Uvod
Povodom Svjetskog dana borbe protiv krivotvorenja1 koji se ove godine obilježio 12. lipnja, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (engl. European Union Intellectual property office, skr. EUIPO, u daljnjem tekstu: EUIPO) objavio je treće izdanje studije koja se bavi ispitivanjem percepcije građana država članica Europske unije o pravima intelektualnog vlasništva te ispitivanjem mjere u kojoj europski građani poštuju ta prava, pod izvornim nazivom „European Citizens and Intellectual Property: Perception, Awareness and Behaviour - 2023“ ili u prijevodu na hrvatski jezik: “Europski građani i intelektualno vlasništvo: Percepcija, informiranost i ponašanje“2.
Karakteristike i metodologija studije
Predmetna studija izrađena je na uzorku od 25.824 ispitanika u dobi od 15 i više godina, državljana svih država članica Europske unije.
Ispitivanja su provedena u razdoblju od 30. siječnja 2023. do 15. veljače 2023. godine i to metodom intervjua putem interneta, za razliku od ispitivanja provedenih za potrebe prethodnih studija, koja su provedena telefonski. Stoga će upravo ova studija poslužiti kao osnova za naredna istovrsna ispitivanja koja će EUIPO provoditi u godinama koje slijede.
Zaključci studije
Za potrebe ovog rada autorica u nastavku izlaže najvažnije zaključke predmetne studije i u okviru nje provedenih ispitivanja.
Intelektualno vlasništvo – svijest i predodžbe
Velika većina ispitanika (83 %) navodi da prilično dobro ili vrlo dobro razumije pojam intelektualnog vlasništva te postoji jasan konsenzus o važnosti poštovanja intelektualnog vlasništva kako bi se zaštitila prava i prihodi proizvođača proizvoda i sadržaja, kao i kvaliteta njihovih proizvoda. To je visoka razina razumijevanja, bez obzira na to jesu li sudjelovali u kupnji krivotvorenih proizvoda ili pristupanju internetskom sadržaju iz nezakonitih izvora ili nisu. Ne postoje važne razlike između tih dviju skupina
Ispitanici diljem Europe također se izrazito slažu oko važnosti poštovanja intelektualnog vlasništva.
Čak 93 % ispitanika smatra kako je važno da izumitelji, izdavači, stvaratelji i umjetnici izvođači mogu zaštititi svoja prava i biti plaćeni za svoj rad. Isto tako, većina njih (91 %) smatra da je poštovanje intelektualnog vlasništva važno kako bi se druge spriječilo da neprimjereno tvrde da su stvaratelji nekog umjetničkog djela ili izumitelji nečega, pri čemu se sličan broj (81 %) slaže da to doprinosi kvaliteti proizvoda i usluga.
Unatoč raširenoj svijesti o važnosti zaštite intelektualnog vlasništva, samo 8% ispitanika smatra da su potrošači poput njih glavni korisnici te zaštite. S druge strane, više od polovine ispitanika smatra umjetnike izvođače, poput glazbenika, (54 %) i stvaratelje umjetničkog sadržaja (52 %) skupinama koje imaju najviše koristi od te zaštite.
Krivotvoreni proizvodi – ponašanje i pokretači potrošnje
Europljani su općenito vrlo svjesni negativnih učinaka krivotvorenih proizvoda i uglavnom odbacuju opravdanje za kupnju takvih proizvoda. Međutim, mlađe osobe često su otvorenije prema tome, posebno iz financijskih razloga.
Najčešće u tom pogledu smatraju da se time podupire neetično ponašanje (83 %) i zločinačke organizacije (80 %). Većina (79 %) vjeruje i da to ima štetan gospodarski učinak jer uništava poslovanje i radna mjesta. Pored navedenog, oko dvije trećine ispitanika smatra kupnju krivotvorenih proizvoda prijetnjom zdravlju, sigurnosti i okolišu.
Odražavajući svijest o negativnim učincima kupnje krivotvorenih proizvoda, većina Europljana i dalje odbacuje različite argumente kojima bi se moglo opravdati takvo ponašanje.
Najviše (81 %) se protivi tome da bi bilo prihvatljivo kupovati krivotvorene proizvode jer to čine svi, jer originalni proizvod nije dostupan ili još nije dostupan (76 %) i kada se odnosi na luksuzne proizvode (75 %).
Međutim, otprilike trećina ispitanika često smatra prihvatljivim kupiti krivotvorene proizvode kada je cijena originalnog proizvoda previsoka. Stupanj prihvaćanja tih razloga razlikuje se ovisno o dobi. Općenito, mlađi potrošači skloniji su opravdanjima za kupnju krivotvorenih proizvoda, posebno kad je riječ o financijskim argumentima.
