Pravni okviri posjedovanja oružja u Republici Hrvatskoj

Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana, stupio je na snagu 2018. godine i zamijenio je Zakon o oružju te donio liberalniji pristup nabavi i posjedovanju oružja. Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana je u potpunosti u skladu sa Direktivom Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja. Naime Direktivom 91/477/EEZ su propisani minimalni standardi koje države članice Europske unije moraju preuzeti u nacionalno zakonodavstvo, a Republika Hrvatska je uglavnom propisala stože uvjete.¹

Čl. 4. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana propisuje:

„(1) Oružje u smislu ovoga Zakona je vatreno oružje kategorije A, B i C te ostalo oružje kategorije C i D.

(2) Vatreno oružje je svako prijenosno cijevno oružje koje ispaljuje, služi za ispaljivanje ili se može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva.

(3) Vatrenim oružjem u smislu ovoga Zakona smatraju se i bitni dijelovi vatrenog oružja.“

Dok čl. 5. navodi da se ne smatraju oružjem predmeti koji su izrađeni za uzbunjivanje, signaliziranje, spašavanje života, humano usmrćivanje životinja, lov harpunom, ili u industrijske ili tehničke svrhe, pod uvjetom da se mogu upotrebljavati samo u navedene svrhe, te praćke i dekorativno oružje (imitacije oružja).

Prema stupnju rizika oružje se dijeli na kategorije A, B, C i D. Kategorija A oružja (to su, primjerice, eksplozivni vojni projektili i bacači, automatsko vatreno oružje, skriveno ili prikriveno oružje, streljivo s pancirnim, eksplozivnim ili zapaljivim projektilima te projektili za takvo streljivo, vojno i policijsko oružje itd) zabranjena je i posjedovanje tog oružja čini kazneno djelo iz članka 331. st. 1. Kaznenog zakona za koje je propisana kazna zatvora do 3 godine. Nabavu oružja kategorije B potrebno je prije nabave prijaviti nadležnoj policijskoj postaji prema mjestu prebivališta te dobiti odobrenje za nabavu. Oružje kategorije C potrebno je nakon nabave u roku od 8 dana prijaviti nadležnoj policijskoj postaji, dok oružje kategorije D nije potrebno prijavljivati.

Kako bi fizička osoba nabavila oružje mora imati navršenu 21 godinu života, a iznimke od ovog pravila su policijski službenici, pripadnici pravosudne policije i Oružanih snaga, zaštitari koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje, članovi sportske streljačke organizacije koji se aktivno natječu kao i osobe koje su položile lovački ispit a imaju 18 godina (čl. 11.). Nadalje, kako bi se smanjila mogućnost zloupotrebe oružja, Zakon propisuje kategorije kaznenih djela i prekršaja koje čine prepreku za posjedovanje oružja te čak nije potrebno ni postojanje pravomoćne presude već je dovoljno da je kazneni ili prekršajni postupak pokrenut. Također, bitno je i da osoba ima uvjete i osiguran smještaj za držanje oružja te osoba imati opravdan razlog za držanje oružja (osobna sigurnost). Posebni uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavu oružja su zdravstvena sposobnost te tehničko znanje i vještina za pravilnu upotrebu oružja.

Prema čl. 11. st. 2. toč. 3. kaznena djela koja čine zapreku za dobivanje odobrenja za nabavu oružja su: kaznena djela protiv RH, kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije, kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, kaznena djela protiv života i tijela, kaznena djela protiv opće sigurnosti, kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kaznena djela protiv osobne slobode, kaznena djela protiv spolne slobode, kaznena djela protiv okoliša koje se odnosi na protuzakoniti lov i ubijanje ili mućenje životinja, kaznena djela protiv zdravlja ljudi koje se odnosi na neovlaštenu proizvodnju i promet drogama i omogućavanje trošenja droga, te kaznena djela koje u sebi sadrži elemente nasilja, a sadržano je u kaznenim djelima protiv imovine, kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece, kaznenim djelima protiv pravosuđa, kaznenim djelima protiv javnog reda, kaznenim djelima protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda, kaznenim djelima protiv privatnosti, kaznenim djelima protiv službene dužnosti, kaznenim djelima protiv Oružanih snaga Republike Hrvatske i u kaznenim djelima iz propisa o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima. Prekršaji koji čine prepreku za dobivanje odobrenja za nabavu oružja su: prekršaji protiv javnog reda i mira, javnog okupljanja, nereda na sportskim natjecanjima, prekršaji zbog nasilja u obitelji, zbog zlouporabe droga, oružja ili eksplozivnih tvari, prekršaji u području lovstva.  Iz ovog popisa možemo zaključiti da je riječ o kaznenim djelima i prekršajima koji u sebi imaju elemente nasilja.

