenje prava vlasništva je prethodno pitanje u ovom postupku i od utjecaja na
ORIGINAL: Neizgradjeno gradjevinsko zemljište koje je po zakonu postalo društveno vlasništvo općinska skupština daje na korištenje pravnim i fizičkim osobama da ga te osobe privedu namjei predvidjenoj provedbenim planom.
zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu RH. Ta odredba unesena je u Zakon o šumama (NN br. 54/83, 32/87 i 47/89) odredbom čl. 6 Zakona ... . 5, 48, 49 i 50 tog zakona koje se primjenjuje od dana stupanja na snagu istog Zakona. Iako tužiteljica u žalbi tvrdi da je predmetno zemljište moglo postati građevinskim zemljištem tek 1992.g. po prostornom planu Općine H. iz 1992.g., koji je donesen nakon stupanja na snagu Zakona o šumama, odlučno je u ovom sporu što je nakon formiranja čkbr. __/14 i __/14 u k.o. H., parcelacijom ranije čkbr. __/7 k.o. H., bivša Općina H. s cijelim kompleksom zemljišta
ORIGINAL: Organizacija udruženoga rada ne može na druge osobe prenositi pravo korištenja na neizgradjenom gradjevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu.
„Na temelju toga natječaja donesena je odluka kojom je predmetno poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske dato u dugogodišnji zakup P-t. z. L.-N. iz G., koju odluku tužitelj osporava“.
„Na poseban zahtjev žaliteljice proveden je očevid i na kč.br. 2627/6 k.o. K. dana 10. prosinca 2013., o čemu spisu također prileži zapisnik. Utvrđeno je da ta nekretnina u naravi predstavlja površinu obraslu šumskim vrstama odnosno hrastom crnikom.
Taj zapisnik žaliteljica je potpisala bez primjedbi. Iz priloženih podataka katastra od 9. prosinca 2013., za kč.br. 2627/6 proizlazi da se ista koristi kao šuma, a iz priloženih podataka iz zemljišnih knjiga vidljivo je da je ista upisana kao šuma u vlasništvu Republike Hrvatske“.
„Međutim, treba reći da je dana 1. siječnja 1997. godine stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a kako je u konkretnom slučaju riječ o zemljištu koje je prijašnjoj vlasnici oduzeto temeljem zakona navedenog odredbom članka 2. Zakona o naknadi to su nakon stupanja na snagu tog Zakona prijašnja vlasnica, odnosno tužitelj imao mogućnost, bez obzira na ranije primljenu naknadu, temeljem odredbe članka 57. tog Zakona i pod pretpostavkama koje propisuje taj Zakon ostvariti pravo na naknadu
, površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavi list o toj promjeni u katastru zemljišta.
Zemljišnoknjižni će sud odmah nakon primitka prijavnog lista katastra u posjedovnici učiniti vidljivim da je pokrenut postupak za promjenu podataka.
Dakle, promjena izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi (u konkretnom slučaju u kartonu zemljišta kroz polog isprava) na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno
sudu (čl. 107. ZZK-a) jesu poljoprivredno zemljište (kultura navedena u zemljišnim knjigama je: pašnjak odnosno oranica), pa kako je na poljoprivrednom zemljištu koje je bilo u društvenom vlasništvu na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN. 34/91, 26/93, 79/93, 90/93, 54/94, 48/95; dalje: ZPZ) a koji je stupio na snagu 24. srpnja 1991.g., i bez obzira tko je na takvom zemljištu bio upisan kao korisnik, temeljem samog Zakona postala nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska i to temeljem čl. 3. st. 1. navedenog ZPZ-a, to činjenica da je protustranka naknadno predmetno zemljište
bile upisane kao društveno vlasništvo. Ovo stoga što je, kako je već navedeno, tuženica postala vlasnicom poljoprivrednog zemljišta još 24. srpnja 1991 ... i mišljenja vještaka utvrdio da predmetne nekretnine predstavljaju poljoprivredno zemljište, a kao takvo zemljište ono je i upisano u zemljišne knjige. S ... . Naime, tuženica je vlasnicom predmetnog zemljišta postala po sili Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 34/91) i to 24. srpnja 1991., kada je taj Zakon stupio na snagu. Člankom 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano je da se, u smislu tog Zakona, poljoprivrednim zemljištem
građevinskog zemljišta, te je određeno da se ista može provoditi i u skladu sa sudskom odlukom o utvrđivanju prava vlasništvazemljišta (na temelju akta ... zemljištem Grada P.-P., i, kao funkcionalna cjelina, sada predstavljaju neizgrađeno građevinsko zemljište (oranica), koji status i narav bi zadržali i dijelovi ... propisano je odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 ... ) pravo vlasništva na dijelu nekretnine koji mu je pripao, koje pravo izvodi iz suvlasničkog dijela sa kojim je sudjelovao u razvrgnuću, a koji mu istodobno