Nešto više od 1 na 10 Europljana priznaje da su kupili krivotvorene proizvode, iako mlađi Europljani to čine dvostruko češće od starijih.
Postotak Europljana koji su izjavili da su namjerno kupili krivotvorene proizvode u posljednjih 12 mjeseci i dalje je nizak i iznosi 13 %.
Za mlađe potrošače je znatno vjerojatnije da su u posljednjih 12 mjeseci namjerno kupili krivotvorene proizvode. Otprilike četvrtina (26 %) potrošača u dobi između 15 i 24 godine izjavila je da su to učinili – dvostruko više od prosjeka EU-a.
Većina ispitanika koji su priznali da su namjerno kupili krivotvorene proizvode, uglavnom potvrđuju da ne postoji samo jedan razlog zbog kojeg su to učinili.
Najčešće smatraju da je prihvatljivo kupiti krivotvorene proizvode kada je cijena originalnog proizvoda previsoka (71 %) i kada radi o luksuznom proizvodu (63 %). Većina kupaca krivotvorina također smatra da je takvo ponašanje prihvatljivo kada proizvod nije (ili još nije) dostupan (61 %) i kada kvaliteta proizvoda nije važna (61 %). Više od polovice njih (54 %) slaže se da je prihvatljivo kupovati krivotvorene proizvode jer to čine svi.
Rezultati ispitivanja iz ovog dijela studije također upućuju na zaključak da su rizik od nanošenja štete sebi samima, niža cijena, bolja kvaliteta te veća ponuda originalnih proizvoda važni pokretači s pomoću kojih bi kupci krivotvorina prestali kupovati krivotvorene proizvode. Razmatranja o štetnosti za druge (kao što su gospodarstvo ili proizvođači) imaju manji učinak, ali su važnija za mlađe kupce krivotvorenih proizvoda nego za starije.
Bolja cjenovna pristupačnost originalnih proizvoda i dalje je najčešće naveden razlog ( kod 43 % ispitanika) za prestanak kupnje krivotvorenih proizvoda
Osim niže cijene izvornih proizvoda, obično se spominje i veća ponuda i/ili bolja kvaliteta (25 %), a zatim i loša kvaliteta proizvoda (27 %), sigurnosni ili zdravstveni rizici (25 %) ili rizik od kazne ili novčanih kazni (21 %).
U prosjeku je najmanje vjerojatno da će osobe koje kupuju krivotvorene proizvode to prestati činiti zbog (boljeg) razumijevanja štetnih učinaka takve kupnje na društvo, primjerice na radna mjesta i gospodarstvo (19 %), na proizvođače originalnih proizvoda (19 %) ili na okoliš (16 %). Konkretno, znatno je veća vjerojatnost da će mladi (u dobi od 15 do 24 godine) uzeti u obzir te učinke (23 % za svaki od prethodno navedenih učinaka).
Štetni učinci na njih same, društvo i proizvođače najvažniji su pokretači zbog kojih se osobe, koje ne kupuju krivotvorene proizvode suzdržavaju od takvih radnji, i to veći od cjenovne pristupačnosti, kvalitete ili dostupnosti originalnih proizvoda.
Za osobe koje ne kupuju krivotvorene proizvode, činjenica da se takvom kupnjom podržavaju zločinačke organizacije najvažniji je razlog da to ne čine (to je navelo 36 % ispitanika). Nakon toga slijede rizici za zdravlje i sigurnost (34 %) te šteta prouzročena proizvođačima originalnih proizvoda (33 %)
Piratski internetski sadržaj – ponašanje i pokretači potrošnje
Većina Europljana protivi se upotrebi nezakonitih izvora za pristup internetskom sadržaju, ali mlađe osobe obično su otvorenije prema opravdanjima za takvo ponašanje nego starije osobe.
Općenito, većina Europljana ne podržava nabavljanje digitalnog sadržaja iz nezakonitih izvora. Većina se ne slaže s nizom razloga koji se ponekad upotrebljavaju za opravdanje takvog ponašanja, primjerice da je to u redu samo za osobnu uporabu (65 % se ne slaže ili se obično ne slaže s tim), ako je cijena sadržaja previsoka (72 %) ili ako sadržaj nije dostupan putem zakonitog izvora (74 %). Prihvaćenost je i dalje znatno veća među mlađim osobama. Rezultati studije ukazuju da je mnogo vjerojatnije kako će se mlađe osobe složiti da je u redu nezakonito pristupiti sadržaju ako originalni proizvod još nije dostupan i ako je namijenjen samo za osobnu uporabu (48 %).
Velika većina Europljana svjesna je barem jedne vrste zakonite internetske ponude, pri čemu većina njih radije upotrebljava takve ponude umjesto nezakonitih izvora, pod uvjetom da su cjenovno pristupačne.