Podzakonski propisi koji reguliraju posjedovanje i rukovanje oružjem, a trenutno su na snazi su sljedeći:

8. Pravilnik o obrascima i cijeni isprava te obrascima i evidencijama o oružju i streljivu (NN 102/19., 155/22.)
   
9. Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (NN 37/19.)
10. Pravilnik o načinu raspolaganja s oružjem i streljivom oduzetim u upravnom, prekršajnom i kaznenom postupku i oružjem predanom ministarstvu unutarnjih poslova te o načinu rada povjerenstva koje odlučuje o takvom oružju (NN 149/14. i 35/18.)
11. Pravilnik o programu i načinu provedbe osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja (NN 130/12.)
12. Pravilnik o posebnim uvjetima što ih moraju ispunjavati ustanove i druge pravne osobe koje će osposobljavati građane za pravilnu uporabu vatrenog oružja (NN 130/12.)
13. Rješenje o utvrđivanju troškova osposobljavanja i ispita za pravilnu uporabu vatrenog oružja te visini naknade ispitnom povjerenstvu (NN 76/13.)
14. Pravilnik o zdravstvenim pregledima za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja (NN 36/20.)
15. Pravilnik o načinu i postupku izvještavanja nadležnog tijela o promjeni zdravstvenog stanja vlasnika oružja (NN 36/20.)
16. Pravilnik o nadležnosti, sastavu i načinu rada drugostupanjskog zdravstvenog povjerenstva za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja (NN 36/20.)
17. Pravilnik o postupku i načinu onesposobljavanja vatrenog oružja i izgledu zajedničke jedinstvene oznake (NN 54/18., 70/21.).

MUP vodi evidencije o izdanim odobrenjima za nabavu oružja, izdanim oružnim listovima, izdanim europskim oružnim propusnicama, izdanim odobrenjima za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenjima za sakupljanje oružja kategorije C, o prijavljenom oružju kategorije C i prijavljenom oružju koje je nabavljeno na temelju odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B i C, o oduzetom, nađenom i predanom oružju i streljivu, o izdanim odobrenjima za unos lovačkog ili sportskog oružja i streljiva u Republiku Hrvatsku te prijava unosa oružja kategorije C u Republiku Hrvatsku, o potvrđivanju unosa oružja i streljiva na temelju odobrenja nadležnog tijela te unosa oružja i streljiva koje se može nabaviti bez odobrenja, o privremeno oduzetom oružju i streljivu na graničnom prijelazu te ispravama o oružju i streljivu izdanim na temelju međunarodnih ugovora (čl. 67.). Evidencije MUP-a o registraciji oružja nisu javno dostupne, mogu im pristupiti tijela nadležna za izdavanje odobrenja za nabavu oružja i registraciju oružja te carinska tijela i tijela nadležna za sprječavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenih sankcija.

Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana propisuje u VII. poglavlju postupak oduzimanja oružja i ukidanje isprava o oružju u slučaju prestanka ispunjavanja uvjeta za posjedovanje oružja (gubitak zdravstvene sposobnosti, pronalazak zabranjenog oružja, pokretanje kaznenog ili prekršajnog postupka…). Problem i legalnog i ilegalnog posjedovanja vatrenog oružja znatno utječu na sigurnosnu situaciju u nekog državi što možemo vidjeti po recentnim događajima. Sve ove mjere koje smo naveli u članku, koje su nužne za legalnu nabavu oružja imaju za cilj smanjiti mogućnost počinjenja kaznenog djela oružjem tako da ga  mogu posjedovati samo osobe besprijekornog ponašanja.

Zorica Stojanović, mag. iur.