je da ako je do stupanja na snagu ZVDSP, tj. do 1. siječnja 1997. postojala zgrada u nečijem vlasništvu na zemljištu u društvenom vlasništvu, ali nije bila upisana a u zemljišnim knjigama iako je zemljište upisano, vlasnik zgrade stječe pravo vlasništva cijele nekretnine upisom postojanje zgrade na ... ocu kao darodavatelju na zemljištu u društvenom vlasništvu), da predmetna zgrada zajedno sa zemljištem koji joj pripada - kao prostoru koji bi činio ... vlasništvo i zemljište na kome je zgrada sagrađena, radi se o zemljištu koje je neodvojivo povezano sa objektom koji je na njemu izgrađen i u odnosu na koga su
„Iz naprijed citirane zakonske odredbe proizlazi kako je pretpostavka za određivanje predmetne upravne mjere vlasništvo ili posjed poljoprivrednog zemljišta, a budući da iz podataka spisa predmeta proizlazi da tužiteljica nije vlasnica niti posjednica predmetnog poljoprivrednog zemljišta, to je u konkretnom slučaju, i po ocjeni ovoga Suda, pravilno utvrđeno da nisu ispunjeni uvjeti za obvezivanje tužiteljice na uklanjanje višegodišnjeg drvenastog i zeljastog raslinja i uništavanje korova na k.č.br. 690/11, u vlasništvu trećih osoba, I. M. i F. M.".
. ZOVO-a jer se odredbe o stjecanju prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu nisu primjenjivale. Nadalje, pravilno je sud prvog stupnja zaključio, a ... zemljišta u društvenom vlasništvu radi izgradnje kojim se neizgrađeno građevinsko zemljište temeljem odluke države odnosno jedinice lokalne samouprave ... o građevinskom zemljištu iz 1980. ("Narodne novine", broj: 54/80) čije je odredbe stavio izvan snage Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima od 01. siječnja ... kuće od tijela koje je bilo nadležno u to vrijeme za upravljanje građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu te nije utvrđeno da li je na zemljištu
i sagradili novu građevinu – vikendicu, pa se s jedne strane radi o vlasniku zemljišta koji nije bez odgađanja zabranio izgradnju, dapače na istu je i pristao, a s druge strane o graditeljima koji su znali da grade na zemljištu u vlasništvu treće osobe. Građenje na tuđem zemljištu kada su savjesni i graditelj i vlasnik zemljišta nije posebno uređeno ZOVO-om, međutim i prema stajalištu ovog suda valja primijeniti odredbu čl. 26 ZOVO-a koja uređuju inverznu situaciju ... zemljištu, nego kao novu, glavnu stvar, pravno nezavisnu od zemljišta, dok se je zemljište redovito tretiralo kao sporednu stvar, u kojem slučaju bi zemljište
„Prema tome, navedeni Zakon o građevinskom zemljištu prestao je važiti 1. siječnja 1997. dok su tužitelji podnijeli zahtjev za utvrđenje ništavim navedenog rješenja o deposedaciji 17. prosinca 2003., dakle nakon prestanka važenja Zakona o građevinskom zemljištu.
Kako taj Zakon više nije na snazi zahtjev tužitelja se ne može rješavati u upravnom postupku, a slijedom toga ne može se odlučivati niti o ništavosti toga rješenja donesenog u upravnom postupku, pa su prigovori tužitelja neosnovani.
Tuženo je tijelo, naime, ispravno navelo da se zahtjev za poništenje rješenja o deposedaciji ne može
osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenog prava korištenja takva zemljišta, vlasnik tog zemljišta, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati; a prema stavku 3. - smatra se da su vlasništvo ... s upisanim pravom korištenja pravnog prednika tužitelja. 12. Člankom 362. ZV-a, koji se nalazi u glavi Glavi 1 pretvorba društvenog vlasništva, regulirane su predmnjeve. Prema članku 362. stavku 1. smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana
predmetne nekretnine nalazi unutar zone građevinskog zemljišta. Međutim, Republika Hrvatska je postala vlasnik šuma i šumskog zemljišta temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 41/90) koji je u čl. 6. st. 1. propisao da su šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, u državnom vlasništvu Republike Hrvatske. Taj zakon je stupio na snagu 16. listopada 1990. godine.“
... Hrvatska postala vlasnikom šuma i šumskog zemljišta neovisno o tome da li su se šume ili šumsko zemljište nalazile unutar zone građevinskog zemljišta ili
u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenog prava korištenja takvog zemljišta, vlasnik tog zemljišta, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati).