Osviještenost o zakonitim internetskim ponudama i dalje je visoka među Europljanima.
Gotovo 90 % ispitanika zna da je u njihovoj zemlji dostupna barem jedna vrsta zakonitih sadržaja, pri čemu ističu filmove, glazbu, televizijske serije i knjige. Zakonite ponude videoigara, sportskih događanja uživo i slika manje su poznate. Informiranost o ponudama nešto je niža od tih prosjeka u dobnoj skupini od 15 do 24 godine, uz iznimku ponuda videoigara. Slično tome, osobe u dobi od 65 godina i starije također su manje upoznate s različitim vrstama zakonitih ponuda, uz iznimku zakonitih ponuda za novine.
Većina Europljana navodi da prednost daju zakonitim izvorima nad nezakonitim izvorima za pristup digitalnom sadržaju ako su dostupne opcije po pristupačnim cijenama, a više od 4 od 10 ispitanika koristilo se i zakonitim izvorima, što je znatno više od onih koji su se koristili nezakonitim izvorima.
Također, 80 % Europljana izjavilo je da radije upotrebljava zakonite izvore za pristup internetskom sadržaju umjesto da traži nezakonitu alternativu ako je zakonita opcija dostupna po pristupačnoj cijeni.
Nadalje, 69 % ispitanika smatra da su kvaliteta i raznolikost sadržaja koji se nude putem legitimnih izvora bolje od onih koje se mogu pronaći preko nezakonitih rješenja. Samo 36 % ispitanika se slaže da je lakše pronaći sadržaj putem nezakonitih izvora nego putem zakonitih.
Uzimajući u obzir otvorenost prema zakonitim ponudama, 43 % Europljana platilo je pristup internetskom sadržaju iz zakonitih izvora u posljednjih 12 mjeseci, dok je znatno manje, njih 14 %, priznalo da su namjerno upotrebljavali nezakonite izvore za pristup takvom sadržaju. Konkretno, među onima koji tvrde da su pristupili sadržaju s nezakonitih izvora, njih 6 od 10 upotrebljavalo je i plaćene zakonite izvore u protekloj godini, što ukazuje na to da se samo manjina oslanja isključivo na nezakonite izvore.
Za osobe koji se nisu koristili nezakonitim izvorima glavni razlog tome je to što je sadržaj za koji su zainteresirani dostupan putem zakonitih izvora (44 %). Nešto manja skupina (40 %) tvrdi da se njihovo odbijanje korištenja nezakonitih izvora temelji na svijesti o šteti koju bi to prouzročilo stvarateljima sadržaja. Znatno je rjeđe da ljudi izbjegavaju nezakonite izvore zbog svojih ili tuđih loših iskustava zbog štete koju bi to prouzročilo radnim mjestima i gospodarstvu EU-a ili zbog straha da će biti uhvaćeni ili kažnjeni. Nesklonost upotrebi nezakonitih izvora može se temeljiti i na strahu od izlaganja štetnim praksama kao što su prijevare ili neprimjeren sadržaj za maloljetnike.
Čak 82 % Europljana slaže se da nezakonito pribavljanje internetskog sadržaja podrazumijeva rizik od takvog izlaganja. Velika većina slaže se s tim stajalištem bez obzira na to jesu li pristupili sadržaju putem nezakonitih izvora ili ne, ali je suglasnost veća među onima koji to nisu učinili (85 %) u usporedbi s onima koji jesu (75 %).
Samo manji dio Europljana pristupa digitalnom sadržaju putem nezakonitih izvora, ali je učestalost znatno veća među mlađim dobnim skupinama. Bolja cjenovna pristupačnost zakonitih izvora i veća ponuda najčešće se navode kao razlozi zbog kojih osobe prestanu upotrebljavati nezakonite izvore.
Kako je prethodno navedeno, manjinski dio Europljana (14 %) izjavio je da su pristupili internetskom sadržaju iz nezakonitih izvora ili da su ga emitirali iz nezakonitih izvora. Ukupno 12 % Europljana to je učinilo s posebnim ciljem gledanja sporta, a 11 % ispitanika izjavilo je da je upotrebljavalo nezakonite uređaje za internetski prijenos kao što su digitalni prijamnici ili aplikacije koje su preuzeli kako bi nezakonito pristupili sadržaju.
Vjerojatnije je da će osobe koje su pristupile internetskom sadržaju putem nezakonitih izvora smatrati da postoje razlozi koji to opravdavaju u usporedbi s onima koji to nisu učinili. Ta skupina navodi raznovrsne potencijalne razloge u svoj prilog, što ukazuje na to da ne postoji jedan jedini pokretač piratstva. Korisnici piratskog sadržaja najčešće smatraju da je to prihvatljivo kada je riječ o njihovoj osobnoj uporabi (71 %), kada je cijena zaštićenog sadržaja previsoka (68 %) i kada taj sadržaj nije dostupan na njihovoj pretplati na internetski prijenos (65 %). Utjecaj cijene i dostupnosti ponuda odražava se u činjenici da su bolja cjenovna pristupačnost sadržaja iz zakonitih izvora i veća ponuda takvih izvora najvažniji razlozi zbog kojih bi ih korisnici nezakonitih izvora prestali upotrebljavati (za 43 % odnosno 37 % Europljana). Mnogo je manje vjerojatno da će bolje razumijevanje štete koju uporaba piratskog sadržaja uzrokuje proizvođačima sadržaja ili radnim mjestima i europskom gospodarstvu (22 % odnosno 21 %) spriječiti ljude da se koriste nezakonitim izvorima. Dijeljenje zaštićenog sadržaja s drugima u prosjeku čini samo mali udio Europljana, ali je to mnogo češće među mlađim osobama.
Rezultati studije koji se odnose na Republiku Hrvatsku
Što se tiče podataka relevantnih za Republiku Hrvatsku, iz grafičkih prikaza podataka u studiji dostupnih na sljedećoj poveznici https://euipo.europa.eu/tunnelweb/secure/webdav/guest/document_library/observatory/documents/reports/2023_IP_Perception_Study/2023_IP_Perception_Study_InfoG_HR_hr.pdf proizlazi da je 83% hrvatskih ispitanika izjavilo da prilično dobro ili vrlo dobro razumije značajke intelektualnog vlasništva. Svega 9% ispitanika izjavilo je da je u posljednjih 12 mjeseci namjerno kupilo krivotvoreni proizvod, što je gotovo najbolji rezultat u Europskoj uniji te upućuje na visoku svijest hrvatskih potrošača o opasnostima i rizicima kupnje krivotvorina. Nadalje, 16% hrvatskih ispitanika navelo je da su u posljednjih 12 mjeseci namjerno pristupili autorskim sadržajima iz nezakonitih izvora na internetu, što je nešto iznad iskazanog prosječnog rezultata svih ispitanika iz EU-a, koji iznosi 14%. Čak 93% hrvatskih ispitanika upoznato je s najmanje jednom vrstom zakonite internetske ponude autorskih djela koje su dostupne hrvatskim korisnicima.
Maja Bilić Paulić, mag. iur.
IZVORI:
http://www.stop-krivotvorinama-i-piratstvu.hr/hr/krivotvorenje-i-piratstvo/sto-je-krivotvorenje/
>> Ikonografike s prijevodom na hrvatski jezik
>> Sažetak studije na hrvatskom jeziku
^ 1 Krivotvorenjem se u kontekstu prava intelektualnog vlasništva naziva izrada proizvoda koji imitiraju originalni proizvod označen žigom na način da na prvi pogled stvaraju dojam da se radi o originalnom proizvodu. Najčešći razlog krivotvorenja je nelegitimno stjecanje koristi od ugleda ili popularnosti koju kod potrošača uživa originalni proizvod, žig ili nositelj žiga. Pri tome su krivotvoreni proizvodi u pravilu slabije i/ili neprovjerene kvalitete u odnosu na izvorni proizvod, a njihovim lažnim označavanjem žigom određenog nositelja narušava se kako ugled dotičnog žiga ili tvrtke tako i pravedna tržišna utakmica, budući da stjecanje ugleda ili popularnosti proizvoda, žiga ili tvrtke zahtijeva znatna ulaganja.
Krivotvorenim proizvodom u ovom kontekstu smatra se svaki onaj proizvod, uključujući i njegovu ambalažu, koji je bez odobrenja nositelja prava na žig (engl. trademark, u razgovornom jeziku brend, robna marka, zaštitni znak) označen jednakim žigom ili žigom koji se od njega bitno ne razlikuje, i koji time povrjeđuje prava nositelja toga žiga.
Piratstvo i krivotvorenje srodni su po tome što se u oba slučaja radi o neovlaštenom korištenju prava intelektualnog vlasništva, a mogu se i preklapati, primjerice kada piratski proizvod u potpunosti (npr. vanjskim dizajnom, ambalažom, žigom) imitira originalni proizvod u kojem je materijaliziran predmet zaštite autorskim i srodnim pravom, te tako ujedno predstavlja i krivotvorinu.
^ 2 Cjeloviti tekst studije “Europski građani i intelektualno vlasništvo: Percepcija, informiranost i ponašanje“ dostupan je na sljedećoj poveznici: https://www.dziv.hr/files/file/novosti/2023/2023_IP_Perception_Study_FullR_en.pdf