Obzirom na upis konkretne nekretnine u vlastovnici ... da se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenog vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnijeva vlasništva iz st. 1. i 2. tog članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (odredbom čl. 362. st. 1. ZV-a
koja predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište, tada ne postoje pravne zapreke za takvo utvrđenje.
Međutim, ukoliko se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu, tada se parcelacija takvog zemljišta može provoditi samo u skladu s uvjetima parcelacije propisanim u čl. 160. ZPU-a.
O činjenici da li se izgrađeno građevinsko zemljište može parcelirati i tako postati pojedinačna samostalna zemljišna (katastarska) čestica ovisi osnovanost zahtjeva ... dijelovi nekretnina predstavljaju izgrađeno ili neizgrađeno građevinsko zemljište, jer o utvrđenju te činjenice ovisi odluka o osnovanosti zahtjeva tužitelja
o uspostavi jedinstva nekretnine po ZV-u, vlasnik zgrade ne može imati pravo vlasništva na zemljištu preko granica građevne čestice. S tim u vezi je ... zgrade ima pravo korištenja na zemljištu u društvenom vlasništvu na kojem se ta zgrada nalazi. Pravo korištenja zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ... ("Narodne novine"“ broj 53/91) u pravo vlasništva. Konačno u članku 367. ZV-a određuje se uspostava jedinstva zemljišta i zgrade u korist vlasnika zgrade koja je izgrađena na zemljištu u društvenom vlasništvu. Dakle, kada je etažno vlasništvo na posebnom dijelu zgrade stečeno prema prijašnjim propisima
je određeno da zgrade, dijelovi zgrada i građevinska zemljišta koja su nacionalizirana tim Zakonom postaju društveno vlasništvo danom stupanja na snagu ... se i traži utvrđenje prava vlasništva bake tužitelja, P.R. na spornom zemljištu, jasno je vidljivo da se istim samo utvrđuje koje su građevinske ... nacionalizacija između ostalog i građevinskih zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera (koji karakter je imalo i sporno zemljište, što među strankama ... neizgrađenog zemljišta imao pravo to zemljište sve dok je u njegovom posjedu besplatno koristiti ili ga za to vrijeme drugome dati na korištenje uz naknadu ili
jer ni pravo upravljanja koje su imale općine u skladu s čl.9. Zakona o građevinskom zemljištu („Narodne novine“ br.48/88. - pročišćeni tekst, 16/90. i 53/90. dalje:ZGZ) koji je prestao važiti stupanjem na snagu ZV-a, ne predstavlja jedno od prava koje čine društveno vlasništvo (pravo raspolaganja, korištenja i upravljanja) već je to pravo imalo značenje gospodarenja građevinskim zemljištem, a do rješavanja pitanja titulara prava korištenja (čl.25. ZGZ ... organ upravljanja, prilozi uz prijedlog predlagatelja za upis zajedničkog vlasništva predlagatelja i Republike Hrvatske na toj nekretnini temeljenog na čl
nije upisana u zemljišnoj knjizi, kao zemljišno knjižno tijelo zasebno od zemljišta na kojem je izgrađena, već kao što je to vidljivo iz z.k. izvatka ... zemljišta, kao što je predmetna čestica, koja su do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine“, br, 41/90) bili u ... o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine“, br. 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 - u daljnjem tekstu ZV), jer da je predlagatelj nositelj prava korištenja na predmetnoj nekretnini koja je uknjižena kao društveno vlasništvo.
Naime, sukladno čl. 390. ZV-a, odredbe čl. 360. - 365. ZV-a
određuju pravne odnose na zemljištu te granicama načina uporabe zemljišta.
Prema tome, iz gore citiranih odredbi je jasno vidljivo da se vlasništvo može ... „Naprotiv, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tužitelj trebao ishoditi prijavni list temeljem kojeg bi uknjižio svoje pravo vlasništva predmetne nekretnine koja bi u kupljenoj površini bila formirana u novu, točno određenu katastarsku česticu pri čemu valja nadodati da takvo stajalište prvostupanjskog suda ima uporište u činjenici postojanja kupoprodajnog ugovora sklopljenog između tužitelja i – kako je kvalificira tužitelj „tabularne vlasnice
